Kraj jedne kalendarske godine i početak nove prilika je za raznorazne analize, svođenje računa prethodne i prognoza za iduću. Jedna od takvih rekapitulacija je i zapaženi izbor Oxfordove riječi godine. Oko te Oxfordove riječi diže se medijska prašina, gotovo kao donedavno za izbor Timeove osobe godine.
Oxford University Press, nakladnik poznatog rječnika engleskog jezika, i ove je godine odabrao riječ godine i taj je izbor, treba li reći, izazvao osporavanja, pa i ismijavanja. Prema Oxfordu, riječ, to jest izraz godine je goblin mode (goblinski način). Riječ je o “samoudovoljavajućem, lijenom, aljkavom ili pohlepnom ponašanju koje odbacuje društvene norme ili očekivanja”. Izaz je prvi put zabilježen krizne 2009. godine, ali se raširio početkom 2022., kada su popustile COVID-mjere, objasnili su provoditelji izbora.
Ovo je prvi put da je riječ godine biralo glasačko, odnosno govorničko tijelo. U izboru je sudjelovalo 340.000 govornika engleskog jezika iz cijeloga svijeta, njih 93 posto glasalo je upravo za goblin mode, a urednici su procijenili da će taj izraz imati dugotrajnu kulturološku važnost.
Pojam, odnosno hashtag goblin mode na društvenim mrežama određuje životni stav kojim se odbacuju nametnuta društvena očekivanja, poput zdrave prehrane i obaveznog vježbanja te se vodi slobodan, neuredan i hedonistički stil života, bez obaziranja na društveno neprihvatljivu sliku koju pojedinac šalje o sebi.
Uži izbor svjetske riječi godine
U uži krug ušle su još dvije riječi: metaverse (metaverzum) i hashtag potpore #IstandWith. S druge strane, američki izdavač rječnika Merriam-Webster za riječ godine proglasio je riječ gaslighting (emocionalno zlostavljanje), koja prema njima odražava aktualno doba dezinformacija.
Na maloj kladionici Spektra tipovalo se na riječi sustainability (održivost), gender (rod) i na woke kulturu, ali buđenje je donijelo sasvim druge pobjednike, no možda idući izbori potvrde naše prognoze. Oxfordska riječ 2021. godine bila je vax (cjepivo), 2020. to nije moglo biti ništa drugo nego nezaobilazni COVID, dok je godinu ranije proglašena klimatska uzbuna (climate emergency).
Prema političkoj učestalosti riječ godine mogla bi biti Ukrajina, dron ili energenti, a među izrazima propagandna mantra Vladimira Putina specijalna vojna operacija, multipolarni svijet ili energetska kriza.
A koja bi bila riječ 2022. godine u Hrvatskoj, u kojoj se riječi godine naziva izbor za novostvorenu hrvatsku riječ časopisa Jezik? I taj izbor izaziva komentare i polemike, pa i toliko potrebni smijeh, posebno kada se objave novoskovane riječi koje nisu prošle. Inače, Hrvatska je imala iskustva s novim riječima od 1990. naovamo, od činidbe i čimbenika, zbiljnosti, usudbenih povjesnica, ili glasovitoga glede, moguće ključne riječi kompletnih hrvatskih devedesetih.
Euro, Schengen, konverzija, doček
Najlogičnijim se čini da bi hrvatska riječ godine bila euro, ali kako su najave njegova uvođenja bile zagušene raznim političkim događanjima i aferama te nedostatkom čvrstog usmjerenja, euro se nije uspio posve nametnuti kao riječ godine. Doduše, za to će vjerojatno imati priliku i dogodine. Posljednjih tjedana nedvojbeno je glavna javna riječ bila konverzija, ali ni ona se nije nametnula iznad eura i prekratko je trajala, a dogodine će postati stara priča, kao i konvertiti, koji traju, ali više nisu toliko in.
