‘Epidemija nas je naučila da je nepredvidiva, novi sojevi su pred vratima. Ali spremni smo i za tu prijetnju.Treba samo zasukati rukave i cijepiti se!

Izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, neurokirurg, na funkciju ministra zdravstva je došao u najgorem trenutku, kada je u svijetu počela pandemija, pa je ta dužnost, uza sve druge dugotrajne probleme u zdravstvu, postala najizazovnija od svih u hrvatskoj Vladi. Koliko je ministar zauzet, najbolje govori podatak da smo ga za intervju uspjeli "uhvatiti" tek godinu i pol dana nakon stupanja na dužnost.

Koliko ste zadovoljni cijepljenjem i što učiniti da se ljudi više cijepe?

– Cijepljenjem možemo biti djelomično zadovoljni. Radnim danima se diljem Hrvatske primi više od 30.000 doza cjepiva. Dosad je utrošeno gotovo 2,5 milijuna doza, a više od milijun osoba cijepljeno je objema dozama. Time je cijepljenje završilo za četvrtinu ukupnog stanovništva.

Prema dosadašnjem tempu, nećemo dostići 55 posto procijepljenosti do kraja lipnja. Uočivši usporavanje primanja prve doze posljednjih dana, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ulaže veliki trud da bi se svim građanima olakšao pristup cijepljenju te da bi se motiviralo neodlučne.

Približno 30 posto građana ima pozitivan stav o cijepljenju, no njihova motivacija za cijepljenje nije tako velika da bi poduzeli određene predradnje, poput prijave na cijepljenje, putovanja, primjerice, pet do 10 kilometara radi cijepljenja i slično. Unutar te grupacije su i građani koji zbog drugih obveza ne nalaze vremena za cijepljenje, koji imaju određeni strah i nelagodu ne toliko od cjepiva koliko od uboda ili općenito zdravstvenog postupka. Sada smo u fazi cijepljenja kada se upravo toj grupaciji građana obraćamo kroz javne pozive na masovne punktove, COVID autobuse kojima se dolazi što bliže ljudima i niz drugih aktivnosti putem županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Tri vala epidemije

Je li se moglo bolje i je li previše ljudi u RH preminulo uz ili s COVID-om? Je li griješio Stožer civilne zaštite?

– U Hrvatskoj smo imali tri vala epidemije. Sva tri vala su uspješno prekinuta mjerama zatvaranja i ograničenja okupljanja Stožera civilne zaštite. Najrestriktivnije mjere primijenili smo na proljeće 2020. godine. U sljedeća dva zatvaranja primijenili smo puno blaže mjere, bez ograničenja kretanja, uz otvorene vrtiće i škole, te smo se više oslonili na nošenje maske.

Možda je najvažnije za istaknuti da nismo imali policijski sat, koji su mnoge zemlje uvele. U sva tri vala drastično poboljšanje, odnosno strmoglavi pad broja novooboljelih, zabilježen je u trećem tjednu nakon zatvaranja, što je najbolji dokaz uspješnosti mjera. I uz takve relativno blage, ali optimalne mjere, bilo je za očekivati da one neće biti po volji pojedinim građanima. Uvijek može bolje, ali teško da smo mogli pomiriti sve interese i sve grupacije građana koje su nam se obraćale s različitim, često potpuno kontradiktornim zahtjevima.

Nama su podaci o smrtnosti ponajprije argument protiv svih onih tvrdnji da je COVID-19 prolazna priča i da će nestati sam od sebe. Oni su dokaz da se radi o teškoj bolesti, zbog čega su sve preventivne mjere, a ponajprije cijepljenje, izlaz iz epidemije.

Kompariranje broja umrlih od COVID-19 u različitim zemljama nije pouzdano iz dva razloga. Prvo, nerazvijene zemlje svijeta nemaju kvalitetne sustave za bilježenje podataka o uzrocima smrti te niske stope nisu uvijek posljedica stvarno malog broja smrtnih slučajeva, već prije neadekvatnog obuhvata podataka.

Drugo, većina razvijenih zemalja svijeta, s kvalitetnim sustavima bilježenja uzroka smrti, na početku epidemije nije mogla osigurati podatke o smrtnosti od COVID-19 iz svojih redovitih izvora te je uvela paralelne sustave koji su na ubrzani način prikupljali podatke nužne za praćenje tijeka pandemije. Jedan od faktora koji također ide u prilog toj tvrdnji su različite norme i zakonske odredbe koje se odnose na evidentiranje uzroka smrti u različitim zemljama.

