Samo lani je niknulo 40a-k novih, može li se ovome stati na kraj?

Hoće li se konačno stati na kraj nekontroliranom bujanju bankomata u starim gradskim jezgrama? Prošle godine na zadarskom Poluotoku u samo nekoliko tjedana pojavilo se 40-tak novih bankomata, a slična pojava preslikala se u drugim dalmatinskim gradovima. Možda je upravo zbog toga ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nedavno donijela odluku da Dubrovnik, kao prvi grad u Hrvatskoj, u skladu s napucima Ministarstva kulture, ugradi odredbe o bankomatima u komunalnom redu, s ciljem da takva praksa postane obvezujuća za sve.

- U dogovoru s lokalnim konzervatorskim odjelima htjeli smo izraditi smjernice primjenjive na sve gradove i situacije. O tome smo razgovarali i s Udrugom gradova - rekla je tada Obuljen Koržinek i time najavila zaokret u kriterijima za postavljanje bankomata koji svojim upadljivim izgledom nagrđuju ambijent povijesne jezgre.

- To što je napravio Dubrovnik prije nekoliko dana, mi smo pokrenuli još u studenom prošle godine te vjerujem da smo u tome bili prvi u Hrvatskoj. Baš smo zbog upita vašeg novinara tad krenuli u prodorniju izvidnicu bankomata na Poluotoku, kojih je bilo 53. Vjerujem da ih je sad mnogo više, al mi od tada čekamo smjernice konzervatora kako bi znali dalje djelovati. Odlučit ćemo prema njihovim naputcima koji će ostati, koji se mogu legalizirati, a koji ne - iskreno nam je rekao Robertino Dujela, gradski pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, istaknuvši da bez njihove potpore oni svakako ne mogu ništa.

Iz zadarskog konzervatorskog odjela potvrdili su nam da su dobili dopis iz Grada, i kako tvrdi njihov pročelnik, Igor Miletić, bila je to "dijagnostika" tadašnjeg stanja, uz pročelnikov prijedlog da se unificira izgled svih bankomata kako bi što manje nagrđavili ulice Poluotoka.

Ipak, paralelno uz Grad i Konzervatore, Ministarstvo kulture je jasno odlučilo: bankomati ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove, mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koji ne smiju biti ugroženi, na mjestima gdje je postavljanje uređaja prihvatljivo, zahtjeva se vizualna neutralnost postave odnosno može biti vidljiv samo ekran i tipkovnica, a unutar stilskih oblikovanih izloga poput onih s drvenim profanacijama, dekorativnim detaljima, ili posebnim vrstama ostakljenja, postavljanje nije dozvoljeno.
Ovo su samo neke od ukupno deset odredbi koje je Ministarstvo donijelo za sve gradove koji nisu sami bili u stanju reći dosta stotinama bankomata u povijesnim jezgrama.

Ipak, u Zadru ih u posljednje vrijeme možete vidjeti baš svugdje: u lijepim staklenim izlozima dućana za nakit, odjeću i donje rublje, neki se nalaze u suvenirnicama, a čak dva možete naći u – knjižari. Vlasnicima prodavaonica nije bilo bitno koliko kvadrata ima njihov prostor, snašli su se oni, pa makar im se radnici ne mogu ni okrenuti u poslovnicama. U jednoj ih je ulici tri, dva su jedan nasuprot drugog.
Pitamo se - koristili se uopće većina tih bankomata?

- Naša ga je šefica stavila prije možda dvadesetak dana. Ja nisam nikad vidjela ni jednu osobu da ga koristi – priznala nam je zaposlenica jednog dućana na Kalelargi, podsjećamo, najprometnijoj zadarskoj ulici.

- A dođe pokoji turist, naši ljudi ih uopće ne koriste, imaju bankomate svoje banke – rekao je mladić iz jedne suvenirnice, možda najbolji svjedok (ne)korištenja novih bankomata s obzirom da ih samo u toj ulici gdje on radi ima tri u razmaku od nekoliko metara.

Gradska vlast je dakako mogla spriječiti invaziju bankomata da su samo bili spremni tu odredbu donijeti prije nekoliko godina, kao što su to napravile gradske vlasti u Beču, Salzburgu i Veneciji, gdje ne samo da je nezamisliva bankomatizacija gradskih spomenika i kulturnog dobra, već je zakonima i propisima otežana ili onemogućena prenamjena prostora, što je u Zadru tek vrlo stran pojam.
Pročelnik Dujela rekao je kako je Komunalnu odjel, kao i uvijek, spreman provoditi sve mjere koje je Ministarstvo donijelo.

- Poslat ćemo komunalne redare te vidjeti koji sve bankomati u gradu imaju dozvolu, a oni koji nemaju, dobit će je samo ako zadovoljavaju sve propise Ministarstva i konzervatora. Nama je još od prošle godine bila namjera da svi dobiju istu mat boju, tako da ćemo i dalje težiti tome da ne budu toliko upadljivi i da budu što diskretniji. Problem je jedino što je dosta bankomata u privatnim prostorima, a ne gradskim, no nadamo se da će ove odredbe i njih dotaknuti – zaključio je Dujela.

 Koliko košta najam jednog bankomata?
Budući da Zakon o platnom prometu, kako objašnjavaju iz HNB-a, bankomate ne drži platnom uslugom niti je potrebno bilo kakvo odobrenje, svoj "keš-uređaj" može postaviti, zapravo, bilo tko. Vlasnici prostora u kojima su radnje, primjerice krojačka, više ne ovise o poslovanju tog obrta, nego zarađuju tako da izlog iznajme za bankomat. postavljanje bankomata u izlog Auro Domus mjesečno isplaćuje između 8 i 12 tisuća kuna najamnine, ovisno o lokaciji, a na raspolaganje moraju staviti tek četvorni metar prostora. Cijena jednog takvog uređaja Na Peristilu u Splitu je oko 10 tisuća kuna. U drugim dijelovima jezgre cijene se kreću od 5 tisuća kuna mjesečno. Na Stradunu je ta cijena preko dvije tisuće eura. Zadar? Također ovisi o lokaciji, ali cijene su vrlo slične splitskima, od 3 do 10 tisuća kuna.