Dečki više nisu dečki, mi tražimo red, rad i čvrstu ruku!

Uvođenje obaveznog vojnog roka tema je o kojoj se priča već mjesecima, ali posljednjih tjedana je, doduše, nešto manje aktualna. Nesumnjivo, pitanje je vremena kad će se ista ponovo aktivirati.

U Švedskoj je prošlog tjedna ponovo uvedeno obavezno služenje vojnog roka koji je obavezan i za žene. Doduše, riječ je o prilično drugačijem sustavu služenja vojske od onog kakvim ga većina ljudi na našim prostorima zamišlja.

No, bit će zanimljivo vidjeti, ukoliko se uvede, hoće li vojni rok u Hrvatskoj biti obavezan samo za muškarce (kao ranije) ili će ovog puta biti obavezan i za žene.

Novinari Deutsche Wellea pitali su djevojke, mahom maturantice, što misle o uvođenju obaveznog vojnog roka. 

„Išla bih u vojsku jer se tamo može naučiti puno dobrih stvari, a negativnih je vrlo malo", kaže zagrebačka gimnazijalka Iva koja bi, kada bi joj država to omogućila, mogla uzeti pušku već krajem godine, nakon završetka srednje škole. I njena kolegica Valentina bi također nakon mature rado služila vojsku, jer se, kako kaže, danas život odvija na društvenim mrežama, a ne u stvarnom svijetu.

„Tamo ne možemo raditi što nas je volja, moramo slušati nadređene i ne smijemo imati svoje stavove“, nešto je rezrviranija treća djevojka.

Dečki više nisu dečki

Naše gimnazijalke, piše Deutsche Welle, dečkima ne bi popuštale, već bi ih sve redom nakon srednje škole uputile u vojarne gdje bi ih se, kako kaže Valentina, naučilo redu. 

„Dečki više nisu dečki“, kaže, a potvrđuje to i Veronika riječima: „Nisu ono što su nekad bili. Nemaju više borbenosti. Vojska bi ih trebala naučiti zrelosti.“ 

Anamarija pak misli da bi im mjeseci s puškom u ruci pomogli da se fizički i psihički izgrade, što djevojkama polazi za rukom i bez vojne stege.

Red, rad, disciplina, odgovornost i poslušnost vrline su koje sve do nedavno nismo vezivali uz mlade, ali ove gimnazijalke nas uvjeravaju da je upravo to ono što bi djevojke trebale tražiti u vojsci. I dok će djevojke pomisliti da ih mogućnost služenja vojnog roka stavlja u ravnopravan položaj s muškarcima, hrvatske feministice Vesna Kesić i Sanja Sarnavka slažu se da je to pogrešan način.

"Iako sam ja ta koja je u mirovini, većina mladih ljudi je sto puta konzervativnija od mene. Umjesto da mi kažu da idem štrikati doma i da prestanem moralizirati, najčešće ja njih razbuđujem“, komentira za Deutsche Welle Sanja Sarnavka.

Ona smatra da je to posljedica nedostatka građanskog odgoja te nerazvijenosti kritičkog razmišljanja. „Predavala sam u školi pa znam da se tamo najčešće inzistira na ponavljanju izdiktiranog. U prvoj polovici devedesetih, kada sam radila u gimnaziji, bila sam za njih šok. Ali djeca vrlo brzo prihvate razgovor i propitivanje. A kada toga u školi nema, ponavljaju kao papige stvari koje su čuli. Odrasli im govore da su red, rad i disciplina vrijednosti, ali kada biste išli s njima u dublji razgovor, vidjeli biste da oni primjećuju i korupciju, način na koji se dolazi do posla... Međutim,  za javnost ponavljaju ono što im se govori."

Hrvat nije rado išao u vojsku

Sarnavka napominje da se u Hrvatskoj dogodio potpuni preokret. Dok je postojao obavezni vojni rok, veliki broj mladića ga je izbjegavalo. „Nije se htjelo oružje. Ako si prošao rat, znaš koje je oružje užas. Sada opet imamo macho priču, trebamo oružje i trebamo se braniti, iako ne znamo od koga. To je to.“

Vesna Kesić osvrnula se na feminizam za koji kaže da je suprotan od svake militarizacije. „Prema tome, žene bi se trebale boriti protiv svakog oblika militarizacije, a posebno protiv toga da država distribuira ogromne količine novca u vojsku i naoružanje. To je moja temeljna pozicija. Trebalo bi se postaviti protiv tog obaveznog vojnog roka. Grozno mi je da djevojke žele ići u vojsku. To je posljedica uvođenja ideje militarističkog duha, točnije krive ideje o odnosima u društvu. Hrvat nikad nije rado išao u vojsku. Što ga sad muče?“ pita se Kesić.

Sanja Sarnavka kaže da je pitala predsjednicu hoće li konačno i u Hrvatskoj progovoriti o ženskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, budući da je takve nastupe gotovo uvijek imala u inozemstvu. „Čim prijeđe granicu, drži predavanja o ravnopravnosti, o staklenom stropu, o problemima s kojima se ona suočila. S druge strane, u Hrvatskoj je, zajedno s biskupima, pokroviteljica navodno znanstvenog skupa na kojem je jedna od tema forenzika djevičanstva. Niti jednom rečenicom na ovim prostorima nije pokazala da vjeruje u tu ravnopravnost."

Predsjednica voli oružje

Sarnavka također napominje da predsjednica uz sve to strašno voli i oružje, što je netipično za patrijarhalni obrazac. „Možda zbog toga djevojke misle da bi bilo odlično ići u vojsku. Vjerojatno računaju da će i one jednog dana biti predsjednice. To bi bio pozitivan podstrek."

„Jedino područje u kojem ne bih inzistirala da moraju sudjelovati i žene je vojska, i to iz razloga što sam protivnica oružja u bilo kojem obliku. Našla bih neki izgovor, ali ta priča o biologiji ne stoji“, odgovora Sanja Sarnavka. „Žene upravo zbog nje nisu mogle biti pilotkinje, a nisu mogle obavljati ni tisuću drugih poslova. Govorilo se da nisu suvisle kada su u PMS-u. Imamo i priču o histeriji. Pokazalo se da žene mogu biti jednako dobre u svim zvanjima.“ Sarnavka također napominje da baš kao i među ženama, i među muškarcima ima onih koji su niži, krhkiji, ali i onih koji su visoki i jaki.