Tragovi kokaina, diazepama i antipsihotika Olanzapina pronađeni su u uzorcima urina 29-godišnjeg Duška Tanaskovića iz Kragujevca nakon likvidacije 39-godišnjeg državljanina Crne Gore Gorana Vlaovića na Zrću 25. kolovoza prošle godine.
Tanasković je svojedobno uzimao i Mendilex, lijek koji se koristi u liječenju svih oblika Parkinsonove bolesti, a u nekoliko je navrata je zbog heteroagresije hospitaliziran uz anesteziju. Iako je pod utjecajem lijekova i droge, u šest sati ujutro, ispred noćnog kluba ‘Noa‘, na plaži Katarelac na otoku Pagu, Vlaovića ubio hicem u potiljak iz pištolja Glock 77, to nije utjecalo na sposobnost njegovog rasuđivanja.
- U vrijeme ubojstva bio je ubrojiv i svjestan svojih postupaka – zaključili su sudski vještaci Zavoda za forenzičku psihijatriju ‘Dr. Vlado Jukić‘ – Vrapče, u utorak na Županijskom sudu u Zadru gdje je Tanaskoviću nastavljeno suđenje za ubojstvo.
Psihijatri dr. Nadica Buzina i dr. Goran Arbanas, te psiholog Romel Krajačić rekli su kako je vještačenjima ocijenjeno da je Tanasković malo više razine od prosječnog intelektualnog funkcioniranja, te da ne boluje od prave duševne bolesti.
- Njegovo osobno i socijalno funkcioniranje upućuje na poremećaj ličnosti disocijalnog tipa - rekli su dodajući kako ima problema s psihoaktivnim sredstvima ali nije o njima ovisan, već je riječ - zlouporabi.
- U više navrata bio je hospitalno liječen. Povodi su bili uglavnom problemi s kontrolom agresije, ali su opisane i neke psihotične epizode kraćeg trajanja i koje mi ne možemo negirati ali ih možemo objasniti. S obzirom na njihovo trajanje i opise u medicinskoj dokumentaciji one mogu biti u okviru bazičnog poremećaja ličnosti ili kao reakcija na konzumaciju nedozvoljenih sredstava. Među tim se sredstvima u dokumentaciji spominje Mendilex, lijek koji u terapijskim dozama služi za suzbijanje nekih nuspojava, a kod nekontroliranog uzimanja može doći do razvoja psihotičnih sindroma. Iz dokumentcije je vidljivo da je vođen uz različite psihijatrijske dijagnoze, sve smo to proučili i uzeli u obzir - rekli su vještaci.
Njihovo neposredno saslušanje zatražio je Tanaskovićev odvjetnik Vinko Gulišija smatrajući kako je nevjerojatno da netko kao Tanasković koji boluje od paranoidne shizofrenije može biti u cijelosti ubrojiv.
- Nalaz i mišljenje psihijatara se ne uklapa u njegovu bolest. Zbog čega bi ako nije tako bolestan prema dokumentaciji Zatvora u Zadru u zatvoru gutao omotane žilete i upaljače? - pitao je Gulišija.
Zastupnik optužbe Ivica Škara odgovorio je kako je činjenica da je Tanasković žilete omotao selotejpom govori o njegovom planiranom ponašanju.
- To je učinio tako da bi sebi nanio minimum ozlijeđivanja što se najčešće u penalnim ustanovama radi da bi se došlo u bolnicu. Priznao je sam da ga terapija umiruje, pa u toksikološkom vjestačenju je utvrđena prisutnost Olanzapina i diazepama za koje je sam izjavio da djeluju umirujuće - rekao je Škara, što su potvrdili vještaci.
- Tijekom vještačenja nismo našli psihopatološke momente na osnovu kojih bi procijenili da bi mu bilo umanjeno upravljanje voljom, a posebno nismo našli elemente koji bi govorili u prilog ocjeni da bi njegove sposobnosti bile odsutne - pojasnili su.
Na pitanje zastupnika optužbe je li Tanaskovićevo kazneno djelo rezultat ovisnosti o drogama, rekli su kako kod njega nije postavljena dijagnoza ovisnosti, već zlouporaba više psihoaktivnih tvari.
- Nije kazneno djelo proizlazilo iz ovisnosti, a on je s obzirom na dijagnozu mogao kontrolirati ponašanje. Kod psihotočnih dijagnoza poremećen je odnos prema realitetu, a kod poremećaja ličnosti osoba ima problema u svojem funkcioniranju ali je ono unutar realiteta - pojasnili su vještaci dodajući kako je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je Tanasković vođen uz različite psihijatrijske dijagnoze.
Nisu mogli odgovoriti na Gulišijino pitanje kada je Tanasković točno uzeo propisanu terapiju, te su naveli kako mu je psihijatar propisao Olanzapin u maksimalnoj dozi, jer se taj lijek propisuje i u situacijama problematičnog ponašanja ili agresivnog reagiranja.
Naveli su kako kokain može dovesti do pogoršanja simptoma, međutim da se to ne događa uvijek i ne može se utvrditi kada.
Sutkinja Ana Brkić odbila je Gulišijin zahtjev da se na sudu ispitaju liječnici psihijatri koji su ‘vodili‘ Tanaskovića u Srbiji, čemu se usprotivila optužba i zastupnik obitelji ubijenog Vlaovića Boris Radman smatrajući da takav iskaz ne može po zakonu biti objektivan.
Gulišija je potom zamolio sutkinju da mu da određeno vrijeme za pripremu obrane okrivljenika jer je on u Zadru, a on u Splitu. Sutkinja je zbog toga novo ročište zakazala 14. lipnja kada će Tanasković iznijeti obranu, te će se dati završni govori obrane i optužbe.
Tanaskoviću se sudi za ubojstvo za što je zapriječena kazna od pet do 20 godina zatvora, a krunski dokaz je snimka ubojstva. Osim snimke ubojstva optužba u ovom slučaju raspolaže sa još 32 dokaza.
Tanasković nije otkrio motiv zbog kojeg je ubio Vlaovića, a u kuloarima se likvidacija dovodila u vezu sa sukobima između dva najpoznatija narkoklana na Balkanu - kavačkog i škaljarskog, u kojima je dosad u regiji i u inozemstvu ubijeno više desetaka osoba.
Iz iskaza jednog od turista koji je prvi pomagao ranjenom Vlaoviću sve je izgledalo kao - ‘neslana šala‘.
- Čuo sam pucanj i sve dok nisam vidio da je jedna osoba pala licem na pod mislio sam da je u pitanju šala. Vidio sam jednu osobu koja je pokušala sakriti oružje u torbicu, pa sam povikao: ‘pištolj, pa pištolj!‘ Ljudi su počeli bježati. Vidio sam kako on bježi prema plaži - opisao je, te dodao kako ubojicu ne bi mogao prepoznati.