Slobodna Dalmacija
stdClass Object ( [id] => 1193056 [title] => Pjenušci od autohtonih dalmatinskih sorti! [alias] => pjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti [catid] => 466 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

- Odabir sorte za pjenušce iznimno je važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera - kazao je dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture koji će voditi radionicu

Pjenušci nikad nisu bili neka karakteristika i tradicija Dalmacije. Međutim, tijekom ovih godina korone dogodila se jedna posve neobična pojava. Nekoliko mladih vinara, listom educiranih na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, usudilo se i napravili su prve pjenušce od dalmatinskih autohtonih sorti. I kušat ćete premijerno u petak na radionici u Dioklecijanovim podrumima te pjenušce s timbrom Dalmacije: pjenušac od bogdanuše koji je na Hvaru napravio Zlatan otok, pjenušac od grka braće Zure, pjenušac od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića, "Tris" pjenušac, u koji je korčulanski enolog Nikola Mirošević stavio cetinku, rukatac i pošip, te pjenušac od dubrovačke malvasije Vinograda Volarević s Komarne, koji je upravo na natjecanju "Svijet malvazija" osvojio zlatnu medalju. Radionicu će voditi dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, znalac koji je, valja napomenuti, svojedobno Anti Grabovcu pomogao napraviti prvi pjenušac u "novoj eri" dalmatinskog vinarstva. Porazgovarali smo s njim uoči radionice.

Je li moguće proizvoditi pjenušavo vino u Dalmaciji kao izrazito toplom prostoru? U svijetu se u pravilu pjenušava vina proizvode u hladnijem klimatu poput regije Champagne.

- Klimatski uvjeti u Dalmaciji povoljni su za uzgoj različitih sorata vinove loze i proizvodnju različitih tipova vina. Moguće je uzgojiti odlično grožđe i proizvesti odlična pjenušava vina. Izuzetno je važno kod pjenušaca postići svježinu koja dolazi od višeg sadržaja organskih kiselina. U pravilu, svugdje u svijetu se grožđe za proizvodnju pjenušaca bere u ranijim rokovima berbe. U Dalmaciji se grožđe za pjenušac bere vrlo rano, već u kolovozu. Ipak, u Dalmaciji su se tradicionalno više proizvodila mirna suha bijela i naročito crna vina.

Ali tradicionalno pjenušava vina nisu svojstvena Dalmaciji?

- O tome bi se dalo razgovarati. Mediteransko područje je na neki način kolijevka vinogradarstva i vinarstva. Oduvijek se tu uzgajalo grožđe i upotrebljavalo za pripremu različitih tipova vina. Pjenušac se u priobalnom području Hrvatske u povijesti proizvodio metodom jedne alkoholne fermentacije (tzv. méthode rurale). Sokolić je prikupio dosta podataka i opisao ovu metodu u Leksikonu vina. Nažalost, zbog složenosti procesa i drugih socio-ekonomskih razloga, proizvodnja pjenušaca ovom metodom je napuštena. Neki proizvođači na poluotoku Pelješcu i danas proizvode pjenušac ovom metodom, međutim, vrlo ekstenzivno i za vlastitu potrošnju. U prošlosti, pjenušava vina u Dalmaciji imala su minornu važnost s obzirom na mirna vina, pa je stoga vrlo malo literaturnih podataka o njihovoj tehnologiji.

Pronašli smo jedan zanimljiv kratki članak o proizvodnji pjenušavog vina u Konavlima. Članak je objavljen u Poljodjelskom vjesniku 1905. godine, a napisao ga je izvjesni gospodin N. Skurić iz Konavala. On opisuje način proizvodnje pjenušavog vina, i to potaknut molbom prijatelja koji su kušali njegovo pjenušavo vino i bili jako zadovoljni kvalitetom. Tehnologija se zasniva na jednom vrenju u boci, one se potom zakopavaju u pijesak, gdje odležavaju izvjesno vrijeme. Ovaj članak zapravo upućuje da je ruralna metoda za proizvodnju pjenušca u Dalmaciji bila dobro poznata. Pjenušavo vino se proizvodilo i konzumiralo u krugu obitelji, ali ovakvih vina nije bilo na tržištu. Proizvodnja pjenušavog vina je vrlo sofisticirana u pogledu tehničke opremljenosti podruma (filteri, punilice, kose stalaže za dozrijevanje, uređaji za degoržiranje) i zahtijeva vrlo specifičan repromaterijal (boce koje podnose visoki pritisak, specijalni pluteni čepovi sa žicom itd.). Dalmacija kroz povijest nije imala velik broj vinskih podruma koji su bili tehnički opremljeni za proizvodnju pjenušca.            

Što kaže literatura, ipak je bio poneki takav podrum, jesmo li prije stotinjak godina imali na tržištu boce dalmatinskog pjenušca?

- Jesmo, i to one proizvedene u podrumu Mate Bedrice u Skradinu. Podaci nam kazuju da je podrum Mate Bedrice negdje oko 1920. do 1930. uspješno proizvodio i izvozio skradinski pjenušac. Pjenušac je proizvodio od sorte debit uz manji dodatak maraštine. Pjenušac je nosio naziv "Carte d Or" i "Carte Blanche". U to vrijeme, podrum Mate Bedrice je bio vrlo dobro organiziran i imao je tvrtku "Vis" sa sjedištem u Zagrebu za proizvodnju i distribuciju vina. Nakon Drugog svjetskog rata, orijentacija vinogradarsko-vinarske proizvodnja u Dalmaciji je bila usmjerena više na obična konzumna vina. Pjenušci gotovo da se nisu ni proizvodili pa tako iz toga vremena nemamo podataka i etiketa o proizvodnji pjenušavog vina u Dalmaciji. Tek u 90-im godinama, razvojem obiteljskih vinarija, oživljava se ideja o proizvodnji pjenušaca klasičnom metodom u boci. Vinarija Grabovac iz Imotskog je prva proizvela pjenušac klasičnom metodom u boci nakon dugo vremena u Dalmaciji.

