Sudac podnio ustavnu tužbu zbog prijave predsjednika zadarskog suda: šef ga tužio za loš rad, a on se žalio da je bio bolestan i bez zapisničara!

Ustavni sud RH odbio je kao neosnovanu žalbu koju je sudac Općinskog suda u Zadru Slaven Vrdoljak podnio protiv odluke Državnog sudbenog vijeća (DSV) kojom je proglašen odgovornim za počinjenje stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti zbog čega mu je izrečen ukor.

Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv Vrdoljaka podnio je DSV-u predsjednik Općinskog suda u Zadru Mario Pešić zbog počinjenja stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti s prijedlogom izricanja stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

Zahtjevom mu je stavljeno na teret da je tijekom 2019. godine neuredno obnašao sudačku dužnost na Prekršajnom odjelu jer bez opravdanog razloga nije ispunio svoje sudačke obveze za 2019. godinu. Navodi se da je donio odluku u 395 predmeta (s težinskim faktorom) ili 71,7 posto od potrebnog broja odluka, propisanog Okvirnim mjerilima za rad sudaca, imajući pri tome u vidu i 44 dana opravdane odsutnosti, a tijekom 2019. godine u referadi je bilo u svakom trenutku prosječno zaduženo 581,5 predmeta, čime su mu bili osigurani uvjeti za uredno obavljanje sudačke dužnosti.

Vrdoljak je 25. listopada 2021. dostavio DSV-u svoju pisanu obranu u kojoj je u istaknuo da normu nije ispunio jer je tijekom 2019. godine bio preko dva mjeseca na rehabilitaciji nakon operacije kralježnice, te i zbog toga što je bio zadužen s predmetima prekršaja protiv javnog reda i mira, što zahtijeva saslušanje stranaka, a koje nije mogao riješiti jer po povratku s bolovanja nije imao na raspolaganju zapisničara.

Ustavni je sud, međutim, utvrdio da je njegova žalba neosnovana, prihvativši obrazloženje DSV-a da je nesporno da prijavljeni sudac nije ispunio svoju sudačku obvezu za 2019. godinu.

Iako je Vijeće DSV-a prihvatilo da su razlozi koje je sudac naveo u svojoj obrani (zdravstveno stanje, promjena ustrojstva sudova, te činjenica da nije imao na raspolaganju zapisničara puno radno vrijeme) mogli u manjoj mjeri biti od utjecaja na njegov rad, smatraju da nisu bili odlučujući i opravdani što nije ispunio svoju sudačku dužnost. Ti se razlozi ne mogu uzeti kao osnova za njegovo oslobođenje od odgovornosti, već je Vijeće navedene okolnosti cijenilo olakotnim prilikom odmjeravanja kazne.

Ukoliko je, kako navode, imao zdravstvenih problema zbog kojih nije mogao obavljati svoju dužnost, sudac je trebao osnovom toga ostvariti pravo na bolovanje koje bi mu se uzelo u obzir prilikom utvrđivanja ispunjenja Okvirnih mjerila, kao što mu se i uračunalo vrijeme koje je tijekom godine proveo na bolovanju.

- U slučaju kada sudac radi, tada se njegovo zdravstveno stanje ne može smatrati opravdanim razlogom da tijekom godine ne donese više od 80 posto odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca. Nadalje, činjenica da je tijekom godine došlo do promjene ustrojstva sudova ne bi smjelo u značajnoj mjeri utjecati na rad suca budući je prijavljeni sudac i nakon promjene ustrojstva suda nastavio rad na prekršajnim predmetima na kojima je radio i godinama prije, a s istim problemima vezanim uz promjenu ustrojstva sudova susreli su se svi suci Prekršajnih odjela istog ili drugog suda- navodi se u obrazloženju Vijeća DSV-a.

Naveli su kako je neutemeljen i dio obrane u kojoj Vrdoljak obrazlaže kako je imao u zaduženju samo predmete iz područja javnog reda i mira za čije je rješavanje potrebno saslušavanje stranaka što nije mogao raditi jer nije imao na raspolaganju stalnog sudskog zapisničara budući je zapisničar ujedno obavljao i poslove u upisniku.

- Naime, iz privremenog rasporeda poslova Općinskog suda u Zadru od 23. studenoga 2018. proizlazi da se referadi prijavljenog suca dodjeljuju u rad predmeti iz područja sigurnosti prometa na cestama, javnog reda i mira i gospodarstva, a da je ion tijekom godine imao u radu predmete iz svih područja prekršajnog sudovanja, a ne samo predmet iz područja javnog reda i mira, te dovoljan broj predmeta za ispunjenje Okvirnih mjerila, proizlazi i iz statističkih izvješća od 1.4.2019. - 31.12.2019. - obrazložili su u DSV-u.

Također su istaknuli kako nedostatak stalnog sudskog zapisničara kroz puno radno vrijeme zasigurno nije bilo od odlučnog utjecaja na njegov rad jer je sudac tijekom godine imao na raspolaganju povremenog sudskog zapisničara pa Vijeće smatra, uzimajući u obzir sve navedeno, da je prijavljeni sudac uz dodatan angažman, a prvenstveno bolju organizaciju rada mogao donijeti više od 80 posto odluka od broja odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca.