Zadranin Šime Erlić (38) drugi je na listi HDZ-a i koalicijskih partnera u 9. Izbornoj jedinici, iza svog vršnjaka, ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice iz Šibenika. Erlić je u Plenkovićevoj vladi proveo četiri godine, tri kao državni tajnik i jednu kao ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Erlić i Malenica predstavljaju nova lica HDZ-a, modele modernih konzervativaca, koji su u vladu dospjeli kao stručne osobe.
- Uspinjao sam se po vertikali, od lokalne do nacionalne razine, prvenstveno kao stručnjak za povlačenje sredstava iz EU fondova. To vam daje određenu sigurnost kada dođete na čelo cijelog sustava, ali i respekt kolega koji se nalaze u sustavu EU fondova. Ali ministarska pozicija nije isključivo stručna, nego i politička, i izazov leži u političkom djelovanju – kaže Erlić na početku razgovora za Zadarski.hr.
Ni vi ni Malenica niste slučajno na udarnim mjestima u najkompetentnijoj izbornoj jedinci s čak 18 lista. Želi li HDZ preko vas, ideološki umjerenih mladih profesionalaca bez repova, poslati poruku da se mijenja?
- Ne bih se htio stavljati u ulogu modela, ali stvari treba staviti u kontekst. S ministrom Malenicom se već dugo poznajem, premda smo mlađa garnitura, ali ne baš toliko mladi. Obojica smo dugo u javnom prostoru i postoje neke karijere iza nas. Mislim da je HDZ na izborima uvijek davao priliku mlađim kandidatima i osvježavao listu. Premijer Plenković, gledajući ljude oko njega, ali i sastave ove i prijašnjih vlada, vjeruje mladim ljudima. U tom kontekstu ne vidim da je to neko iznenađenje. Naša cijela lista u 9. Izborno jedinici je dosta pomlađena, ali tu uvijek ima i iskusnih, sijedih glava. Kombinacija mladosti i iskustva je dobitna kombinacija.
HDZ se dakle ipak mijenja?
- HDZ se prilagođava određenom vremenu.
Jesu li to vjetrovi nekih dubljih promjena?
- Držim da je ključno da se vodeća politička stranka prilagođava modernom vremenu i trendovima. HDZ to radi i to mu daje opstojnost i vitalnost i snagu. Mislim da je ključ HDZ-a što ima najširu paletu ljudi i kadrova, stručnih i drugih iz kojih može birati kandidate za razne uloge.
Na listi je šest kandidata iz Zadarske županije plus Rade Šimićević u 7. Izbornoj jedinici. On je ujedno i najstariji, svi ostali ste relativno mladi.
- Ante Babić je s 50 godina najstariji među nama, ostali smo relativno mlađi. Ponavljam, HDZ u Zadru ima oko tri tisuće članova, u cijeloj županiji oko 13 tisuća. Da je bilo potrebno sastaviti listu sa svih 14 naših kandidata mi bismo to napravili bez problema i svi bi bili dobri kandidati.
Kao predsjednik GO HDZ-a, jeste li zadovoljni izborom kandidata, je li lista mogla biti bolja?
- HDZ ima najširu paletu i mogućnost za sastavljanje lista. Ljudi koji su izabrani za Sabor već su bili u izbornom ciklusu, pokazali su se kao dobri i kvalitetni. Svi zadarski kandidati dolaze iz lokalne baze, to su ljudi koji ovdje žive svaki dan s našim gradom i županijom. Već su prepoznatljivi građanima, imaju godine iskustva javnog djelovanja i prošli su test javnosti. To je prednost naše liste, a s druge strane dobili smo i svježinu.
Na listi prvi put nema Božidara Kalmete, predsjednika ŽO HDZ-a. Na prošlim izborima glumio je lokomotivu na zadnjem mjestu koja je u Sabor zbog preferencijalnih glasova odvela Nikolinu Baradić. Je li to najava povlačenja Kalmete iz politike?