Kakav je bio pjenušac Vinarije Grabovac?

- Prilično dobar, ako ne i izvrstan. Proizveo ga je najvećim dijelom od sorte pinot sivi. Mislim da su prve kritike s tržišta bile više nego dobre. Pjenušac je odrađen školski, ranija berba, fina aroma, jako dobra struktura vina. U početku je trebalo izbrusiti osnove stvari u tehnologiji, kao što je priprema baznog vina i likera za naknadnu fermentaciju, degoržiranje itd. Za pjenušce je potrebna posebna oprema koju je Grabovac odmah i nabavio, a poslije i osuvremenjavao. O kvaliteti najbolje svjedoči činjenica da Vinarija Grabovac u kontinuitetu proizvodi pjenušac od 2002. godine.                  

Klimatske prilike diktiraju tipove vina, u kojim područjima Dalmacije leži potencijal za pjenušce?

- Dalmatinska zagora je nešto hladnije područje u odnosu na priobalno područje s otocima, stoga ima povoljnije uvjete za pjenušce. Naročito je važna dinamika dnevnih i noćnih temperatura na fiziologiju vinove loze. Noći su u Dalmatinskoj zagori hladnije od onih u priobalnom području, što znači više nakupljanje jabučne kiseline i povoljniji odnos ostalih organskih kiselina u moštu. Ipak, danas se odlični pjenušci proizvode i na otocima, ali uz dosta raniju berbu i pravi izbor sorte. Rok berbe grožđa je izuzetno važan za pjenušce u Dalmaciji.

Koliko je sorta važna u proizvodnji pjenušca?

- Odabir sorte za pjenušce je izuzetno važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera, recimo da nakupi do 11 vol% alkohola, ne više, jer se u pjenušcu stvara još alkohola i sekundarnom fermentacijom. Kvasac teže fermentira ako je bazno vino prealkoholično. Fine arome u gotovom pjenušcu dobrim djelom potječu od primarnih aroma koje su prisutne u grožđu, ali i od sekundardnih aroma koje se stvaraju naknadnom fermentacijom u boci. Vrijedi pravilo da bazno vino treba u aromatskom pogledu biti čisto, ne previše aromatično, stoga se aromatične sorte u proizvodnji pjenušaca u pravilu izbjegavaju. Arome se u pjenušcu mogu nijansirati i dodatkom ekspedicijskog likera u kojem je fini odležali vinjak ili fino desertno vino. Svaki proizvođač ima svoju viziju za ekspedicijski liker, a mnogi ga i ne stavljaju.

Znači sorte poput malvasije dubrovačke ili pošipa možda ne bi bile dobre?

Pravila uvijek imaju iznimke. Ima kod nas u Dalmaciji itekako uspješnih pjenušaca upravo od malvasije dubrovačke, koja glasi kao jedna od sorti s izraženom finom aromom. Ranijom berbom može se postići diskretnija aroma kod baznog vina. Volimo reći kako se koncept i tip vina određuju u samom vinogradu. Način uzgoja loze i opterećenje u vinogradu igraju izuzetno važnu ulogu za kvalitetu grožđa. Neke sorte poput malvasije dubrovačke jednostavno su prikladne za sve tipove vina, od suhih mirnih, pjenušavih do desertnih i prosušenih.

Ima li potencijala kod autohtonih sorti za proizvodnju pjenušaca?

U zadnje vrijeme imamo odlične pjenušce od autohtonih sorti. Pokazuje se da je pored malvasije dubrovačke i grk jako dobra sorta za pjenušce. Odlični pjenušci su i od cetinke, bogdanuše. Na tržištu se posljednjih godina bilježi izuzetan porast potrošnje pjenušavih vina, stoga i ne čudi da mnogi proizvođači razmišljaju o proizvodnji pjenušca. Francuska regija Champagne svoju proizvodnju zasniva na sortama iz grupe pinot, chardonnayu, dok ostali u svijetu kombiniraju svoje sorte. Talijani kombiniraju dosta sa sortom glera za proizvodnju Proseccoa. Inače, glera je sinonim za sorte teran bijeli ili verdić koje se uzgajaju u Istri i Hrvatskom primorju. Uz dobru tehnologiju za proizvodnju pjenušaca u vinogradu i podrumu mnoge naše sorte imaju velik potencijal za pjenušce.

---

Što je zavodljivo u pjenušcu

Pjenušava u odnosu na mirna vina imaju otopljeni ugljični dioksid, što stvara pritisak oko 5 bara. Kod pjenušavih vina obilno se stvara pjena i perlanje. Cijeni se postojanost pjenaste krune te dugo perlanje, i to u nizovima. Odlike pjenušca su iznimna svježina te pun i skladan okus. Miris je voćnog karaktera, a tipične arome su citrus, jabuka, jagoda, vanilija. Nekada se u deskripciji pjenušca spominje i aroma korice kruha. Kvalitetni pjenušci imaju tendenciju prema kremastim i orašastim notama. Valja spomenuti kako kvalitetni pjenušci dozrijevaju dulje vremena na talogu kvasca, pri čemu dolazi do razvoja kompleksne arome zbog autolize stanica kvasca. Ovo se više-manje generalne odlike pjenušaca, a varijacije u mirisu i okusu postoje u prvom redu između hladnijih i toplijih regija, i naravno razlike među sortama.

---

---

Perlan dubrovački

'Perlan dubrovački' je prvi pjenušac proizveden od fascinantne konavoske sorte malvasije dubrovačke. Nastavljajući obiteljsku tradiciju bačvarstva i vinarstva, dva konavoska agronoma Grgur Glavinić i Ivo Deranja, udruženi u obrtu 'Silia Laeta', proizveli su prve boce dubrovačkog pjenušca - 'Perlana dubrovačkog', od vina berbe 2010. godine. Pjenušac je proizveden klasičnom tehnologijom vrenja u boci, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Bernarda Kozine.

