Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), gotovo pet mjeseci od otvaranja ponuda, odabrao je izvođača radova na uklanjanju otpadne troske nelegalno odložene na lokaciji „crno brdo“ Biljane Donje. Kako je s današnjim datumom objavljeno u elektronskom oglasniku javne nabave, između šest ponuditelja, FZOEU je kao ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja odabrao tvrtku Kemokop iz Dugog Sela. Ta je ponuda, kako se navodi u odluci o odabiru, „prema kriteriju za odabir ponude ocijenjena s 93,82 boda“, piše Faktograf.
Dugoselsko poduzeće, kao što je Faktograf ranije pisao, 140 do 150 tisuća tona troske nelegalno odložene u Biljanima Donjim uklonila bi i odlagalište sanirala za 17.512.500 eura s PDV-om. Ta ponuda je bila financijski treća najniža.
Procijenjena vrijednost radova uklanjanja troske i zbrinjavanja nelegalnog odlagališta iznosila je nepunih 25 milijuna eura s PDV-om.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nakon odabira izvođača radova koji bi trebao ukloniti nelegalno odlagalište za koje se rješenje traži duže od desetljeća (1, 2, 3, 4) treba dobiti suglasnost Vlade za sklapanje ugovora s Kemokopom, a sam ugovor s tom kompanijom treba potpisati u roku od 90 dana.
Koliko će to trajati ovisi i o tome hoće li se tvrtke čije su ponude odbačene žaliti Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave (DKOM). Eventualne žalbe mogu podnijeti u narednih 10 dana.
Kako navodi FZOEU u obrazloženju odluke o odabiru izvođača, ponuda Kemokopa je valjana i prihvatljiva te ekonomski najpovoljnija. Ponuda, nadalje, zadovoljava sve uvjete iz Dokumentacije o nabavi.
Glavninu posla za Sarađen odradila bi tvrtka Petra Pripuza CE-ZA-R
Fond je naveo i razloge zbog kojih ostalih pet ponuda nisu bile prihvatljive. Tako su za najskuplju ponudu za uklanjanje troske, onu stankovačke tvrtke Sarađen, ocijenili neprihvatljivom jer ne ispunjava kriterije za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta.
Stankovački Sarađen procijenio je da će za uklanjanje opasne troske i sanaciju odlagališta u Biljanima Donjim koštati gotovo 23,75 milijuna eura s PDV-om. Međutim, kako proizlazi iz obrazloženja FZOEU-a, propustili su navesti kako bi glavninu tog posla odradila tvrtka Petra Pripuza CE-ZA-R.
„U ponudi ponuditelja Sarađen d.o.o. je razvidno da se oslanja na podugovaratelja CE-ZA-R d.o.o. iz Zagreba koja mu za izvršenje predmetne nabave ustupa 100 posto referenci (popis prethodno izvršenih radova) za dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti“, navodi se u obrazloženju.
Nadalje, podugovaratelj CE-ZA-R u „izvršenju stavki troškovnika“ sudjeluje sa 170,4 tisuće eura bez PDV-a, „što nije dovoljno za uspješnu realizaciju ugovora, s obzirom da iz ponuditeljeve ponude proizlazi da podugovaratelj koji ustupa reference (100 posto) za prethodno izvršene radove sudjeluje u izvršenju predmetne nabave u zanemarivom udjelu od svega 0,90 posto vrijednosti cijele ponude“.
Zašto su odbijene ostale ponude?
Osim toga tvrtka Sarađen nije dokazala da ima „relevantno stručno iskustvo u preostalih 99,1 posto radova koje bi sam morao izvršavati“ te time nije dokazao svoju sposobnost.
Zajednica ponuditelja Brina iz Splita i Uzda iz Obrovca Sinjskog odbijena je jer se zajednica ponuditelja oslanja na „sposobnost“ tvrtke KTM Brina iz Posušja popisom njenih radova i ekonomskom sposobnošću. Pritom, ta tvrtka ne sudjeluje u predmetu nabave, odnosno zbrinjavanju nelegalnog odlagališta troske, već bi joj po oporabi zajednica ponuditelja predala gotov proizvod.
Iako je FZOEU više puta pozvao zajednicu ponuditelja riječki IND-EKO i francuski Valgo da upotpune svoju ponudu, oni to nisu učinili.
„Ponuditelj nije iskazao interes da otkloni nedostatke vezano uz jamstvo za ozbiljnost ponude“, a dostavljene bjanko zadužnice naručitelju posla nisu naplative od oba člana zajednice. Stoga je njihova ponuda odbijena kao nepravilna.
Nepravilnom je ocijenjena i ponuda slovenske zajednice ponuditelja Kostak, komunalno i građevinsko poduzeće je nisu dostavili plan provedbe otklanjanja i zbrinjavanja nelegalnog odlagališta troske u skladu s uvjetima propisanim u natječajnoj dokumentaciji, piše Faktograf.
U prvom pregledu ponuda zajednica ponuditelja DE-FOS i FLAMTRON iz Kutine, ocijenjeni su kao najbolji ponuđači s osvojenih 96,00 bodova. Oni su predali najnižu financijsku ponudu te su posao namjeravali napraviti za nepunih 16,97 milijuna eura.
Međutim, ta zajednica na traženje FZOEU nije dostavila ažuriranu dokumentaciju, odnosno dokaze za podatke koje su naveli prijavljujući se za posao zbrinjavanja „crnog brda“. Stoga je njihova ponuda odbačena kao neprihvatljiva, a za posao je odabran dugoselski Kemokop čija je ponuda ostvarila 93,82 boda.
Čime se bavi tvrtka koja je dobila posao?
Kemokop je privatno poduzeće u vlasništvu Petra Lovrića. Tvrtka je osnovana 1993. godine u Dugom Selu te se prvotno bavila prijevozom i prodajom kemikalija.
„Tijekom godina poslovanja i bliske suradnje s proizvodnim tvrtkama unutar Hrvatske i Europe ukazala se potreba za proširenjem osnovne djelatnosti. Logičnim slijedom, poslovanje tvrtke proširilo se i na djelatnost gospodarenja otpadom, prvenstveno opasnim“, navodi se na mrežnim stranicama Kemokopa. U počecima je, kako navode, njihovo poslovanje bilo usmjereno na obradu otpadnih kiselina i lužina koje su u najvećem dijelu bile i predmet veleprodaje tvrtke. No, „kako se dizala svijest o zaštiti okoliša u državi tako je Kemokop prateći potrebe tržišta širio svoje poslovanje“.
Prema podacima poslovne.hr lani je ta kompanija lani imala prihode u visini od 16,35 milijuna eura. U 2023. godini dobit Kemokopa iznosila je nešto više od 3,73 milijuna eura. Ukupni prihodi tvrtke kao i ostvarena neto dobit u proteklim godinama su u konstantnom porastu.
Nakon što je odabran izvođač koji će ukloniti i zbrinuti nelegalno odlagalište troske u Biljanima Donjim slijedi odabir tvrtke koja će taj posao nadzirati. Rok za podnošenje ponuda za taj posao kao i njihovo otvaranje odgađano je dok se ne odabere izvođač koji će zbrinuti „crno brdo“. Početkom rujna očekuje se otvaranje ponuda za nadzor radova, a potom i odabir izvođača. Kada će posao na terenu krenuti, ovisit će o mogućim žalbama u postupku javne nabave, piše Faktograf.