Što zbog migracija, što zbog negativnog prirodnog prirasta, Zadarska županija u prošloj je godini ostala je bez 1004 stanovnika.
U posljednjih pet godina, ta se brojka već penje na pet tisuća.
Od toga, tri tisuće stanovnika je odselilo, a njih 1900 rezultat je razlike zbog više umrlih nego rođenih. Iako stručnjaci kažu kako ovakvi podaci za Zadarsku županiju ipak nisu zabrinjavajući jer bolje stojimo od državnog prosjeka, podaci za cijelu zemlju, koje je prije nekoliko dana objavio Državni zavod za statistiku, i više su nego alarmantni. Naime, u zadnjih deset godina Hrvatska je izgubila 230 tisuća stanovnika i sa 4,3 milijuna stanovnika pala na 4,1. Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Kako je može iščitati iz podataka DSZS, negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je lani, u 2017. godini, zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.
Dovoljni je reći kako je samo u zadnjih pet godina prirodnim kretanjem izgubljeno 70 tisuća stanovnika ili grad veličine Zadra, a negativan trend imaju sve županije. Pozitivan prirast zabilježen je u svega 40 gradova i općina, a negativan u njih čak 506.
Od spomenutih 40 s pozitivnih prirastom, šest ih je u Zadarskoj županiji, od toga jedan grad (Biograd) i pet općina. Rekorder je mjesto Škabrnja gdje je devetoro više rođenih nego umrlih što daje rekordni vitalni index od preko 140. Slijede je Poličnik i Sukošan sa petoro više rođenih nego umrlih, potom Galovac sa četvoro te Kolan i Biograd sa po dvoje. Za sve druge općine u županiji, pogotovo otočne ili one rubne ličke, rezultati su poražavajući.
Najgore stoji Kukljica na Ugljanu gdje državni Zavod za statistiku bilježi čak 16 više umrlih na troje rođenih, Preko 19 rođenih i 76 umrlih, a Sali na Dugom otoku imale su deset rođenih na 48 umrlih. Drugi dio županije u sličnom je problemu: u Obrovcu su samo 23 rođena i 68 umrlih, što je najlošije demografsko stanje od svih pet gradova u Zadarskoj županiji te Općina Gračac, iz koje je lani odselilo 195 stanovnika, i gdje je bilo 19 rođenih na 68 umrlih. Iako nešto optimističniji od ličnog dijela županije, zabrinjavajući su i trendovi u podvelebitskom dijelu pa tako, primjerice, Starigrad bilježi deset rođenih na 39 umrlih.
Što se tiče vanjskih migracija i odlazaka u druge krajeve ili inozemstvo, Zadarska županija lani tako izgubila 630 stanovnika. Najviše je stanovnika, njih 300, otišlo iz grada Zadra, njih 258 iz Benkovca te 195 iz Gračaca.
S druge strane, dobra je vijest kako je spadamo među svega pet županija ( Zagreb, Zagrebačka, Istarska,Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska) koje imaju pozitivan saldo unutarnjih migracija što znači da su više domaćih stanovnika privukle nego izgubile.
U protekloj 2017. godini u Hrvatskoj se rodilo 981 dijete manje nego u 2016., a umrlo 1935 osoba više nego u prethodnoj godini. Najveći vitalni indeks (odnos rođenih i umrlih) u Hrvatskoj ima međimurski Pribislavec, a na drugom mjestu je Podstrana, u kojoj je u matične knjige lani upisano 116 novorođenčadi, a umrlo 58 osoba.
Od dalmatinskih županija najgora je Šibensko-kninska, u kojoj baš ni jedna općina ni grad nemaju pozitivan prirodni prirast.
Od dalmatinskih županija najgora je Šibensko-kninska, u kojoj baš ni jedna općina ni grad nemaju pozitivan prirodni prirast.
Od ukupno 36.556 živorođene djece u prošloj godini statistika bilježi nešto malo više dječaka nego djevojčica (rođeno je 18.845, ili 51,6 posto, muške djece i 17.711, odnosno 48,4 posto djevojčica). Najviše ih je na svijet došlo u srpnju. U nizu crne statistike ima i jedna optimistična. Bračni parovi su se manje razvodili nego prethodnih godina.
U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11 posto nego godinu prije.
U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11 posto nego godinu prije.