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREMIJERA NA VINSKOM PODRUMU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => PREMIJERA NA VINSKOM PODRUMU 2 0 8970 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-05-16 11:51:50 [created_by] => 3230 [created_by_alias] => Meri Šilović [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-05-16 11:59:54 [modified_by] => 3230 [publish_up] => 2022-05-16 11:59:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 466 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--degustacije [menu_text] => 1 [menu_show] => 0 [menu-meta_description] => Vinski podrum [menu-meta_keywords] => Vinski podrum [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_title] => Novosti [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 0 [itemRelatedLimit] => 5 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 0 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 1 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 0 [itemRelatedImageGallery] => 0 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022850.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022848.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022838.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022840.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022842.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022844.jpg","\/images\/slike\/2022\/05\/16\/22022846.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Nikola Vili\u0107\/Cropix","Shutterstock","","","","","User"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Dr. sc. Goran Zduni\u0107 iz Instituta za jadranske kulture na Putu Duilova.<\/p>","","

Grk Zure<\/p>","

Malvasija dubrova\u010dka<\/p>","

Pjenu\u0161ac 'Tris' Kor\u010dula<\/p>","

Pjenu\u0161ac 'Zlatan bogdanu\u0161a' Novus<\/p>","

'Pjer', Ba\u010di\u0107ev pjenu\u0161ac od cetinke<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1277","hd_22022850_1920.jpg":"1920x1080","k_22022850_1280.jpg":"1280x1280","k_22022850_1024.jpg":"1024x1024","k_22022850_640.jpg":"640x640","k_22022850_480.jpg":"480x480","k_22022850_340.jpg":"340x340","k_22022850_220.jpg":"220x220","o_22022850_1280.jpg":"1280x851","o_22022850_1024.jpg":"1024x681","o_22022850_640.jpg":"640x425","o_22022850_480.jpg":"480x319","o_22022850_340.jpg":"340x226","o_22022850_220.jpg":"220x146","h_22022850_1280.jpg":"1280x854","h_22022850_1024.jpg":"1024x683","h_22022850_640.jpg":"640x427","h_22022850_480.jpg":"480x320","h_22022850_340.jpg":"340x227","h_22022850_220.jpg":"220x147","pp_22022850_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022850_1024.jpg":"805x1024","pp_22022850_640.jpg":"503x640","pp_22022850_480.jpg":"377x480","pp_22022850_340.jpg":"267x340","pp_22022850_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1374","hd_22022848_1920.jpg":"1920x1080","k_22022848_1280.jpg":"1280x1280","k_22022848_1024.jpg":"1024x1024","k_22022848_640.jpg":"640x640","k_22022848_480.jpg":"480x480","k_22022848_340.jpg":"340x340","k_22022848_220.jpg":"220x220","o_22022848_1280.jpg":"1280x916","o_22022848_1024.jpg":"1024x732","o_22022848_640.jpg":"640x458","o_22022848_480.jpg":"480x343","o_22022848_340.jpg":"340x243","o_22022848_220.jpg":"220x157","h_22022848_1280.jpg":"1280x854","h_22022848_1024.jpg":"1024x683","h_22022848_640.jpg":"640x427","h_22022848_480.jpg":"480x320","h_22022848_340.jpg":"340x227","h_22022848_220.jpg":"220x147","pp_22022848_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022848_1024.jpg":"805x1024","pp_22022848_640.jpg":"503x640","pp_22022848_480.jpg":"377x480","pp_22022848_340.jpg":"267x340","pp_22022848_220.jpg":"173x220"},{"size0":"594x1600","hd_22022838_1920.jpg":"1920x1080","k_22022838_1280.jpg":"1280x1280","k_22022838_1024.jpg":"1024x1024","k_22022838_640.jpg":"640x640","k_22022838_480.jpg":"480x480","k_22022838_340.jpg":"340x340","k_22022838_220.jpg":"220x220","o_22022838_1280.jpg":"1280x3447","o_22022838_1024.jpg":"1024x2758","o_22022838_640.jpg":"640x1723","o_22022838_480.jpg":"480x1292","o_22022838_340.jpg":"340x915","o_22022838_220.jpg":"220x592","h_22022838_1280.jpg":"1280x854","h_22022838_1024.jpg":"1024x683","h_22022838_640.jpg":"640x427","h_22022838_480.jpg":"480x320","h_22022838_340.jpg":"340x227","h_22022838_220.jpg":"220x147","pp_22022838_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022838_1024.jpg":"805x1024","pp_22022838_640.jpg":"503x640","pp_22022838_480.jpg":"377x480","pp_22022838_340.jpg":"267x340","pp_22022838_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1920","hd_22022840_1920.jpg":"1920x1080","k_22022840_1280.jpg":"1280x1280","k_22022840_1024.jpg":"1024x1024","k_22022840_640.jpg":"640x640","k_22022840_480.jpg":"480x480","k_22022840_340.jpg":"340x340","k_22022840_220.jpg":"220x220","o_22022840_1280.jpg":"1280x1280","o_22022840_1024.jpg":"1024x1024","o_22022840_640.jpg":"640x640","o_22022840_480.jpg":"480x480","o_22022840_340.jpg":"340x340","o_22022840_220.jpg":"220x220","h_22022840_1280.jpg":"1280x854","h_22022840_1024.jpg":"1024x683","h_22022840_640.jpg":"640x427","h_22022840_480.jpg":"480x320","h_22022840_340.jpg":"340x227","h_22022840_220.jpg":"220x147","pp_22022840_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022840_1024.jpg":"805x1024","pp_22022840_640.jpg":"503x640","pp_22022840_480.jpg":"377x480","pp_22022840_340.jpg":"267x340","pp_22022840_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2560","hd_22022842_1920.jpg":"1920x1080","k_22022842_1280.jpg":"1280x1280","k_22022842_1024.jpg":"1024x1024","k_22022842_640.jpg":"640x640","k_22022842_480.jpg":"480x480","k_22022842_340.jpg":"340x340","k_22022842_220.jpg":"220x220","o_22022842_1280.jpg":"1280x1706","o_22022842_1024.jpg":"1024x1365","o_22022842_640.jpg":"640x853","o_22022842_480.jpg":"480x640","o_22022842_340.jpg":"340x453","o_22022842_220.jpg":"220x293","h_22022842_1280.jpg":"1280x854","h_22022842_1024.jpg":"1024x683","h_22022842_640.jpg":"640x427","h_22022842_480.jpg":"480x320","h_22022842_340.jpg":"340x227","h_22022842_220.jpg":"220x147","pp_22022842_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022842_1024.jpg":"805x1024","pp_22022842_640.jpg":"503x640","pp_22022842_480.jpg":"377x480","pp_22022842_340.jpg":"267x340","pp_22022842_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2560","hd_22022844_1920.jpg":"1920x1080","k_22022844_1280.jpg":"1280x1280","k_22022844_1024.jpg":"1024x1024","k_22022844_640.jpg":"640x640","k_22022844_480.jpg":"480x480","k_22022844_340.jpg":"340x340","k_22022844_220.jpg":"220x220","o_22022844_1280.jpg":"1280x1706","o_22022844_1024.jpg":"1024x1365","o_22022844_640.jpg":"640x853","o_22022844_480.jpg":"480x640","o_22022844_340.jpg":"340x453","o_22022844_220.jpg":"220x293","h_22022844_1280.jpg":"1280x854","h_22022844_1024.jpg":"1024x683","h_22022844_640.jpg":"640x427","h_22022844_480.jpg":"480x320","h_22022844_340.jpg":"340x227","h_22022844_220.jpg":"220x147","pp_22022844_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022844_1024.jpg":"805x1024","pp_22022844_640.jpg":"503x640","pp_22022844_480.jpg":"377x480","pp_22022844_340.jpg":"267x340","pp_22022844_220.jpg":"173x220"},{"size0":"546x824","hd_22022846_1920.jpg":"1920x1080","k_22022846_1280.jpg":"1280x1280","k_22022846_1024.jpg":"1024x1024","k_22022846_640.jpg":"640x640","k_22022846_480.jpg":"480x480","k_22022846_340.jpg":"340x340","k_22022846_220.jpg":"220x220","o_22022846_1280.jpg":"1280x1931","o_22022846_1024.jpg":"1024x1545","o_22022846_640.jpg":"640x965","o_22022846_480.jpg":"480x724","o_22022846_340.jpg":"340x513","o_22022846_220.jpg":"220x332","h_22022846_1280.jpg":"1280x854","h_22022846_1024.jpg":"1024x683","h_22022846_640.jpg":"640x427","h_22022846_480.jpg":"480x320","h_22022846_340.jpg":"340x227","h_22022846_220.jpg":"220x147","pp_22022846_1280.jpg":"1006x1280","pp_22022846_1024.jpg":"805x1024","pp_22022846_640.jpg":"503x640","pp_22022846_480.jpg":"377x480","pp_22022846_340.jpg":"267x340","pp_22022846_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 204 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 466 [name] => Novosti [alias] => novosti [description] => [parent] => 460 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 6 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 0 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7801676 Threads: 13 Questions: 1572250668 Slow queries: 4796990 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111788394 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 35 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '0' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/novosti ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 466 [name] => Novosti [alias] => novosti [parent] => 460 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/novosti ) ) [link] => /vinski-podrum-stari/novosti/pjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti-1193056 [printLink] => /vinski-podrum-stari/novosti/pjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti-1193056?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 677755 [name] => VINSKI PODRUM 2022 [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-05-16 13:57:06 [main_article_id] => 0 [alias] => vinski-podrum-2022 [link] => /tag/vinski-podrum-2022 ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREMIJERA NA VINSKOM PODRUMU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Pjenušci od autohtonih dalmatinskih sorti! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3230 [name] => Vlado Ozretić [username] => vlado-ozreti [email] => vlado-ozreti@sd.hr [password] => $2y$10$afnpXbqCoSqeBZGo2QW.Nu/cCxasSrqCudiwe.QTMJQMtiC/VsPpy [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/vlado-ozretic-3230 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1748 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/a204b3275fc2a675cadbbc82ee309b2d?s=100&default=https%3A%2F%2Fzdravlje.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022850.jpg [galleryCount] => 7 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Nikola Vilić/Cropix [mainImageDesc] =>