- Nikakvih ogromnih promjena nema preko noći. Mi smo u procesu već dugo, a gospodin Kalmeta i ja surađujemo već godinama pa tako i kroz izborne cikluse. Božidar Kalmeta je donio puno i gradu Zadru i Zadarskoj županiji u kontekstu svog političkog djelovanja i borbe za interese ove regije. Da se i danas nalazi na listi siguran sam da bi na isti način doprinio našem uspjehu. Međutim njegova je odluka bila, iz osobnih razloga, da ovaj put ne bude na listi. Ja u tome vidim njegovo vizionarstvo koje ga je do sada uvijek pratilo. Uvijek je znao u ključnim trenucima prepoznati što je dobro za Zadar, Zadarsku županiju i HDZ. Način na koji je on vodio Zadar i HDZ omogućili su Zadru dobre rezultate, ali i to da se kroz politiku HDZ-a sve ove godine ostvaruju interesi Zadra. To nije jednostavno, a dužina njegovog trajanja u politici je potvrda takvog njegovog uspješnog djelovanja.
Ako dobijete izbore, ostat ćete ministar regionalnog razvoja?
- Prethodnog dogovora o tome nema. Na temelju rezultata izbora za Zadar i Zadarsku županiju stvaraju se određena očekivanja. Premijer kao selektor prema tome slaže svoju momčad. Mislim da sam svojim radom opravdao dosadašnja očekivanja, ali kakav će biti sastav iduće vlade ovisi o brojnim faktorima. Nisam time opterećen. Nisam se rodio kao ministar, da budem do kraja iskren, nisam nikad ni sanjao da ću jednog dana biti ministar. Radio sam svoj posao, radio sam ga što sam mislio bolje, kako bi realizirali što više projekta, najprije za Zadar, a kasnije na nacionalnoj razini. I evo me tu gdje jesam...
Ima li u toj novoj mladi mjesto za još kojeg zadarskom ministra, mnogi vide Bilavera na mjestu ministra prometa?
- Zadarski su se kandidati do sada pokazali kao provjereni i pouzdani. I do sada smo bili snažni, u jednom smo trenutku imali pet državnih tajnika, što su izrazito bitne funkcije unutar vlade. Ne želim špekulirati o bilo kojem kolegi, nije korektno, a Andrej Plenković je selektor koji stvara svoju ekipu. No apsolutno smatram da Josip ima kapacitet za ministra, što je dokazao svojim radom i svime što je radio zadnjih godina.
Koliki je udio EU fondova u BDP-u Hrvatske?
- Hrvatski BDP je, prema izvješću o koheziji, danas pet posto viši nego što bi bio da nema EU fondova. Nacionalni BDP je oko 75 milijardi, najveći je ikad, a oko 30 posto godišnjeg BDP-a, dakle oko 25 milijardi, iznosi iduća sedmogodišnja omotnice koja nam je na raspolaganju do kraja 2027. godine.
U razdoblju 2014.-2023. povučeno je preko 12 milijardi eura iz EU fondova. Jesu li iskorištena sva sredstva koja su bila na raspolaganju?
- Iskoristili smo sva sredstva na raspolaganju, do zadnjeg centa, i kao ministar sam iskreno zadovoljan postignutim. To sada zvuči jednostavno, ali prije tri godine smo bili izloženi javnom pritisku hoćemo li uspjeti. Prva omotnica je potpuno iskorištena, potrošili smo više nego što nam je bilo na raspolaganju. Sada smo dobili 25 milijardi za idućih sedam godina. Da nije bilo koronakrize ne bi bilo NPOO-a i taj dio bi bio manji od 25 milijardi, ali dobra pregovaračka pozicija prema Europskoj komisiji nam je pomogla da osiguramo iznimno veliki iznos.
Koliko je korisnicima danas olakšan put do EU fondova? Jesu li procedure još uvijek zahtjevne i komplicirane?
- Taj će proces uvijek imati određenu razinu kompleksnost jer se mora osigurati visoka transparentnost i poštovanje pravila, ali mislim da je sustav uigran i da imamo obučene generacije ljudi i stručnjaka. Osim realiziranih projekata smatram da je to najveći dobitak prve financijske perspektive. Stvorili smo sustav, imamo kapacitete i ljude koji su naučili raditi po europskim sustavu i pravilima te su ga unijeli u sustav gradskih i županijskih uprava, ministarstva, agencija, itd. Ti su se kadrovi pokazali izuzetno dobri i vješti, oni fluktuiraju po različitim dijelovima sustav čineći ga boljim.
