Ima li terorista i u Hrvatskoj? Koliko je kaznenih prijava za terorizam podneseno posljednjih godina? Stručnjaci za sigurnost: Moramo biti na oprezu

Tri molotovljeva koktela, bengalka, nož i improvizirana naprava sastavljena od čavala. Bio je to sadržaj ruksaka 17-godišnjaka kojega je prošle subote nakon okupljanja ispred središnjice HDZ-a privela policija. Naoružani je mladić uoči prosvjeda ukućanima ostavio niz oproštajnih pisama. Poručuje im da za njim ne žale i da ga ne zovu teroristom.

Priliku koja mu se pružila premijer Andrej Plenković nije želio propustiti.

- U našem društvu postoje ljudi koji su spremni koristiti silu kako bi rušili demokratski izabranu vlast – brzopotezno je poručio Plenković. Trebalo mu je nešto da skrene pažnju s “pljačke stoljeća” u Ini, u kojoj je glavnu riječ vodio HDZ-ovac Damir Škugor. Zapaljive naprave i frustrirani mladac zadojen radikalnim idejama Marka Franciškovića došli su kao naručeni.

Znači li to da je priča o paramilitarnim skupinama koje u Hrvatskoj planiraju državni udar tek puki politički spin?

- U Hrvatskoj nema organiziranih skupina koje žele rušiti vlast – decidirano je u četvrtak ustvrdio predsjednik Republike Zoran Milanović. Svi koji to spominju – a pritom posebno apostrofirajući premijera i potpredsjednika Vlade Tomu Medveda – trebali bi, prema njegovim riječima, paziti što govore.

U SOA-i pak tvrde da ekstremizam u Hrvatskoj nema veliki broj sljedbenika, ali da je ojačao u vrijeme pandemije. Različite teorije zavjere mogu pasti na plodno tlo, posebno u psihički nestabilnih pojedinaca.

Koji se, opsjednuti ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i na teroristički čin. Danijel Bezuk, 22-godišnjak iz Kutine, 12. listopada 2020. godine iz automatskog je oružja pucao na Banske dvore, ranivši pritom policajca. DORH je zaključio da je riječ o terorističkom napadu, uz napomenu da Bezuk nije bio dio neke organizirane skupine nego da je djelovao sam.

Sa Franciškovićem je, međutim, druga priča.

On je kao organizator prošlogodišnjeg zagrebačkog prosvjeda protiv COVID-potvrda uhićen pod sumnjom da je, između ostalog, na društvenim mrežama pozivao građane da fizički napadnu članove Vlade, zauzmu HRT te da nasilno smijene vlast. Franciškovićevoj skupini – koja prema procjenama organa reda broji između 60 i 100 pripadnika – pripada i uhićeni 17-godišnjak. Dio njih je početkom prosinca, kada je Franciškoviću određen pritvor, prosvjedovao ispred ulaza u istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. Outfit je bio primjeren situaciji. Mišićavi mladići nosili su kapuljače, vojničke hlače i komandosice.

Željko Cvrtila: Jedino SOA ima ovlasti djelovati preventivno 

Ronald Gorsic/cropix/Cropix

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u izjavi za Slobodnu Dalmaciju tvrdi da danas policija ima sužen prostor djelovanja kada je o terorizmu i rušenju ustavnog poretka riječ.

- Kada se za nekog utvrdi da je sklon terorističkim aktima, da ima takvih objava na društvenim mrežama i u telekomunikacijskoj razmjeni, ta bi osoba trebala biti pod nadzorom. Prije 1990. postojao je lokalni, republički i savezni nadzor nad svim osobama koje su po tadašnjim propisima bili u zoni kaznenog djela. To je 90-ih ukinuto i taj alat policija više nema – upozorava Cvrtila. Nadzor političkih protivnika je, naravno, nespojiv s demokratskim vrijednostima, no on je ionako nestao ukidanjem političkih kaznenih djela. No potpunim ukidanjem nadzora izgubljena je, ističe Cvrtila, mogućnost da policija i u teškim kaznenim djelima sumnje na terorizam obavlja posao nadzora.

- Jedino SOA ima ovlasti djelovati preventivno na tom planu. Policija se uključuje u smislu praćenja tek ako postoje elementi kaznenog djela. Tu je policiji jako sužen prostor preventivnog djelovanja – ocjenjuje Cvrtila.

Voditelj Odjela za terorizam MUP-a Krešimir Mamić ovih je dana otkrio da je uhićeni maloljetnik i prije prosvjeda bio pod nadzorom, i to zbog veza s Franciškovićevom skupinom. Te da je tijekom ove i protekle godine u ukupno tri slučaja podnesena kaznena prijava zbog kaznenih djela povezanih s terorizmom protiv ukupno četiri osobe.

-Taj nadzor je vjerojatno obavljala SOA, moguće je i da su ga zbog toga brzo uhvatili. Je li riječ bila samo o elektroničkom ili i fizičkom nadzoru, pa kad se pojavio na skupu su reagirali, teško je u ovom trenutku reći. Problem je što naša policija reagira post festum. U Danskoj, recimo, imaju sasvim drukčiji pristup. Kada je riječ o teškim kaznenim djelima organiziranog kriminala, oni imaju ovlasti pratiti ih i prije nego što počine kazneno djelo. A analize pokazuju da organizirani kriminal i terorizam imaju velike sličnosti, a često puta i isti cilj: osigurati pripadnicima grupe lagodan život – zaključuje Cvrtila.

Markov trg nakon pucnjave, u listopadu 2020.

Tomislav Kristo/Cropix/Cropix

Niz radikalnih skupina diljem Europe posljednjih godina djeluje uz financijsku podršku Moskve. Ima li tragova ruske veze kod hrvatskih radikala, posebno onih koji pozivaju na nasilno rušenje vlasti?

- Ne izravno. Prilično sam uvjeren da imamo sigurnosni aparat koji je ozbiljno organiziran i povezan sa saveznicima u NATO-u i EU-u te da bi prijetnja poput one koja se dogodila u Crnoj Gori već bila identificirana – kaže nam stručnjak za vanjsku politiku Denis Avdagić.

Ono što je primjetno je, naglašava on, velika kampanja dezinformacijama. Ona je prisutna u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi.

- Identificirano je da ta kampanja dolazi iz Rusije. Vrlo često svi ti memovi i neprovjerene informacije kod dijela građana mogu izazvati reakciju za koju nitko ne zna gdje može završiti.

Ljudima se plasiraju priče da će netko natjerati njihovu djecu da promijene spol ili im upadati u domove ako povise temperaturu grijanja na 20 stupnjeva. Nažalost, ima puno onih koji ne raspoznaju laž od istine – upozorava Avdagić. Lako je, navodi ovaj stručnjak, na Plenkovićevu fotografiju nalijepiti riječi koje on nije izrekao i onda to širiti društvenim mrežama.

- Za takve stvari danas nema odgovornosti, a netko nedovoljno obrazovan i educiran možda ne prepozna lažnu vijest. Ona kod njega može izazvati reakciju. Kad to povežemo s činjenicom da se u Hrvatskoj još uvijek po kućama nalazi velika količina oružja iz Domovinskog rata, i to vrlo ozbiljnog naoružanja, od eksplozivnih sredstava do protuoklopnog oružja, onda je jasno zašto moramo biti na oprezu – zaključuje Avdagić.

Dragan Matic/Cropix