Koliko smo spremni za turističku sezonu i hoće li nam se dogoditi scenarij kao i prošle godine, kada su iz Hrvatske svi "pobjegli" 15. kolovoza, a epidemija buknula?

– Ne valja se opterećivati negativnim scenarijima, ali treba ih biti svjestan. Epidemija bolesti COVID-19 naučila nas je da je nepredvidiva, novi sojevi su pred vratima. Ali spremni smo i za tu prijetnju. Treba samo zasukati rukave i cijepiti se! Jako je važno da svi damo svoj maksimum u pridržavanju mjera i provođenju cijepljenja.

Vlada Republike Hrvatske osigurala je i više nego dovoljne količine cjepiva, ono je besplatno i dostupno svim građanima putem raznih modela narudžbi i provedbi cijepljenja, od već poznatih kanala naručivanja do javnih poziva, COVID autobusa i drugih inicijativa koje organiziraju županijski zavodi za javno zdravstvo. Mobilizirali smo čitav zdravstveni sustav kako bismo dali maksimum na terenu i omogućili svakom građaninu najkraći mogući put do njegove doze cjepiva.

Drago mi je što je više od milijun osoba prepoznalo vrijednost cjepiva i primilo obje doze. Građanima koji još nisu cijepljeni poručujem da ne kalkuliraju sa svojim i tuđim zdravljem. Sada je trenutak cijepiti se i osigurati sigurnu i mirnu jesen. Put je to i osiguranja uspješne turističke sezone, a samim time i pozitivnih gospodarskih rezultata. Vjerujem u naše ljude da će donijeti pravu odluku za sebe, sugrađane i svoju zemlju.

Ključ za sezonu

Imate li neki plan ako tijekom turističke sezone negdje bukne epidemija?

– Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Ministarstvom izradio Plan cijepljenja koji se prilagođava novonastalim okolnostima. Pri tome mislim i na nove sojeve. Pratimo najnovije smjernice ECDC-a o koristima cijepljenja u odnosu na prijenos virusa.

I opet bih istaknuo stav struke kako je rizik od razvoja teškog oblika bolesti za cijepljene osobe vrlo nizak, te kako je rizik umjeren da necijepljena osoba u kontaktu s cijepljenom osobom razvije teži oblik oboljenja. Dakle, odgovorno ponašanje pojedinca, kao i što veći postotak procijepljenosti, ključ je sigurne i uspješne sezone.

Veliki broj pacijenata nije zadovoljan uslugama u zdravstvu (čekanjem ne preglede, pretragama, uvjetima bolničkog liječenja, ophođenjem medicinskog osoblja prema pacijentima...). Što učiniti da bude bolje?

– Generaliziranje nije dobar put prema realnom sagledavanju teme. U svakom velikom sustavu postoje izazovi, ali trebamo biti svjesni i konteksta i postojeće situacije. Hrvatsko zdravstvo omogućuje našim građanima širok spektar usluga kao rijetko koja država. Istodobno, u Hrvatskoj su, u skladu s napretkom medicinske znanosti, dostupni najnoviji lijekovi i suvremene metode liječenja, uključujući i vrlo složene operacijske zahvate.

U sustav se kontinuirano ulaže, kako u infrastrukturu, tako i u nabavljanje medicinske opreme i novih visokosofisticiranih uređaja.

Time ne negiram da ima i prostora za napredak te da su teži uvjeti u pojedinim bolnicama, naročito nakon potresa. Ministarstvo zdravstva u suradnji s Vladom RH kontinuirano radi na poboljšanju sustava, koristeći pritom i EU sredstva i surađujući sa svim relevantnim dionicima u zdravstvu.

Da vam sada premijer Plenković ponudi mjesto ministra zdravstva, biste li ga prihvatili?

– Biti ministar zdravstva, posebno u okolnostima krize uzrokovane epidemijom koronavirusa, velik je izazov. Puno je naslijeđenih problema, ali nisam požalio što sam prihvatio ministarsku poziciju. Zahvalan sam predsjedniku Vlade na ukazanom povjerenju i da se vrati trenutak izbora, ponovno bih to učinio. Oduvijek sam bio usmjeren na rezultate, i kao liječnik, i sada kao ministar. Možda je to teži put, ali takav jedino poznajem i želim slijediti. Uvjeren sam i da je jedini prema održivom i još kvalitetnijem zdravstvenom sustavu.

Zahvala liječnicima i sestrama

Koliko vas je "izila" funkcija ministra?

