Može srdela u Jadranu biti upola manja nego nekada, kao što može i narasti, ali odluku o tome gdje će se, kada, koliko i s kojim alatima loviti donijet će politika po odrednicama propisanim od Europske unije i, za nadati se, u suradnji sa znanstvenicima. Odgovori na ta pitanja su duboko interesne prirode, jer je s jedne strane „ribarska industrija”, a s druge su lokalne zajednice i želje rekreativnih i sportskih ribara, pa će nacionalna politika u tom interesnom konfliktu morati donijeti odluku čiji će gabariti biti određeni u Briselu.
Iako istup Zorana Morovića, načelnika Sali, izgleda kao „sitni vapaj” s dna piramide, pitanje je može li njegov zahtjev za ukidanje izlova plave ribe u kanalu između Dugog otoka i Pašmana i Ugljana zakotrljati neku veću grudu, čega se s razlogom plaše u ribarskom sektoru. Mada veliki ribari u Morovićevom zahtjevu vide populističku potrebu lokalnog političara da se dopadne vlastitim biračima, reakcije do kojih smo došli pokazuju da ni općinski načelnici s otoka, a ni gradonačelnici s obale, nemaju jedinstven stav oko dodatnog ograničavanja izlova na unutarnjem moru.
-Srdele se smanjuju i sve je manje ima, uništava se podmorje i ako se ovako nastavi, za nekoliko godina ćemo imati „Mrtvo more” i u Pašmanskom kanalu. Ribari nas upozoravaju i žale se na izlov riblje mlađi i štetu koja se podmorju nanosi korištenjem „migavice” i „šabakune”, kaže Ivan Knez stajući tako na stranu saljskog načelnika.
Gradonačelnik Biograda otkriva da već godinu i pol dana traju napori da se Pašmanski kanal uvrsti u zaštićena područja prirode.
-Ako je zaštićen Velebitski kanal, trebao bi biti zaštićen i Pašmanski. Veliki ribari i njihove udruge govore da je sadašnji način izlova zakonit i to nije sporno, ali ima tu nešto drugo: kad se mijenja situacija na terenu, u ovom slučaju u podmorju, onda treba mijenjati i zakone i uskladiti ih s novonastalom situacijom. Svjesni smo da ribarstvo mora zarađivati, ali zaštita prirode mora biti na prvom mjestu, jer nećemo imati nikakvog opravdanja ako uništimo riblji fond, kaže gradonačelnik Knez.
Biograd je, nastavlja Knez, „već započeo pregovore s Ministarstvom i Zavodom za zaštitu prirode” da se Pašmanski kanal zaštiti tako da ga se uvrsti u projekt Natura 2000".
-Procedura traje dvije godine, ali Grad Biograd je spreman sufinancirati izradu studija utjecaja na okoliš kojima bi se dokazala opravdanost našeg zahtjeva za zaštitom Pašmanskog kanala, zaključuje Knez.
Za razliku od njega, kudikamo su neodređeniji načelnici Kali i Pašmana, područja s kojih dolazi itekako značajan broj "zainteresiranih ribara".
-Nisam se posebno bavio tom problematikom, pa ne bih ništa komentirao, izjavio nam je pašmanski načelnik Krešimir Ćosić.
-Glas naših ribara se ne čuje u Briselu, a burno reagiraju kad god se spomenu nove zabrane jer su već zabrinuti zbog najavljenog smanjivanja flote dok se njihova situacija samo pogoršava. Ako se radi o kršenju Pravilnika o ribarenju, to treba oštro sankcionirati i ljude pravovremeno upozoriti, a prije nego što se donesu nove zabrane ili proširi akvatorij na koji se zabrane odnose, trebalo bi prezentirati mjerodavne znanstvene analize, a ne iznositi anegdotalne „dokaze”, oprezan je Bruno Mišlov, načelnik Kali.
Što kažu iz nadležnog ministarstva?
-Po pitanju upravljanja hrvatskim ribarstvom, posljednjih je godina napravljen veliki iskorak. Iskorištavanje stokova sitne plave ribe pod kapom je regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom – GFCM koja je 2021. godine donijela Višegodišnji plan upravljanja koji će biti na snazi do 2029. godine. Obaveza je prema ovom Višegodišnjem planu, kao i prema prethodnim obvezujućim mjerama koje se provode od 2016. godine, provođenje prostornim i vremenskih zabrana ribolova sitne plave ribe. U tom smislu na godišnjoj se razini od 2016. godine provode lovostaji u trajanju između 80 i 90 dana u godini. Osim toga u posljednjih 5 godina oko 50 posto unutarnjeg mora zatvoreno je za plivarice duljine preko 12 metara. Ističem da se područja zabrane ribolova definiraju s ciljem zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe i na preporuku znanstvene zajednice, kaže Šime Mršić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Sa svoje strane, znanstvenici smatraju da je sitna plava riba u cijelom Jadranu u prelovu (zbog čega EU i smanjuje količinu godišnjeg ulova) i podsjećaju da nije toliki problem kolika je riba nego koliko je ima. Međutim, nema znanstvenih studija ni podataka o izlovljenosti na jadranskim mikrolokacijama, pa ni u onima u „konfliktnoj zoni”, jer je pod monitoringom jedino izlovljavanje u cijelom Jadranu, a studije koje bi pokazale u kakvom su stanju podmorje i riblji fond su i dugotrajne i skupe.