U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas ekskluzivno donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni. Četvrto ovogodišnje istraživanje o preferencijama birača donosi i analizira Damira Gregoret.
Iako na vrhu ljestvice nema promjena u rasporedu, vidljivi su neki novi trendovi.
Da su parlamentarni izbori održani početkom travnja, HDZ bi ostao relativni pobjednik. 28 posto ispitanika bira upravo njih (prema 28,1 posto iz ožujka). SDP ostaje druga snaga u državi, s potporom od 16,9 posto (prema 17,0 posto iz ožujka). Iako je pobjednik uvjerljiv, uz HDZ i SDP zadnja dva mjeseca ima stabilnu podršku; čini se da je SDP barem zaustavio trend pada. No Živi zid nije. I dalje gube potporu, pa su prema podacima upravo oni gubitnici mjeseca jer su u odnosu na ožujak pali za dva postotna poena. Sada ih bira 8,5 posto ispitanika (prema 10,4 posto iz ožujka). A tek će iduće istraživanje pokazati kako građani reagiraju na njihov ovotjedni incident u Saboru.
Most je potporu ustabilio na 6,8 posto. START Dalije Orešković nešto je narastao, ali nisu se približili početnom boomu iz veljače. Potpora im sada iznosi 3,7 posto u odnosu na 3,4 posto iz ožujka. Od praga je jednako udaljena i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku (3,6 posto).
Nešto manju potporu uživa HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,6 posto iz ožujka), a prvi put u prvih deset je i nezavisna lista suca Mislava Kolakušića s gotovo 3 posto potpore (2,8 posto), dok slično kao i prošlog mjeseca ima stranka zagrebačkog gradonačelnika. Stranka Bandić Milan 365 bilježi potporu od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto).
Tko ide u EU Parlament?
Na izborima za Europski parlament, a prije početka službene kampanje, vodi će se vrlo napeta borba i na lijevom i desnom krilu političkog spektra za mandate u budućem sazivu Europskog parlamenta.
Kada su u pitanju nadolazeći Europski izbori, prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, građani bi u Europski parlament, očekivano, najčešće poslali HDZ-ove kandidate, ali nešto manje nego što imaju u onim prvim, općenitim preferencijama koje smo vidjeli.
Listu HDZ-a u svibnju namjerava zaokružiti 26,9 posto ispitanika (prema 27,6 posto iz ožujka). Uz napomenu da je istraživanje provedeno tijekom ovog tjedna, a HDZ je tek u petak navečer službeno objavio svoju listu, pa tek treba vidjeti kako će odabrani kandidati utjecati na rejting HDZ-ove liste. SDP-ova EU lista je znana i nju bira 16,5 posto, nešto manje nego prošlog mjeseca (u ožujku 16,7 posto), dok onu Živog zida, antieuropske stranke, u Europu želi poslati 8,3 posto građana (1,2 postotnih bodova manje od rezultata u ožujku). Amsterdamska koalicija, unatoč imovinskoj kartici Anke Mrak Taritaš i dalje je iznad 8 posto (8,2 posto).
Imena za EU utrku predstavio je još prošlog tjedana i Most što podržava 6 posto ispitanika (u ožujku 6,5 posto). Nešto je narasla lista stranke Brune Esih i to na 4,5 posto (prema 4,2 posto iz ožujka). Slijede ih Suverenisti koje čini HRAST, stranka Ruže Tomašić i ostali. Ta lista bilježi najveći međumjesečni rast - s manje od 3 posto sada su na 4 posto (s prošlomjesečnih 2,9 posto na sadašnjih 4 posto). Istu potporu, baš kao i prošlog mjeseca, ima i START Dalije Orešković (3,4 posto).
Najviše mandata u EU Parlamentu osvaja HDZ
I najvažnije, u mandatima HDZ osvaja 5, SDP 3, te po jedan mandat Živi zid, Amsterdamska koalicija i MOST. Ovo su sigurni mandati, a 12., koji će ionako morati čekati Brexit, najbliži su HDZ i Živi zid. Manje šanse za zastupnika imaju Neovisni za Hrvatsku, Suverenisti i START.
Ono što je vidljivo i što će nedvojbeno obilježiti kampanju je borba i na lijevom spektru kroz SDP, Amsterdamsku koaliciju i START, ali i na desnom; HDZ i stranke u koje su otišli njihovi biši partneri, Suverenisti i stranka Brune Esih. Živi zid i ovdje nastavlja pad.
Predsjednica najomiljenija političarka
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najčešći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema prošlomjesečnih 17 posto). Trend pada potpore nastavila je i u travnju. Istovremeno crvene strelice pokazuju da je svima u vrhu pala potpora u odnosu na ožujak, pa tako i premijeru Andreju Plenkoviću koji je ostao drugi izbor, ali s potporom od 10,3 posto (prije mjesec dana 10,7 posto). Svi ostali daleko su od toga. Bivšu šeficu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Daliju Orešković, bira manje od 4 posto ispitanika (prije mjesec dana 5 posto), a značajno je potonuo i Zoran Milanović. Kao najpozitivnijeg ocjenjuje ga gotovo dvostruko manje ispitanika nego u ožujku (3,4 posto u odnosu na prošlomjesečnih 6,1 posto).
Na prestižnoj ljestvici potporu gubi i čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić (3,2 posto izbora prema 4,5 posto iz ožujka), značajno pada i čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš (3,0 posto u odnosu na 5,5 posto u ožujku), a u prvih deset sada je i Mislav Kolakušić (2,9 posto). Popularni 'nitko' zapravo je i dalje najpopularniji, tako misli 17,1 posto ispitanika. Među 10 najpozitivnijih domaćih političara su Božo Petrov (2,3 posto), Ivan Pernar (2,1 posto), te Krešo Beljak i Miro Bulj (po 2,0 posto).
Najnegativniji političar je Andrej Plenković
Na ovoj drugoj omraženoj ljestvici i dalje je prvi premijer Andrej Plenković kojeg najnegativnijim vidi 22,3 posto građana (u odnosu na 22,6 posto iz ožujka). Slijedi ga šef oporbe Davor Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6 posto), a iako ostaje treći, Milorad Pupovac bolje stoji (5,1 posto izbora u odnosu na 8,3 posto u ožujku). Manje ispitanika ga negativno ocijenjuje, a slično se događa i Milanu Bandiću (4,3 posto u odnosu na 7,9 posto u ožujku).
U top deset najnegativnijih prvi se put našla ministrica Gabrijela Žalac. Izazivanje prometne nesreće s nevažećom vozačkom dozvolom, pri čemu je ozlijeđena djevojčica, ali i aferu Mercedes dio građana joj je očito zamjerio (2,9 posto). Tu je i Gordan Jandroković (2,8 posto), šef Sabora i glavni tajnik HDZ-a koji se repajući ismijavao njezinim optužbama da joj se podmeće. U top deset ostao je ministar zdravstva Milan Kujundžić (2,7 posto), a tu je i Ivan Pernar (2,5 posto). Na listi najnegativnijih političara našla se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), kao i Ivan Vilibor Sinčić (2,3 posto), dok 11,4 posto ispitanika misli da da su negativni baš svi političari.
Istraživanje je provela agencija Promocija plus početkom travnja CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetna građana Republike Hrvatske. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95%.
