Marko Kadija zasad je dobio sudski bitku koju su protiv njega pokrenuli stanari zbog ometanja posjeda tijekom radova na izgradnji baštinskog hotela na Muraju.
Županijski sud u Dubrovniku je 29. lipnja uvažio žalbu Kadijine odvjetnice, u cijelosti ukinuo prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Zadru te postupak vratio na ponovno suđenje kod sutkinje Tatjane Domijan Mrva koja je bila dala za pravo stanarima zgrade na adresi Bedemi zadarskih pobuna 5. Viši sud je međutim zaključio da tijekom dokaznog postupka Općinski sud nije utvrdio je li uopće postojala smetnja posjeda, ocijenjeno je da je zahtjev tužitelja postavljen preširoko, odnosno da se ne odnosi samo na ometanje posjeda, nego i na narušavanje statike susjednih građevina, te je sukladno tome ukinuo privremenu mjeru zabrane izvođenja radova izdanu Kadijinoj tvrtki Red White Blue.
Podsjetimo, šest stanara (Senka Batović, Erma Ivoš Nikšić, Marija Ralić, Antun Merlo, Tatjana Gregurić i Damir Skočić) tužilo je tvrtku Red White Blue za ometanje posjeda jer je bez dozvole ušala na njihovu parcelu i na njoj srušila spremište (drvarnicu) u njihovom posjedu. Usput je iskopala građevinsku jamu duboku 6,5 metara na dijelu susjedne parcele čime je ugrozio statiku spremišta, ali i njihove stambene zgrade.
Sutkinja Tatjana Domijan Mrva uvažila je tužbu stanara te naredila Kadiji da sve što je građevinskim radovima oštetio mora vratiti u prvobitno stanje. Dodatno mu je izdala privremenu mjeru zabrane daljnjeg izvođenja građevinskih radova pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 100 tisuća kuna.
Općinski sud je 29. travnja ove godine utvrdio da je Kadijina tvrtka smetala tužitelje u mirnom posjedu nekretnine i to pomoćnog prizemnog objekta ukupne površine 37 kvadrata tako da je dana 24. svibnja 2021. obio i uklonio željezna vrata na samom objektu te je porušio dio sjeverozapadnog vanjskog zida od betonskih blokova pomoćnog objekta dužine dva metra te porušio dio krovne konstrukcije i krovnog pokrova površine 12 kvadrata. Ujedno je izvođenjem radova odnosno iskopom građevinske jame koja nije stabilna, doveo do direktne ugroze stabilnosti i sigurnosti samog pomoćnog objekta na susjednoj parceli.
Županijska sutkinja Verica Perić Aračić međutim naglašava da se u tužbi zbog smetanja posjeda raspravljaju i dokazuju samo činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
Smatra da je prvostupanjski sud nekritički prihvatio zahtjev tužitelja jer „predmet deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva u parnicama za smetanje posjeda može biti isključivo utvrđenje čina smetanja posjeda, a ne bilo kakvo utvrđenje”, odnosno povreda statike susjednih građevina. Štoviše, iskopana jama nije na parceli u vlasništvu ili posjedu stanara, ali ni u zakupu kadijine tvrtke.
Kako je i sama privremena mjera postavljena upravo u smjeru tog spornog dijela tužbenog zahtjeva, gdje tužitelj ističe da građevinska jama nije stabilna i da direktno ugrožava stabilnost susjednih građevina, a što nije u vezi s postavljenim tužbenim zahtjevom za smetanje posjeda predmetnog pomoćnog objekta, viši je sud ukinuo izdanu privremenu mjeru.
„Slijedom svega iznesenog, proizlazi da je sama izreka rješenja o smetanju posjeda nerazumljiva i da u obrazloženju nisu dani jasni razlozi o odlučnim činjenicama pa je razvidno da su nedostatci takve prirode da onemogućuju ispitivanje pravilnosti i zakonitosti rješenja o smetanju postupka i rješenja o privremenoj mjeri, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju izričito ukazuje žalitelj” stoji u obrazloženju presude.
Županijski sud je stoga naredio Općinskom sud da u ponovljenom postupku otkloni uočene povrede na način da će ispitati na što se točno odnosi zahtjev tužitelja, radi li se ovdje samo o parnici za smetanje posjeda ili je u tužbenom zahtjevu inkorporiran još neki zahtjev (za utvrđenje), a imajući u vidu da je u parnicama za smetanje posjeda isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi posjeda, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, kao i zahtjevu za naknadu štete. Prvostupanjski je sud u svakom slučaju dužan raspraviti sporna pitanja i otkloniti uočene povrede, te donijeti novu odluku koju će jasno i precizno obrazložiti, na način da se može ispitati njezina pravilnost i zakonitost.
Kadija je tako dobio zeleno svjetlo za nastavka radova, no zasad ih sigurno neće pokretati, sve dok s Gradom Zadrom ne postigne dogovor oko suglasnosti za građevinsku dozvolu za prenamjenu i rekonstrukciju postojeće zgrade te izgradnju aneksa.