Koliko je taj sustav velik?
- Samo u ministarstvu u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova ima oko 2200 ljudi, bez lokalnih razina.
Da nema fondova, tvrde neki, gospodarski rast Hrvatske bi bio negativan, Hrvatska bi stagnirala. Troši li se EU novac za strukturna unaprjeđenja, za dugoročni razvoj i napredak, ili je to ”novac iz helikoptera”?
- Ono što je dobro kod EU novca je da Hrvatska uz njegovu pomoć hvata korak s razvojem EU. Zadnjih godina imamo progresivan rast i sad smo na 75 posto BDP-a prosjeka zemalja EU. Svrha svih ovih ulaganja je ta da stvore temelj za samostalni rast. I to se već događa. EU fondovi će imati i dalje dominantnu ulogu u formiranju oblikovanju razvoja Hrvatske do kraja desetljeća s obzirom na sredstva koja su nam na raspolaganju. Hrvatska se uzima kao primjer pozitivnih efekata integracije u EU i to izrazito brzom dinamikom, unutar svega deset godina. Došli smo do razine razvijenosti Mađarske koja je u EU ušla deset godina prije nas. Ušli smo turbo brzo i u Euro i u Schengen. Sve to jedno drugome pomaže stvoriti bolje uvjete, to su spojene posude, koje smo prolazili kao dobar đak.
Nije dakle to krivo potrošen novac?
- EU fondovi nisu nekakva financijska doznaka proračunu, financijska injekcija za Hrvatsku. To su namjenska sredstva za investiranje, za most, cestu, određeni projekt. Nije dakle riječ o ”helicopter money”. Naime, nekome tko je gladan ne daješ ribu, nego mu daješ štap da nauči loviti.
Skeptici koji kažu da nema razvoja Hrvatske bez EU fondova nisu u pravu. Mi se kao društvo uz pomoć EU fondova ubrzano podižemo na jednu novu razinu za koju bi nam samostalno trebalo 30 ili 40 godina, a mi smo to napravili u sedam ili osam godina investicija. Što se najbolje vidi u Zadarskoj županiji koja nikad u povijesti nije imala više investicija. Te će nam investicije stvarati dodatnu vrijednost tek u godinama koje dolaze (Poduzetnička zona Crno, pet poduzetničkih inkubatora, nove ceste, lučka infrastruktura...) i osiguravati rast BDP-a u godinama ispred nas.
Ministar ste i regionalnog razvoja, Hrvatska je pred demografskim slomom, neke su regije drastično iseljene. Imamo, kažete, 25 milijardi na raspolaganju, ali za koga ako nemamo stanovnika?
- Hrvatska, ali i cijela Europa, je ispod minimalne demografske razine kojom bi se prirodnim natalitetom obnovilo stanovništvo. Povećanje broja stanovnika koje doživljava Europa uglavnom se temelji na migracijama, a ne na prirodnom rastu, što je strukturalni problem za koji ima puno faktora. Međutim, što se tiče hrvatske perspektive, moram reći da smo kao društvo napravili korak naprijed. Činjenica je da ljudi od 2013., kad smo ulaskom u EU dobili slobodu kretanja radne snage, odlaze iz Hrvatske, međutim snažnim razvojem u kratkom vremenu digli smo standard i sad prvi put od 2022. vidimo da ima više useljenih nego iseljenih. U plusu smo, došlo je do promjene trenda.
Za što je zaslužan dolazaka stranih radnika?
- Ne mislim da je to urok, nego činjenica da smo došli na 75 posto razvijenosti EU. Ako je prosječna plaća sa 750 eura u nekoliko godina došla na 1239 eura, što je najveći progresivni rast plaća u EU, logično se smanjuje interes za odlaskom iz države, a povećava se potražnja za onima koji su otišli da se ipak vrate. Pritom, naglašava, da mjere dizanja plaća nisu populističke nego realne.
Jeste li imali ponude iz realnog sektora gdje bi sigurno i bolje zarađivali?
- Od počeka karijere ključni motiv mi nije bio materijalni. Možda je to pogrešno razmišljanje, ali tako je. Ima sam ponuda u karijeri, ali odlučio sam ostati, jer me javni posao ispunjava i stvara dodatnu vrijednost za društvo koje se ne može mjeriti s postignućima u realnom sektoru… Mislim da visina plaće nije kriterij, ali da smatram da plaća treba biti veća, treba.
Kad govorite o tih 25 milijardi eura na raspolaganju, a svaki dan ste na terenu, gdje će se dio tog novac, nakon Pelješkog mosta, potrošiti u Dalmaciji?
- Najviše sredstava, oko 30 posto od tih 25 milijardi, ide u sektor zeleno-digitalne tranzicije. Tu spadaju projekti aglomeracija, energetske učinkovitosti, ulaganja u održivo poduzetništvo do željeznica te digitalizacije kao daljnje gospodarske tranzicije. Što se Dalmacije konkretno tiče, Dalmacija je dobro dosad povlačila sredstva i tu je cijeli niz projekata realiziran. U budućnosti mogli bi se dogovoriti oko većih zahvata i projekta, ali zasigurno su tu projekti u prometu, obilaznica Split–Omiš na kojoj se već radi, željeznica Zadar–Knin, proširenje zadarskog aerodroma i produljenje piste. U Šibeniku je to projekt Batižele (bivši TEF), centar za gospodarenje otpadom u Splitu, ulaganja u otoke...
Je li u projekcijama i Pašmanski most?
- On je u prostorno planskoj dokumentaciji. To je živa ideja, nije odbačena, potrebno je izraditi studije…
Razmišlja li se o novi regionalnim projektima, primjerice povezivanju Dalmacije željeznicom koja bi išla uz autocestu. Ili možda o novoj magistrali, koja bi uvukla u zaleđe, da se stara magistrala rastereti...?
- Na razini županija postoje razni planovi pa tako i za tu alternativu Jadranskoj magistrali. Ali takve projekte, kao što je primjerice željeznica od Zadra do Dubrovnika, treba staviti u financijski horizonte te procijeniti njihovu opravdanost.
Tko najbolje u Dalmaciji povlači europska sredstva?
- Teško mi je reći tko je najbolji, no generalno govoreći, Dalmacija je odlično iskoristila potencijal europskih fondova, od juga Hrvatske, ulaganja u dubrovački aerodrom i Pelješki most, pa Splitsko-dalmatinskoj županiji od zagore do obalnog dijela, u Šibeniku obnova povijesnih utvrda, izgradnja luke, do Zadra i županije gdje je povučeno preko 600 milijuna eura. Ali bije stvar samo u visini realiziranih sredstava. Njih treba staviti u kontekst razvijenosti županija i broja stanovnika te broja općina i gradova.
Tko u tome zaostaje? Možda Ličko-senjska županija s obzirom na snažnu depopulaciju?
- Ne bih rekao da itko zaostaje u povlačenju EU fondova. Ova vlada je omogućila svima koji su imali projekte bitne za njihove sredine da ih uspiju realizirati. Drugo, svaka županija ima drugi razvojni kontekst. Jedna Lika sigurno ne može povlačiti sredstva kao Zadarska županija jer nema ljudi, institucija i kapaciteta, ali nema ni zahtjeva za financiranjem. Kritiziraju nas i kažu „vi dajete samo HDZ-u”. To nije točno, puno se uložilo u Istarsku, i Primorsko-goransku županiji jer su zahtjevi i potrebe bile velike s obzirom na gospodarski kontekst i teritorijalne odrednice. Treba gledati kroz prizmu jesu li sredine ostvarile razvojne potencijale koje su imali. Ako tako gledamo cijelu Hrvatsku, mislim da je priča o EU fondovima nakon završene perspektive i deset godina u EU apsolutno pozitivna priča.
Ako smo danas na 75 prosječne razvijenosti EU, kad ćemo dosegnuti sto posto?
