StoryEditorOCM
ĐiradaBROŠURA EKO ZADRA

"Što je čovjek stablu?": Drveće izloženo urbanim faktorima stresa najvećeg intenziteta jest ono uz ceste... Što Zadar može napraviti po tom pitanju?

Piše Zadarski.hr
21. studenog 2022. - 18:20

U nastavku vam dostavljamo opširniju informaciju o brošuri “Što je čovjek stablu?” koja će biti objavljena u sklopu lokalne kampanje “Stablo i čovjek” koja se provodi u sklopu projekta JEKA! te vas molimo za objavu u skladu s vašim mogućnostima.

O brošuri “Što je čovjek stablu?”

U prošloj smo objavi najavili brošuru “Što je stablo čovjeku?”, a sada je vrijeme da najavimo i drugu brošuru koja će biti objavljena u sklopu kampanje “Stablo i čovjek”. Riječ je o brošuri “Što je čovjek stablu?” koja će obuhvaćati odgovore stručnjaka iz područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti koje smo sakupili kroz trajanje kampanje te fotografije novoizgrađenih stambenih objekata i naselja.

Brošura će sadržavati i manji rječnik pojmova iz područja dendrologije, (urbanog) šumarstva i arhitekture. Obje će brošure biti dostupne u PDF obliku na web stranici udruge „Eko-Zadar“ pred kraj studenog, odnosno pred kraj same kampanje i konca projekta “JEKA! – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju”.

Kako urbani prostor utječe na zelenilo?

O urbanom smo zelenilu dosada već pisali i to pretežito o njegovom djelovanju na čovjeka i urbani okoliš, stoga ćemo se sada dotaknuti utjecaja čovjeka i urbanog prostora na samo zelenilo.

Transformacija prirodnih i poljoprivrednih zemljišta u urbana područja povećava se svake godine. Procjenjuje se da će do 2050. godine 66% svjetske populacije živjeti u gradovima, u usporedbi s 30% 1950. Struktura gradova obično povećava lokalnu temperaturu uslijed kondenzacije na betonskim i asfaltnim konstrukcijama. Stoga povišenje temperature zbog globalnih klimatskih promjena predstavlja znatan problem za naredna desetljeća jer će donijeti razne neželjene posljedice urbanim područjima, od kojih su neke posljedice na zdravlje ljudi i energetsku potrošnju.

U posebnom izvješću IPCC-a (Međuvladino tijelo za klimatske promjene) o utjecajima globalnog zatopljenja od 1,5 °C, urbano drveće istaknuto je kao jedna od strategija za pomoć pri jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene.

U urbanim područjima ljudi, druge životinje i biljke koegzistiraju zajedno. Gust promet i zbijene zgrade, građevinski radovi s dubokim iskopima te česta uporaba betonskih i staklenih materijala dovode do degradacije okoliša. Osnovni zahtjevi za biljke, kao što su tlo, svjetlost, zrak i opskrba kišnicom, u urbanim su sredinama znatno modificirani u usporedbi s ruralnim uvjetima.

Prostor za rast korijena i za granjanje krošnji ograničen je zbog guste izgrađenosti.

Osim oskudice prostora, nepovoljnim uvjetima koji povećavaju stres biljke pridonose i ograničena dostupnost svjetlosti, zrak onečišćen plinovima i sitnim lebdećim česticama, grubost i zbijenost tla s niskom dostupnošću hranjivih minerala, mineralno zagađenje te ograničena dostupnost vode.

image

brošura što je "čovjek stablu?"

Eko Zd/Slobodna Dalmacija

Degradiran okoliš i povećana stopa smrtnosti urbanog drveća posljedice su intenzivne urbanizacije. Fenomen degradacije okoliša uzrokovan ljudskim djelovanjem, koji stvara urbani stres drveću, može se učinkovito ublažiti prisutnošću drveća. Prosječni životni vijek gradskog drveća je relativno nizak i ovisi o čimbenicima od kojih su neki specifična lokacija, pravilna njega i uključenost zajednice.

Drveće izloženo urbanim faktorima stresa najvećeg intenziteta jest ono uz ceste, dok su stabla parkova, koja su pod umjerenim stresom manje pogođena i prosječni životni vijek im je ponešto duži. Urbane šume su pak pod najmanjim utjecajem urbanog stresa i njihova stabla mogu postići i konačnu starost sličnu onima u ruralnim područjima. Čimbenici stresa za drveće u urbanim šumama uglavnom su povezani s klimatskim uvjetima, dugotrajnim onečišćenjem i biotskim štetama (uzrokovane djelovanjem čovjeka, životinja i biljaka). Značajniji urbani stresovi su toplina i suša.

Usto, zbog velikog broja građana na relativno malom prostoru, gradske zelene površine visoko su iskorištene. Stoga, odabir vrsta treba zadovoljiti kriterije specifične lokacije uvjeta rasta, otpornosti na stres, a važna je i njihova planirana funkcija. Planeri urbanog zelenila moraju imati na umu da, bez odgovarajućih uvjeta za rast, stabla ne mogu služiti ekološkim funkcijama na održiv način. Uz odgovarajuće upravljanje, gradovi mogu biti korisna staništa za drveće koje pridonosi biološkom bogatstvu.

22. studeni 2024 03:15