Dr. sc. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture na Putu Duilova.

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022850.jpg [title] =>

Dr. sc. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture na Putu Duilova.

 Nikola Vilić/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022848.jpg [title] => Shutterstock ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022838.jpg [title] =>

Grk Zure

 ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022840.jpg [title] =>

Malvasija dubrovačka

 ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022842.jpg [title] =>

Pjenušac 'Tris' Korčula

 ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022844.jpg [title] =>

Pjenušac 'Zlatan bogdanuša' Novus

 ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/05/16/22022846.jpg [title] =>

'Pjer', Bačićev pjenušac od cetinke

 User ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

- Odabir sorte za pjenušce iznimno je važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera - kazao je dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture koji će voditi radionicu

Pjenušci nikad nisu bili neka karakteristika i tradicija Dalmacije. Međutim, tijekom ovih godina korone dogodila se jedna posve neobična pojava. Nekoliko mladih vinara, listom educiranih na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, usudilo se i napravili su prve pjenušce od dalmatinskih autohtonih sorti. I kušat ćete premijerno u petak na radionici u Dioklecijanovim podrumima te pjenušce s timbrom Dalmacije: pjenušac od bogdanuše koji je na Hvaru napravio Zlatan otok, pjenušac od grka braće Zure, pjenušac od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića, "Tris" pjenušac, u koji je korčulanski enolog Nikola Mirošević stavio cetinku, rukatac i pošip, te pjenušac od dubrovačke malvasije Vinograda Volarević s Komarne, koji je upravo na natjecanju "Svijet malvazija" osvojio zlatnu medalju. Radionicu će voditi dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, znalac koji je, valja napomenuti, svojedobno Anti Grabovcu pomogao napraviti prvi pjenušac u "novoj eri" dalmatinskog vinarstva. Porazgovarali smo s njim uoči radionice.

