Sjećate se kad je predsjednik SAD-a Joe Biden iznio teoriju da danas živimo sukob demokracije i autokracije? U toj viziji lider demokratskih brigada je SAD, kojeg slijede Njemačka i druge zemlje zapadnog bloka, dok su lideri autokratskog svijeta Rusija i Kina, a njih slijede despotski i diktatorski režimi Istoka i Globalnog juga, poput Sjeverne Koreje, Irana i Saudijske Arabije.
Kako u tu crno-bijelu sliku svijeta uklopiti recentnu činjenicu da je ovog tjedna njemačka šefica diplomacije Analena Baerbock pri posjetu Izraelu objavila da se Njemačka više ne protivi isporuci vojnih aviona Eurofighter Saudijskoj Arabiji?
Podsjetimo, lovac Eurofighter je u službi od 2003. kao zajednički projekt Njemačke, Britanije, Italije i Španjolske.
Važno je znati da je Njemačka 2018. obustavila vojni izvoz u Saudijsku Arabiju zbog kršenja ljudskih prava od strane saudijskog režima, odnosno zbog brutalne likvidacije disidentskog novinara Jamala Khashoggija (koji je živio u SAD-u i pisao za Washington Post) u saudijskom konzulatu u Istanbulu u listopadu 2018., koju je prema CIA-i naručio de facto vladar pustinjske kraljevine, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.
Zašto onda pet godina kasnije Njemačka mijenja kurs i ulazi u vojne poslove s tim istim saudijskim režimom i tim istim Salmanom? Je li novinar Khashoggi oživio? Je li Salman priznao odgovornost za njegovo ubojstvo? Je li Saudijska Arabija u međuvremenu postala uzorna demokracija?
Lažno obećanje Olafa Scholza
Na sva tri potonja pitanja odgovor je "ne": niti je Khashoggi oživio, niti je Salman priznao odgovornost, niti se Saudijska Arabija u ovih pet godina uzorno demokratizirala. Upravo zbog tih ljudskopravaških deficita Njemačka je od 2018. odbijala prodati avione Rijadu.
Štoviše, aktualni njemački kancelar Olaf Scholz javno se kleo da nikakve vojne trgovine s Rijadom neće biti dokle god Saudijska Arabija u jemenskom ratu i drugdje krši ljudska prava.
- Neće biti odluke o isporuci aviona Eurofighter Saudijskoj Arabiji u skorije vrijeme – izjavio je Scholz lani u srpnju na samitu NATO-a u Vilniusu, a tom prilikom njegovi suradnici rekli su za Reuters da Njemačka neće odlučivati o tom pitanju tijekom mandata ove vlade, koji završava krajem 2025. godine.
Kako znamo, ne samo da 2025. još nije završila, nego i 2024. jedva da je počela. Zašto su onda njemački koalicijski partneri odjednom zaboravili i na Khashoggija i na ljudska prava, i na tzv. zapadne vrijednosti?
Službeno, Baerbock kao razlog ove drastične promjene kursa Berlina prema Rijadu navodi "proaktivne akcije" Saudijske Arabije u presretanju projektila koje jemenski Hutiji već dva mjeseca ispaljuju na Izrael i na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru, čime Rijad, kako je rekla, doprinosi sigurnosti Izraela.
- Svijet, posebno ovdje na Bliskom istoku, postao je potpuno drugačije mjesto od 7. listopada – izjavila je Baerbock ovog tjedna, sugerirajući da je saudijsko obaranje hutijevskih raketa valjani razlog za rehabilitaciju Rijada.
Međutim, vojni analitičari ističu da Saudijska Arabija nije srušila niti jedan projektil koji su Hutiji lansirali prema Izraelu, već su ih gotovo sve srušili Amerikanci ili IDF. Štoviše, izvještaji govore da ih Saudijci niti ne pokušavaju rušiti.
U čemu je onda kvaka?
Lažno obećanje Joea Bidena
Neslužbeno, riječ je o parama. Berlin je u velikoj ekonomskoj gabuli – što pokazuju ovotjedni masovni višesektorski štrajkovi širom Njemačke – a Rijad je u međuvremenu započeo pregovore s Parizom o potencijalnoj kupnji desetaka francuskih lovaca Rafale, kako je prošli mjesec izvijestio francuski La Tribune.
Stoga je, vidjevši da bi saudijske milijarde mogle završiti u Parizu, umjesto u Berlinu, njemačka vlada prigodno zaboravila ljudska prava, zapadne vrijednosti i nesretnog Khashoggija, te je pohitala u biznis sa saudijskim satrapom.