Tako je prošao i Schengen. Bilo je do zadnjeg časa upitno hoćemo li ući, a kada smo ušli, nitko mu nije priredio svečani doček, nije se izišlo na trgove, a kamoli na granične prijelaze i tako je potencijalna riječ godine izgorjela među izjednačenom konkurencijom. Iduće godine teško da će Schengen biti u užem izboru.
Riječ tjedna bila je i doček, to jest dočeci “vatrenih”, odnosno brončanih (još dvije moguće riječi godine). U tjedan dana nogometašima su upriličeni deseci dočeka, koji se sada naslanjaju na dočeke Nove godine i kada bi zaredali rukometaši i drugi sportaši te kada bi se dočeci pravili i paraolimpijcima, odličnim učenicima i studentima, doček bi mogao postati riječ godine. Pri tome nipošto ne mislimo na dočekivanje predsjednika i premijera i njihovih novih automobila, sa zastavicama u rukama, iako bi neke mogao privući opravdan izostanak iz škole ili s posla.
Poskupljenja, inflacija, potres
Gotovo cijelu godinu prati nas riječ s kojom smo i odrasli, poskupljenje, kao i njezina vjerna, opasna, destruktivna pratiteljica - inflacija. Obje aktiviraju pohlepu trgovaca i raznoraznih mešetara te proizvode nered i kaos.
Da nije bilo COVID-a, potres bi bio ključna riječ 2020. godine s, kako bi rekao premijer Andrej Plenković, dvostrukom konotacijom (Zagreb, Banija), s time da Baniji otežava da bude riječ godine to što se koristi i naziv Banovina, pa bi se glasovi podijelili.
Vezano za potres, Zagreb i Baniju, jedna od riječi 2022. godine bila bi obnova, a kako stvari stoje, ona bi to mogla ostati još barem desetak godina i postati riječ desetljeća. Da ne spominjemo 1945. i petoljetke, obnova je verbalni hit od prvih ratnih razaranja 1991. (njezina kvaliteta i standardi brutalno su se otkrili pri ovom potresu) i jedna je od riječi kojima se u Hrvatskoj učestalost upotrebe stalno obnavlja.
Po dugoj popularnosti obnovi je vrlo bliska riječ reforma, jer je već desetljećima u toku reforma državnog aparata. Reforma javne uprave ministra Ivana Malenice već godinama ide po principu kap po kap, a učinci se još ne naziru. Ministar zdravstva Vili Beroš sada je pokrenuo reformu zdravstva, i to u skromnom opsegu. Sljedeća tri desetljeća bit će ključna, rekli bismo.
Riječ budućnosti - kontejner
Potres na Baniji proširio je upotrebu riječi kontejner. Nakon što se godinama govorilo i pisalo o kopanju po kontejnerima, ljudi na Baniji nažalost već dvije godine u kontejnerima i žive. Budući da su u Kataru od kontejnera izrađeni i stadioni, kontejner bi mogao postati i riječ budućnosti, a njegova praktična upotreba mogla bi se proširiti na hostele ili POS-ove stanove za domicilno stanovništvo koje ne može pratiti cijene na hrvatskom tržištu nekretnina. Uz kontejnere je vezano i odvajanje otpada, izraz koji se obilato koristi već godinama, a sigurno će se nastaviti i u idućima.
Iz slučaja obnove i reforme nameće se zaključak da bi hrvatska riječ ne samo godine, desetljeća ili stoljeća, nego i puno duže, bila čekanje. Čekanje na vlastitu državu, čekanje na Europsku uniju, čekanje redova, ali i reda, čekanje mira, pravde, organizacije, solidarnosti... Sudeći po stanju stvari na terenu, mogli bismo se još načekati.
A koja bi mogla biti ključna hrvatska riječ 2023. godine? Ako možemo poželjeti, neka to bude temeljito obnovljena i ostvarena riječ iz predizborne 1990. godine - blagostanje. Svima, a ne samo njima.