Je li moguće proizvoditi pjenušavo vino u Dalmaciji kao izrazito toplom prostoru? U svijetu se u pravilu pjenušava vina proizvode u hladnijem klimatu poput regije Champagne.

- Klimatski uvjeti u Dalmaciji povoljni su za uzgoj različitih sorata vinove loze i proizvodnju različitih tipova vina. Moguće je uzgojiti odlično grožđe i proizvesti odlična pjenušava vina. Izuzetno je važno kod pjenušaca postići svježinu koja dolazi od višeg sadržaja organskih kiselina. U pravilu, svugdje u svijetu se grožđe za proizvodnju pjenušaca bere u ranijim rokovima berbe. U Dalmaciji se grožđe za pjenušac bere vrlo rano, već u kolovozu. Ipak, u Dalmaciji su se tradicionalno više proizvodila mirna suha bijela i naročito crna vina.

Ali tradicionalno pjenušava vina nisu svojstvena Dalmaciji?

- O tome bi se dalo razgovarati. Mediteransko područje je na neki način kolijevka vinogradarstva i vinarstva. Oduvijek se tu uzgajalo grožđe i upotrebljavalo za pripremu različitih tipova vina. Pjenušac se u priobalnom području Hrvatske u povijesti proizvodio metodom jedne alkoholne fermentacije (tzv. méthode rurale). Sokolić je prikupio dosta podataka i opisao ovu metodu u Leksikonu vina. Nažalost, zbog složenosti procesa i drugih socio-ekonomskih razloga, proizvodnja pjenušaca ovom metodom je napuštena. Neki proizvođači na poluotoku Pelješcu i danas proizvode pjenušac ovom metodom, međutim, vrlo ekstenzivno i za vlastitu potrošnju. U prošlosti, pjenušava vina u Dalmaciji imala su minornu važnost s obzirom na mirna vina, pa je stoga vrlo malo literaturnih podataka o njihovoj tehnologiji.

Pronašli smo jedan zanimljiv kratki članak o proizvodnji pjenušavog vina u Konavlima. Članak je objavljen u Poljodjelskom vjesniku 1905. godine, a napisao ga je izvjesni gospodin N. Skurić iz Konavala. On opisuje način proizvodnje pjenušavog vina, i to potaknut molbom prijatelja koji su kušali njegovo pjenušavo vino i bili jako zadovoljni kvalitetom. Tehnologija se zasniva na jednom vrenju u boci, one se potom zakopavaju u pijesak, gdje odležavaju izvjesno vrijeme. Ovaj članak zapravo upućuje da je ruralna metoda za proizvodnju pjenušca u Dalmaciji bila dobro poznata. Pjenušavo vino se proizvodilo i konzumiralo u krugu obitelji, ali ovakvih vina nije bilo na tržištu. Proizvodnja pjenušavog vina je vrlo sofisticirana u pogledu tehničke opremljenosti podruma (filteri, punilice, kose stalaže za dozrijevanje, uređaji za degoržiranje) i zahtijeva vrlo specifičan repromaterijal (boce koje podnose visoki pritisak, specijalni pluteni čepovi sa žicom itd.). Dalmacija kroz povijest nije imala velik broj vinskih podruma koji su bili tehnički opremljeni za proizvodnju pjenušca.            

Što kaže literatura, ipak je bio poneki takav podrum, jesmo li prije stotinjak godina imali na tržištu boce dalmatinskog pjenušca?

- Jesmo, i to one proizvedene u podrumu Mate Bedrice u Skradinu. Podaci nam kazuju da je podrum Mate Bedrice negdje oko 1920. do 1930. uspješno proizvodio i izvozio skradinski pjenušac. Pjenušac je proizvodio od sorte debit uz manji dodatak maraštine. Pjenušac je nosio naziv "Carte d Or" i "Carte Blanche". U to vrijeme, podrum Mate Bedrice je bio vrlo dobro organiziran i imao je tvrtku "Vis" sa sjedištem u Zagrebu za proizvodnju i distribuciju vina. Nakon Drugog svjetskog rata, orijentacija vinogradarsko-vinarske proizvodnja u Dalmaciji je bila usmjerena više na obična konzumna vina. Pjenušci gotovo da se nisu ni proizvodili pa tako iz toga vremena nemamo podataka i etiketa o proizvodnji pjenušavog vina u Dalmaciji. Tek u 90-im godinama, razvojem obiteljskih vinarija, oživljava se ideja o proizvodnji pjenušaca klasičnom metodom u boci. Vinarija Grabovac iz Imotskog je prva proizvela pjenušac klasičnom metodom u boci nakon dugo vremena u Dalmaciji.

Kakav je bio pjenušac Vinarije Grabovac?

- Prilično dobar, ako ne i izvrstan. Proizveo ga je najvećim dijelom od sorte pinot sivi. Mislim da su prve kritike s tržišta bile više nego dobre. Pjenušac je odrađen školski, ranija berba, fina aroma, jako dobra struktura vina. U početku je trebalo izbrusiti osnove stvari u tehnologiji, kao što je priprema baznog vina i likera za naknadnu fermentaciju, degoržiranje itd. Za pjenušce je potrebna posebna oprema koju je Grabovac odmah i nabavio, a poslije i osuvremenjavao. O kvaliteti najbolje svjedoči činjenica da Vinarija Grabovac u kontinuitetu proizvodi pjenušac od 2002. godine.                  

Klimatske prilike diktiraju tipove vina, u kojim područjima Dalmacije leži potencijal za pjenušce?

