StoryEditorOCM
ForumUPUMPAVANJE NOVACA

Dr. Josip Visković s Ekonomskog fakulteta u Splitu: Povratak rasta gospodarstva na predkrizne razine predviđam tek za prvi kvartal 2023. godine

Piše Ljubica Vuko/SD
24. travnja 2020. - 21:33

Pozitivna vijest o trendu kretanja broja novooboljelih počela je nagoviještati mogućnost postupnog ukidanja mjera zaštite te lagano raspirivati žudnje povratka u normalu.

Ukoliko te vijesti postanu činjenice, utoliko će to biti znak da je epidemija stavljena pod kontrolu te se može prijeći na fazu gospodarskog oporavka.

Kazao nam je to izv. prof. dr. sc. Josip Visković, pročelnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, ističući da je nezahvalno prognozirati koliko će taj oporavak trajati, no može se spomenuti studija konzultantske kompanije “McKinsey and Company”, koja je razradila devet potencijalnih scenarija oporavka u rasponu od brze i učinkovite kontrole virusa s vrlo učinkovitim političkim intervencijama do širokog neuspjeha javnozdravstvenih mjera i neučinkovitih politika i ekonomskih intervencija.

Tržišni akteri

Najoptimističniji scenarij prognozira povratak na razinu gospodarskog rasta prije krize za SAD već ove godine, a za Eurozonu u prvom kvartalu 2021. godine. Ali, prema Viskovićevu mišljenju pažnju treba usmjeriti na srednji scenarij, koji povratak na predkrizne razine predviđa za prvi kvartal 2023. za SAD te treći kvartal 2023. za Eurozonu.

- Uspjeh oporavka zasigurno će ovisiti i o mjerama koje će nositelji ekonomskih odluka donijeti. Ako politike osiguraju da radnici ne izgube posao, poduzeća izbjegnu bankrot i nastave poslovanje, da se poslovne mreže i lanci opskrbe očuvaju, onda sam mišljenja da će se oporavak dogoditi i ranije. Stoga je veća intervencija ekonomskih politika u ovakvim izvanrednim situacijama itekako poželjna, a sve dok traju izvanredne okolnosti, te dodajući tome i još jedan jako bitan faktor u ekonomiji - očekivanja, možemo reći i opravdana. Tržišni akteri su očekivali agresivne mjere ublažavanja krize, stoga drukčije odluke i nisu dolazile u obzir.

image
Prof. Josip Visković
Privatni album

- Unatoč tome, treba imati na umu da će razdoblje oporavka nositeljima odluka u javnim financijama što se tiče proračunskog deficita i javnog duga donijeti i velike izazove, dugoročno moguće i glavobolje. No u danim okolnostima, rasprave o granicama deficita i duga ipak treba ostaviti sa strane te im dati prostora jednom kada mjere daju svoje rezultate i gospodarski se sustav vrati u normalan rad. Treba vjerovati da će fiskalne i monetarne mjere za povećanje potražnje biti učinkovite i da će se sve više ljudi moći vratiti na posao - kazuje prof. Visković.

Dodaje da su na tom tragu vlade i središnje banke širom svijeta poduzele sveobuhvatne i značajne fiskalne i monetarne poticajne mjere za suzbijanje poremećaja uzrokovanih koronavirusom.

U tom kontekstu treba promatrati i posljednju odluku koju je donio američki Senat, a odnosi se na gotovo 480 milijardi dolara pomoći za mala i srednja poduzeća (320 mlrd), bolnice (100 mlrd) te druge stradale sektore (60 mlrd). Kada se ovaj prijedlog i službeno u četvrtak usvoji, bit će to četvrti paket pomoći tijekom pandemije, a čija vrijednost sada iznosi 3 bilijuna dolara pomoći.

Ublažavanje kriterija

Na pitanje kako će se to upumpavanje novca u ogromnim količinama odraziti na američko gospodarstvo, kaže da će se kratkoročno odraziti pozitivno zbog poticanja potražne strane ekonomije. No dugoročno možda i neće biti pozitivno. Reći će i da ono po čemu se SAD razlikuje od većine europskih zemalja jest odabir ciljanih skupina u mjerama pomoći.

- Dok je većina europskih zemalja proširivala naknade za nezaposlene i naknade socijalne pomoći uz istovremeno ublažavanje kriterija dodjele pomoći, SAD se odlučio na izravno slanje novčanih transfera, ne samo onima koji ih trebaju, već i onima koji ih ne trebaju, čime takva mjera postaje skupa. Spomenuta mjera praktično predstavlja originalnu ideju helikopterskog novca, gdje se generiranjem potražnje kroz veću potrošnju stimulira gospodarski rast. No slanje novca svima ne generira pune efekte jer dio novca ostaje na računima srednje i visoko dohodovnih skupina. Dakle, helikopterski novac nikako nije rješenje za danu situaciju te prednost treba dati fiskalnoj politici, a dugoročni rast temeljiti na izgradnji kvalitetnih institucija i sustavu inovacija - kaže prof. Visković i nastavlja da i prevelika davanja za nezaposlene mogu dugoročno biti neučinkovita.

- Ona potiču više otpuštanja i odvikavanja od rada nego što je potrebno te će kasnije dio otpuštenih radnika imati problema u pronalaženju istog posla koji bi im odgovarao. U konačnici, kako tvrdi prof. Reis s London School of Economics, ponovno podudaranje tržišta, poduzeća i radnika recesiju će učiniti dugotrajnijom i bolnijom. Dakle, ključ je u učinkovitosti i pravilnoj usmjerenosti odabranih mjera i građanima i malim poduzetnicima. Što su mjere pravilnije usmjerene, to će i oporavak gospodarstva biti učinkovitiji - kaže Visković. 

Otkup obveznica


Na pitanje o usporedbi s krizom iz 2008. godine što se tiče učinkovitosti monetarnih mjera, prof. Visković ističe kako prvo treba reći da je okruženje po određenim monetarnim pokazateljima u vidu niskih kamatnih stopa i inflacije relativno slično (nešto više su pak bile kamatne stope 2008. u Eurozoni – za otprilike 3 p.p.).

- To, dakle, daje prostora i sličnim monetarnim mjerama. Tako je ECB praktično već nastavio s otkupom državnih obveznica kroz program kupnje vrijednosnica u okviru pandemijskog programa hitne kupnje, isto tako i FED provodi otvorene mjere kvantitativnog popuštanja (engl. quantitative easing), uključujući kupnju korporativnih i municipalnih obveznica. Budući da se i neovisno o pandemiji predviđalo da će kamatne stope i inflacija i nadalje biti niski, prostor za ovakve mjere i dalje ostaje te one svakako mogu pomoći u sprječavanju produbljivanja ove krize. Pri tome treba samo jasno razgraničiti mjere kvantitativnog popuštanja u odnosu na helikopterski novac. Dakle, za razliku od helikopterskog novca, koji se izravno daje na raspolaganje potrošačima radi povećanja potrošnje, kvantitativno popuštanje nema takav izravan utjecaj, čime svojim indirektnim putem može biti usmjerenije - smatra Josip Visković.

24. studeni 2024 05:28