Tu nastupa pitanje: je li time Njemačka izdala i narugala se Bidenovoj viziji svijeta, u kojoj se "dobre" demokratske države bore protiv "zlih" autokracija?
Odgovor glasi: da, ali nije bitno. A nije bitno zato što je tu viziju Joea Bidena prethodno izdao i toj se viziji narugao upravo – Joe Biden.
Ne moramo ići daleko u prošlost, dovoljno je da se vratimo u srpanj 2022. godine, kada je predsjednik SAD-a otišao u službeni posjet – Saudijskoj Arabiji.
Taj su posjet čak i glavni američki mediji – tradicionalno bliski Demokratskoj stranci – ocijenili "kontroverznim", budući da je za vrijeme predsjedničke kampanje Biden rezolutno tvrdio da će dolaskom na vlast Saudijsku Arabiju zbog Khashoggijeva ubojstva tretirati kao "državu pariju", odnosno kao izopćenu zemlju.
Zašto je onda odlaskom Salmanu na noge Biden pogazio vlastite riječi i narugao se vlastitoj viziji svijeta?
Sjena mrtvog Khashoggija
Kao što smo i tada pisali, na moralne principe Biden tog srpnja 2022. nije pljunuo iz pukog hira, već iz ljute potrebe: antiruske sankcije, koje su u teoriji dotad već trebale slomiti rusku ekonomiju i izazvati pobunu Rusa protiv Putina, u stvarnosti su dovele do povećanja cijena nafte i rasta ruskih prihoda, dok je istodobno galon benzina u SAD-u probio granicu od pet dolara, uz rekordnu inflaciju, što se u anketama počelo odražavati kao pad Bidenova rejtinga uoči jesenskih izbora za Kongres.
U tim okolnostima čelnik SAD-a je moralne principe okačio mačku o rep, tako okićenog mačka bacio u najbliži kontejner i poletio za Saudijsku Arabiju, kako bi Khashoggijeva ubojicu umolio da poveća proizvodnju nafte i tako joj smanji cijenu, čime bi njemu, Bidenu, pomogao da obuzda američku inflaciju, napadne rusku ekonomiju i ne izgubi jesenske izbore.
Kako bi bar donekle amortizirali kritike zbog odlaska "vođe slobodnog svijeta" na noge despotskom režimu i oslobodili se neugodne i optužujuće sjene mrtvog Khashoggija, Bijela kuća proširila je Bidenov itinerar na Izrael i Zapadnu obalu, gdje je predsjednik SAD-a razgovarao s izraelskim i palestinskim liderima prije no što je odletio u saudijsku Džedu.
Tim manevrom htjelo se sugerirati da svoje obećanje o izopćenju Salmanove kraljevine Biden ne krši zbog Salmanove nafte, nego zbog "normalizacije odnosa između Izraela i arapskog svijeta".
Politički trik Bijele kuće
Analizirajući tadašnje američke novinske izvještaje o tom Bidenovu putovanju u Saudijsku Arabiju, liberalni izraelski list Haaretz je uočio da gotovo svi izvještaji imaju dvije zajedničke stavke: svi spominju Bidenovo obećanje da će zbog Khashoggijeva ubojstva izopćiti zaljevsku kraljevinu, kao što svi također ističu da uzrok američke promjene kursa prema Saudijskoj Arabiji leži u "krizi goriva u SAD-u".
"Drugim riječima, postoji jasna napetost između demokratsko-liberalnih vrijednosti u ime kojih se Biden kandidirao za predsjednika, a na kojima se u velikoj mjeri temelji slika o sebi u Americi, te nacionalnih i osobnih interesa koji ga sada obvezuju da riješi energetsku krizu", pisao je tada Haaretz, koji je pokušaj Bijele kuće da Bidenov posjet Rijadu smjesti u kontekst razvoja izraelsko-arapskih odnosa nazvao "političkim trikom":
"Unapređenje mira na Bliskom istoku zvuči kao bolji, liberalniji demokratski razlog za trgovinu principima poput slobode tiska. No je li to doista razlog posjeta? Nema sumnje da cijene goriva puno više muče SAD, nego izraelsko-saudijski odnosi", piše Haaretz, uz pedagoški zaključak:
"Bilo bi im puno bolje da su priznali da je ovo prava cijena benzina."
Slično tome, i za ovu naglu i potpunu promjenu njemačkog kursa prema Saudijskoj Arabiji – kojom se faktički još jednom ubija novinara Khashoggija, ali zato će kapnuti koja para u sve prazniju Bundes blagajnu – također možemo reći:
"Bilo bi im puno bolje da su priznali da je ovo prava cijena ljudskih prava."