- Dalmatinska zagora je nešto hladnije područje u odnosu na priobalno područje s otocima, stoga ima povoljnije uvjete za pjenušce. Naročito je važna dinamika dnevnih i noćnih temperatura na fiziologiju vinove loze. Noći su u Dalmatinskoj zagori hladnije od onih u priobalnom području, što znači više nakupljanje jabučne kiseline i povoljniji odnos ostalih organskih kiselina u moštu. Ipak, danas se odlični pjenušci proizvode i na otocima, ali uz dosta raniju berbu i pravi izbor sorte. Rok berbe grožđa je izuzetno važan za pjenušce u Dalmaciji.

Koliko je sorta važna u proizvodnji pjenušca?

- Odabir sorte za pjenušce je izuzetno važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera, recimo da nakupi do 11 vol% alkohola, ne više, jer se u pjenušcu stvara još alkohola i sekundarnom fermentacijom. Kvasac teže fermentira ako je bazno vino prealkoholično. Fine arome u gotovom pjenušcu dobrim djelom potječu od primarnih aroma koje su prisutne u grožđu, ali i od sekundardnih aroma koje se stvaraju naknadnom fermentacijom u boci. Vrijedi pravilo da bazno vino treba u aromatskom pogledu biti čisto, ne previše aromatično, stoga se aromatične sorte u proizvodnji pjenušaca u pravilu izbjegavaju. Arome se u pjenušcu mogu nijansirati i dodatkom ekspedicijskog likera u kojem je fini odležali vinjak ili fino desertno vino. Svaki proizvođač ima svoju viziju za ekspedicijski liker, a mnogi ga i ne stavljaju.

Znači sorte poput malvasije dubrovačke ili pošipa možda ne bi bile dobre?

Pravila uvijek imaju iznimke. Ima kod nas u Dalmaciji itekako uspješnih pjenušaca upravo od malvasije dubrovačke, koja glasi kao jedna od sorti s izraženom finom aromom. Ranijom berbom može se postići diskretnija aroma kod baznog vina. Volimo reći kako se koncept i tip vina određuju u samom vinogradu. Način uzgoja loze i opterećenje u vinogradu igraju izuzetno važnu ulogu za kvalitetu grožđa. Neke sorte poput malvasije dubrovačke jednostavno su prikladne za sve tipove vina, od suhih mirnih, pjenušavih do desertnih i prosušenih.

Ima li potencijala kod autohtonih sorti za proizvodnju pjenušaca?

U zadnje vrijeme imamo odlične pjenušce od autohtonih sorti. Pokazuje se da je pored malvasije dubrovačke i grk jako dobra sorta za pjenušce. Odlični pjenušci su i od cetinke, bogdanuše. Na tržištu se posljednjih godina bilježi izuzetan porast potrošnje pjenušavih vina, stoga i ne čudi da mnogi proizvođači razmišljaju o proizvodnji pjenušca. Francuska regija Champagne svoju proizvodnju zasniva na sortama iz grupe pinot, chardonnayu, dok ostali u svijetu kombiniraju svoje sorte. Talijani kombiniraju dosta sa sortom glera za proizvodnju Proseccoa. Inače, glera je sinonim za sorte teran bijeli ili verdić koje se uzgajaju u Istri i Hrvatskom primorju. Uz dobru tehnologiju za proizvodnju pjenušaca u vinogradu i podrumu mnoge naše sorte imaju velik potencijal za pjenušce.

---

Što je zavodljivo u pjenušcu

Pjenušava u odnosu na mirna vina imaju otopljeni ugljični dioksid, što stvara pritisak oko 5 bara. Kod pjenušavih vina obilno se stvara pjena i perlanje. Cijeni se postojanost pjenaste krune te dugo perlanje, i to u nizovima. Odlike pjenušca su iznimna svježina te pun i skladan okus. Miris je voćnog karaktera, a tipične arome su citrus, jabuka, jagoda, vanilija. Nekada se u deskripciji pjenušca spominje i aroma korice kruha. Kvalitetni pjenušci imaju tendenciju prema kremastim i orašastim notama. Valja spomenuti kako kvalitetni pjenušci dozrijevaju dulje vremena na talogu kvasca, pri čemu dolazi do razvoja kompleksne arome zbog autolize stanica kvasca. Ovo se više-manje generalne odlike pjenušaca, a varijacije u mirisu i okusu postoje u prvom redu između hladnijih i toplijih regija, i naravno razlike među sortama.

---

---

Perlan dubrovački

'Perlan dubrovački' je prvi pjenušac proizveden od fascinantne konavoske sorte malvasije dubrovačke. Nastavljajući obiteljsku tradiciju bačvarstva i vinarstva, dva konavoska agronoma Grgur Glavinić i Ivo Deranja, udruženi u obrtu 'Silia Laeta', proizveli su prve boce dubrovačkog pjenušca - 'Perlana dubrovačkog', od vina berbe 2010. godine. Pjenušac je proizveden klasičnom tehnologijom vrenja u boci, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Bernarda Kozine.

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Nikola Vilić/Cropix Shutterstock User
Nikola Vilić/Cropix

Dr. sc. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture na Putu Duilova.

Grk Zure

Malvasija dubrovačka

Pjenušac 'Tris' Korčula

Pjenušac 'Zlatan bogdanuša' Novus
User

'Pjer', Bačićev pjenušac od cetinke
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vinski-podrum-stari/novosti/pjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti-1193056 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=16cb3b6daedb2ea8ab5642569e2fbe5ba2569b4e [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Pjenu%C5%A1ci+od+autohtonih+dalmatinskih+sorti%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvinski-podrum-stari%2Fnovosti%2Fpjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti-1193056 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvinski-podrum-stari%2Fnovosti%2Fpjenusci-od-autohtonih-dalmatinskih-sorti-1193056 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREMIJERA NA VINSKOM PODRUMU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
&lt;p&gt;Dr. sc. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture na Putu Duilova.&lt;/p&gt;
PREMIJERA NA VINSKOM PODRUMU

Pjenušci od autohtonih dalmatinskih sorti!