– Upravljati sustavom od 165 zdravstvenih institucija s više od 73.000 zaposlenih, velika je odgovornost s kojom se svaki ministar zdravstva suočava. Kada na to dodate utjecaj epidemije, u kojoj smo morali vrlo brzo djelovati i prilagoditi sustav novim okolnostima, smatram da sa svojim timom u Ministarstvu i kolegama u Vladi dobro obavljam povjereni posao. Pitanje koje se često postavlja vlasti je može li se bolje. Moj odgovor je uvijek potvrdan. Oduvijek sam bio perfekcionist i tu karakternu osobinu sam ponio sa sobom i na ministarsku poziciju. To me zapravo najviše "izilo" do sada.

Međutim, imam sreću što surađujem s ljudima koji dijele moju posvećenost poslu i koji daju maksimum u svakom trenutku. Ja sam samo jedan od brojnih kotačića u mehanizmu upravljanja zdravstvenim sustavom, jedino što na kraju jedini polažem račune. Ne bojim se te odgovornosti i volim izazove, a nema većeg od resora zdravstva (uz smijeh).

Velik motiv i inspiracija su mi moji kolege liječnici, medicinske sestre, koji su u ovih godinu i nekoliko mjeseci podnijeli najveći teret epidemije. I ovim putem im na tome zahvaljujem. Međutim, taj teret ima i svoj trošak, koji nismo mogli predvidjeti ni planirati. Tako, s jedne strane, bilježimo povećane troškove zdravstvene zaštite, a, s druge strane, smanjenu razinu prihoda od doprinosa, zbog smanjene zaposlenosti, čime financijska održivost sve više naglašava nužnost reforme zdravstva. Zahvalan sam što Vlada RH daje podršku mojim nastojanjima na uvođenju nužnih promjena i reformiranju sustava.

Epidemija nam je pokazala da je hrvatski zdravstveni sustav javno dobro koje služi svima nama i koje nam pruža sigurnost i potporu za razvoj svih ostalih grana gospodarstva. Ono što je postojanje javne infrastrukture nekada značilo za razvoj gospodarstva, danas je to sustav javnog zdravstva, koje je dostupno u svakom kutku Lijepe naše i razvoj kojeg ću i dalje podupirati.

Mislite li da dobro obavljate funkciju ministra zdravstva? Čime ste u svom radu zadovoljni, a čime ne?

– Neurokirurgija je struka koja ne trpi pogreške i zahtijeva potpunu predanost. Gotovo nikada nisam potpuno zadovoljan pa teško da mogu objektivno odgovoriti na to pitanje. Najbolja adresa za to pitanje su pacijenti i građani Hrvatske.

Činjenica je da je moj početak kao ministra bio dodatno opterećen pojavom epidemije. Borba protiv širenja zaraze i istodobna zaštita zdravstvenog sustava od proboja virusa predstavljali su veliki izazov s kakvim se nitko prije nije susreo. Reorganizacija zdravstvenog sustava na brz i učinkovit način osigurala nam je istodobno zdravstvenu zaštitu oboljelih od bolesti COVID-19 i pacijenata kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć ili hitne operacije, djeci, trudnicama, onkološkim pacijentima i svima onima čija bolest nije mogla "čekati".

Skupi lijekovi

Uz to, trebalo je balansirati i na aktivnostima oko reformskih mjera koje su trenutačno na međuresornom usuglašavanju. Još jednom moram naglasiti da je epidemija korone do sada odnijela više od 2,5 milijardi kuna izravnih troškova iz zdravstvenog proračuna. Isto tako moramo biti svjesni da će trošak liječenja zbog novih tehnologija i metoda i ubuduće samo rasti.

S tim se ne suočava samo Hrvatska, nego i sve države u svijetu. Uzmite primjer, prije deset godina, nitko nije spominjao posebne skupe lijekove, a danas su gotovo standard liječenja, i to nas košta, bez troška korone, više od dvije milijarde kuna.

Ponovit ću, Hrvatska pruža svima EU standard u pogledu liječenja s gotovo najmanjim ukupnim prihodima zdravstvenog sustava po glavi stanovnika. Sve to je utjecalo na produljenje rokova plaćanja i većih dugova u zdravstvu. To su sredstva koja su uložena u zdravlje naših građana i, vjerujte, nisu tek tako potrošena i bačena u vjetar. Žao mi je što nisam još više vremena mogao izdvojiti za druge aktivnosti u Ministarstvu, prvenstveno reformske mjere. Vjerujem da će smirivanje epidemije dati više prostora za djelovanje i na tom području. Revitalizacija Imunološkog zavoda jedan je od važnijih poteza na tom planu.