Oprezno i polako turisti se, nakon straha i izolacije zbog pandemije koronavirusa, vraćaju putovanjima, a u Hrvatsku se trenutno najviše vraćaju stari i stalni gosti koji točno znaju gdje idu i kakvu uslugu i sigurnost mogu očekivati.
Brojke iz sustava eVisitor pokazuju kako je broj gostiju u Istri i na Kvarneru daleko veći od onoga u Dalmaciji koja je tek krenula prema nekom turističkom prometu, kojemu se u znatnijoj mjeri nadaju tek u srpnju.
U zemlji trenutno boravi oko 92 tisuće turista (66.500 stranih i 25.500 domaćih), od čega ih je 60 posto u Istri i na Kvarneru. Iz svih podataka eVisitora je vidljivo da se naša tradicionalna emitivna tržišta Njemačke, Austrije, Češke i Slovenije prva oporavljaju i njihovi građani su krenuli prema Jadranu, pa ti gosti trenutno čine najveći dio ukupnog turističkog prometa u dosadašnjem dijelu lipnja.
Trenutno se najviše noćenja ostvaruje u objektima u domaćinstvu, potom u kampovima, dok je posjećenost hotela još uvijek niska. Tako je trenutno otvoreno oko 400 hotela, ali ih je istovremeno još uvijek zatvoreno 771.
Gledajući po županijama, najviše turista, nakon Istre i Kvarnera, ima Zadarska županija, a gledajući po destinacijama najviše je gostiju u Rovinju, Viru, Malom Lošinju, Medulinu, Krku…
I po rangiranju deset trenutno najposjećenijih destinacija u Hrvatskoj jasno je da je Dalmacija u debelom minusu u odnosu na sjeverni dio Jadrana jer se među prvih deset najposjećenijih mjesta u dosadašnjem dijelu lipnja probio samo Zadar, na sedmo mjesto po dolascima gostiju, dok je u noćenjima na čelu Vir, jedini iz Dalmacije koji je pretekao Rovinj, Mali Lošinj, Medulin, Krk, Novigrad, Umag, Crikvenicu...
O kakvom se početku turističke sezone radi pokazuje i činjenica da Dubrovnika, Splita, Makarske rivijere – koji su uvijek u predsezoni bili u samom vrhu po posjećenosti – nema nigdje među deset trenutno najbolje posjećenih destinacija u Hrvatskoj.
Razlog za to profesionalci vide u prevladavajućim -auto-gostima kojima je sjeverni Jadran bliži, a još uvijek su rijetke aviolinije koje lete prema Zadru, Splitu i osobito Dubrovniku, a za koje zasad postoje bolje najave od kraja lipnja i u srpnju.
Dubrovačko-neretvanska županija je u tom pogledu u daleko najtežoj situaciji na Jadranu, potpuno ovisna o avioprometu, pa na polovici lipnja ugošćavaju tek 2718 gostiju. U dosadašnjih 12 dana lipnja naša najjužnija županija imala je tek 4776 dolazaka gostiju u odnosu na lanjskih 107.000 turista u isto vrijeme.
– Prve veće dolaske stranih turista bilježimo s naših tradicionalnih tržišta Njemačke i Slovenije, što je u skladu s očekivanjima da će se najprije aktivirati dolasci automobilom, no tu je i nautika.
Naša se zemlja prva u EU turistički otvorila, a sukladno mjerama koje su na snazi stvorene su pretpostavke za aktiviranje sektora. Stoga su i informacije pružatelja usluga s terena optimistične za mjesece koji su pred nama – kazao nam je ministar turizma Gari Cappelli.
No, koliko god u smještajnim objektima Dalmacija tek čeka prve veće skupine gostiju, toliko je u nautičkom turizmu apsolutni lider u dosadašnjem dijelu godine i ovogodišnjem lipnju. Od oko 6,5 tisuća nautičara koji su nas dosad posjetili u lipnju i ostvarili 38 tisuća noćenja, gotovo svi su stigli u Dalmaciju.
Iako je nautički promet tek na oko petinu lanjskoga u isto vrijeme, veseli činjenica da lista najbolje posjećenih marina počinje od Biograda na Moru, preko Sukošana, Šibenika i Primoštena, do Trogira, Segeta, Kaštela, Splita... Najbrojniji nautičari trenutno u zemlji su Nijemci, Slovenci i Hrvati, a slijede Austrijanci i Česi.
– Veseli me da se nastavlja trend rasta dolazaka stranih gostiju i vjerujem da će iza 15. lipnja ti brojevi još više rasti i da ćemo se približiti brojkama koje smo projicirali za ovu sezonu. S obzirom na cijelu situaciju, možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem turističkog prometa – rekao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, naglasivši da su i u HTZ-u radili nekoliko procjena.
Najrealističnija je ona da će Hrvatska dostići 30 posto turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu, te da to ulijeva optimizam u očekivanje da će se ostvariti određeni turistički promet u nadolazećim ljetnim mjesecima koji su za nas najvažniji.