Galerija
Piše Meri Šilović
Foto Nikola Vilić/Cropix
16. svibnja 2022. - 13:59

- Odabir sorte za pjenušce iznimno je važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera - kazao je dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture koji će voditi radionicu

Pjenušci nikad nisu bili neka karakteristika i tradicija Dalmacije. Međutim, tijekom ovih godina korone dogodila se jedna posve neobična pojava. Nekoliko mladih vinara, listom educiranih na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, usudilo se i napravili su prve pjenušce od dalmatinskih autohtonih sorti. I kušat ćete premijerno u petak na radionici u Dioklecijanovim podrumima te pjenušce s timbrom Dalmacije: pjenušac od bogdanuše koji je na Hvaru napravio Zlatan otok, pjenušac od grka braće Zure, pjenušac od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića, "Tris" pjenušac, u koji je korčulanski enolog Nikola Mirošević stavio cetinku, rukatac i pošip, te pjenušac od dubrovačke malvasije Vinograda Volarević s Komarne, koji je upravo na natjecanju "Svijet malvazija" osvojio zlatnu medalju. Radionicu će voditi dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, znalac koji je, valja napomenuti, svojedobno Anti Grabovcu pomogao napraviti prvi pjenušac u "novoj eri" dalmatinskog vinarstva. Porazgovarali smo s njim uoči radionice.

Je li moguće proizvoditi pjenušavo vino u Dalmaciji kao izrazito toplom prostoru? U svijetu se u pravilu pjenušava vina proizvode u hladnijem klimatu poput regije Champagne.

- Klimatski uvjeti u Dalmaciji povoljni su za uzgoj različitih sorata vinove loze i proizvodnju različitih tipova vina. Moguće je uzgojiti odlično grožđe i proizvesti odlična pjenušava vina. Izuzetno je važno kod pjenušaca postići svježinu koja dolazi od višeg sadržaja organskih kiselina. U pravilu, svugdje u svijetu se grožđe za proizvodnju pjenušaca bere u ranijim rokovima berbe. U Dalmaciji se grožđe za pjenušac bere vrlo rano, već u kolovozu. Ipak, u Dalmaciji su se tradicionalno više proizvodila mirna suha bijela i naročito crna vina.

Ali tradicionalno pjenušava vina nisu svojstvena Dalmaciji?

- O tome bi se dalo razgovarati. Mediteransko područje je na neki način kolijevka vinogradarstva i vinarstva. Oduvijek se tu uzgajalo grožđe i upotrebljavalo za pripremu različitih tipova vina. Pjenušac se u priobalnom području Hrvatske u povijesti proizvodio metodom jedne alkoholne fermentacije (tzv. méthode rurale). Sokolić je prikupio dosta podataka i opisao ovu metodu u Leksikonu vina. Nažalost, zbog složenosti procesa i drugih socio-ekonomskih razloga, proizvodnja pjenušaca ovom metodom je napuštena. Neki proizvođači na poluotoku Pelješcu i danas proizvode pjenušac ovom metodom, međutim, vrlo ekstenzivno i za vlastitu potrošnju. U prošlosti, pjenušava vina u Dalmaciji imala su minornu važnost s obzirom na mirna vina, pa je stoga vrlo malo literaturnih podataka o njihovoj tehnologiji.

Pronašli smo jedan zanimljiv kratki članak o proizvodnji pjenušavog vina u Konavlima. Članak je objavljen u Poljodjelskom vjesniku 1905. godine, a napisao ga je izvjesni gospodin N. Skurić iz Konavala. On opisuje način proizvodnje pjenušavog vina, i to potaknut molbom prijatelja koji su kušali njegovo pjenušavo vino i bili jako zadovoljni kvalitetom. Tehnologija se zasniva na jednom vrenju u boci, one se potom zakopavaju u pijesak, gdje odležavaju izvjesno vrijeme. Ovaj članak zapravo upućuje da je ruralna metoda za proizvodnju pjenušca u Dalmaciji bila dobro poznata. Pjenušavo vino se proizvodilo i konzumiralo u krugu obitelji, ali ovakvih vina nije bilo na tržištu. Proizvodnja pjenušavog vina je vrlo sofisticirana u pogledu tehničke opremljenosti podruma (filteri, punilice, kose stalaže za dozrijevanje, uređaji za degoržiranje) i zahtijeva vrlo specifičan repromaterijal (boce koje podnose visoki pritisak, specijalni pluteni čepovi sa žicom itd.). Dalmacija kroz povijest nije imala velik broj vinskih podruma koji su bili tehnički opremljeni za proizvodnju pjenušca.            

Što kaže literatura, ipak je bio poneki takav podrum, jesmo li prije stotinjak godina imali na tržištu boce dalmatinskog pjenušca?

- Jesmo, i to one proizvedene u podrumu Mate Bedrice u Skradinu. Podaci nam kazuju da je podrum Mate Bedrice negdje oko 1920. do 1930. uspješno proizvodio i izvozio skradinski pjenušac. Pjenušac je proizvodio od sorte debit uz manji dodatak maraštine. Pjenušac je nosio naziv "Carte d Or" i "Carte Blanche". U to vrijeme, podrum Mate Bedrice je bio vrlo dobro organiziran i imao je tvrtku "Vis" sa sjedištem u Zagrebu za proizvodnju i distribuciju vina. Nakon Drugog svjetskog rata, orijentacija vinogradarsko-vinarske proizvodnja u Dalmaciji je bila usmjerena više na obična konzumna vina. Pjenušci gotovo da se nisu ni proizvodili pa tako iz toga vremena nemamo podataka i etiketa o proizvodnji pjenušavog vina u Dalmaciji. Tek u 90-im godinama, razvojem obiteljskih vinarija, oživljava se ideja o proizvodnji pjenušaca klasičnom metodom u boci. Vinarija Grabovac iz Imotskog je prva proizvela pjenušac klasičnom metodom u boci nakon dugo vremena u Dalmaciji.

Kakav je bio pjenušac Vinarije Grabovac?