- Pitanje je kad ćemo dosegnuti sto posto. Mi smo za novi mandat rekli da ćemo imati prosjek od 80 posto BDP-a po glavi stanovnika, što je izrazito visoko. Tu smo prešli Mađarsku i Slovačku, a ulazimo u kategoriju Poljske, Estonije, Litve, Latvije, prema zemljama srednje razvijenosti unutar EU. No kad se dosegne 80 posto, dalje se ne ide progresivno do sto posto. Što smo bliže vrhu razmak između stepenica na ljestvici je sve veći i za doći do sto posto trebat će još puno toga napraviti.
Grad Zagreb je iznad prosjeka, na oko 120 posto razvijenosti EU. Kako po tom pitanju stoji zadarska regija, odnosno Dalmacija?
- Poanta je da je cijela Hrvatska, sa Zagrebom, sada na 75 posto. Podatak koji spominjete za Zagreb govori koliko je potrebno da bi cijela država bila u prosjeku na sto posto EU. Zadarska regija stoji dosta dobra, ima maksimalnu zaposlenost i minimalnu nezaposlenost, u top tri je najveća rasta BDP-a u 2022. godini u Hrvatskoj, a prva je po rastu zaposlenosti u Hrvatskoj od 2016. do 2023. godine. Cijela Jadranska Hrvatska je na preko 60 posto prosjeka razvijenosti EU.
Nije li to malo, s obzirom na ogromne prihode koje od turizma izravno i neizravno generira Jadranska Hrvatska, a pritom je izložena snažnoj turistifikaciji i svim njenim negativnim pojavnostima.
- Da, ali Jadran nisu samo obala i gradovi. Statistički gledano Jadranska Hrvatska su i Lika, Gorski kotar, Ravni kotari i Bukovica, Dalmatinska zagora i Neretva… dakle kompletan zaobalni dio. Obalni gradovi su iznadprosječno razvijeni, dok je zaleđe ispodprosječno. Treba uzet u obzir da je ovo područje bilo teško ratom stradalo i da su godine bile potrebne da se pokrene revitalizacija… Ali sad pozitivnu promjenu vidimo u svim dijelovima. Ne zaboravimo i to da je najveći dio dalmatinskog zaleđa bio potpuno uništen i raseljen u ratu, gospodarstvo, poljoprivreda... nisu ni postojali.
Hoćete li nastaviti proces decentralizacije, koliko će oni olakšati povlačenje EU sredstava. Je li veliki broja administrativnih jedinica prepreka za EU projekte?
- Procesi decentralizacije nemaju veze s brojem administrativnih jedinica.
Decentralizacija u smislu veće financijske autonomije regija, jer Jadranska Hrvatska sigurno sudjeluje u više od 30 posto BDP-a?
- Ova vlada je dosta napravila u financijskoj decentralizaciji samim time što je kroz porezne reforme dozvolila određenu autonomiju kreiranja porezne politike. Ali i kroz reformu upravljanja državnom imovinom gdje je država prepustila JLS-ovima veliki broj nekretnina kako bi se iskoristio potencijal lokalnih i regionalnih vlasti u rješavanju imovinsko pravnih odnosa u kontekstu javnog zemljišta. U tu su uključeni svi veći gradovi. Mislim da je to izvanredan primjer decentralizacije.
Što se tiče regionalnih EU fondova mislim da smo mi tu napravili najveći iskorak i da nikada nismo imali više decentraliziranih instrumenata. Tu mislim na ITU mehanizme koje smo podigli s osam na 22 grada, za svako središte županije. Kroz takve instrumente sredstva spuštamo na lokalnu razinu da ih oni sami troše u skladu sa svojim razvojnom strategijom. Isto smo napravili za otoke. Ne poznajem sličan primjer u EU, stvorili smo novi decentralizirani mehanizam s ciljem da otočani sami kažu što su im prioriteti ulaganja na pojedinim otocima. Isto tako imamo mehanizme za slabije razvijena područja, brdsko-planinske regije. Uglavnom oko dvije milijarde eura, oko 30 posto ukupne alokacije za koheziju, dajemo na decentraliziran način. Prije to nismo imali i tu smo napravili jedan značajan iskorak.