- Prilično dobar, ako ne i izvrstan. Proizveo ga je najvećim dijelom od sorte pinot sivi. Mislim da su prve kritike s tržišta bile više nego dobre. Pjenušac je odrađen školski, ranija berba, fina aroma, jako dobra struktura vina. U početku je trebalo izbrusiti osnove stvari u tehnologiji, kao što je priprema baznog vina i likera za naknadnu fermentaciju, degoržiranje itd. Za pjenušce je potrebna posebna oprema koju je Grabovac odmah i nabavio, a poslije i osuvremenjavao. O kvaliteti najbolje svjedoči činjenica da Vinarija Grabovac u kontinuitetu proizvodi pjenušac od 2002. godine.                  

Klimatske prilike diktiraju tipove vina, u kojim područjima Dalmacije leži potencijal za pjenušce?

- Dalmatinska zagora je nešto hladnije područje u odnosu na priobalno područje s otocima, stoga ima povoljnije uvjete za pjenušce. Naročito je važna dinamika dnevnih i noćnih temperatura na fiziologiju vinove loze. Noći su u Dalmatinskoj zagori hladnije od onih u priobalnom području, što znači više nakupljanje jabučne kiseline i povoljniji odnos ostalih organskih kiselina u moštu. Ipak, danas se odlični pjenušci proizvode i na otocima, ali uz dosta raniju berbu i pravi izbor sorte. Rok berbe grožđa je izuzetno važan za pjenušce u Dalmaciji.

Koliko je sorta važna u proizvodnji pjenušca?

- Odabir sorte za pjenušce je izuzetno važan. Za pjenušce se uvijek biraju sorte s većim sadržajem organskih kiselina i manjim sadržajem šećera. Odličan izbor su: bogdanuša, debit, cetinka, grk… Važno je i da sorta nema previše šećera, recimo da nakupi do 11 vol% alkohola, ne više, jer se u pjenušcu stvara još alkohola i sekundarnom fermentacijom. Kvasac teže fermentira ako je bazno vino prealkoholično. Fine arome u gotovom pjenušcu dobrim djelom potječu od primarnih aroma koje su prisutne u grožđu, ali i od sekundardnih aroma koje se stvaraju naknadnom fermentacijom u boci. Vrijedi pravilo da bazno vino treba u aromatskom pogledu biti čisto, ne previše aromatično, stoga se aromatične sorte u proizvodnji pjenušaca u pravilu izbjegavaju. Arome se u pjenušcu mogu nijansirati i dodatkom ekspedicijskog likera u kojem je fini odležali vinjak ili fino desertno vino. Svaki proizvođač ima svoju viziju za ekspedicijski liker, a mnogi ga i ne stavljaju.

Znači sorte poput malvasije dubrovačke ili pošipa možda ne bi bile dobre?

Pravila uvijek imaju iznimke. Ima kod nas u Dalmaciji itekako uspješnih pjenušaca upravo od malvasije dubrovačke, koja glasi kao jedna od sorti s izraženom finom aromom. Ranijom berbom može se postići diskretnija aroma kod baznog vina. Volimo reći kako se koncept i tip vina određuju u samom vinogradu. Način uzgoja loze i opterećenje u vinogradu igraju izuzetno važnu ulogu za kvalitetu grožđa. Neke sorte poput malvasije dubrovačke jednostavno su prikladne za sve tipove vina, od suhih mirnih, pjenušavih do desertnih i prosušenih.

Ima li potencijala kod autohtonih sorti za proizvodnju pjenušaca?

U zadnje vrijeme imamo odlične pjenušce od autohtonih sorti. Pokazuje se da je pored malvasije dubrovačke i grk jako dobra sorta za pjenušce. Odlični pjenušci su i od cetinke, bogdanuše. Na tržištu se posljednjih godina bilježi izuzetan porast potrošnje pjenušavih vina, stoga i ne čudi da mnogi proizvođači razmišljaju o proizvodnji pjenušca. Francuska regija Champagne svoju proizvodnju zasniva na sortama iz grupe pinot, chardonnayu, dok ostali u svijetu kombiniraju svoje sorte. Talijani kombiniraju dosta sa sortom glera za proizvodnju Proseccoa. Inače, glera je sinonim za sorte teran bijeli ili verdić koje se uzgajaju u Istri i Hrvatskom primorju. Uz dobru tehnologiju za proizvodnju pjenušaca u vinogradu i podrumu mnoge naše sorte imaju velik potencijal za pjenušce.

Što je zavodljivo u pjenušcu

Pjenušava u odnosu na mirna vina imaju otopljeni ugljični dioksid, što stvara pritisak oko 5 bara. Kod pjenušavih vina obilno se stvara pjena i perlanje. Cijeni se postojanost pjenaste krune te dugo perlanje, i to u nizovima. Odlike pjenušca su iznimna svježina te pun i skladan okus. Miris je voćnog karaktera, a tipične arome su citrus, jabuka, jagoda, vanilija. Nekada se u deskripciji pjenušca spominje i aroma korice kruha. Kvalitetni pjenušci imaju tendenciju prema kremastim i orašastim notama. Valja spomenuti kako kvalitetni pjenušci dozrijevaju dulje vremena na talogu kvasca, pri čemu dolazi do razvoja kompleksne arome zbog autolize stanica kvasca. Ovo se više-manje generalne odlike pjenušaca, a varijacije u mirisu i okusu postoje u prvom redu između hladnijih i toplijih regija, i naravno razlike među sortama.

Perlan dubrovački

'Perlan dubrovački' je prvi pjenušac proizveden od fascinantne konavoske sorte malvasije dubrovačke. Nastavljajući obiteljsku tradiciju bačvarstva i vinarstva, dva konavoska agronoma Grgur Glavinić i Ivo Deranja, udruženi u obrtu 'Silia Laeta', proizveli su prve boce dubrovačkog pjenušca - 'Perlana dubrovačkog', od vina berbe 2010. godine. Pjenušac je proizveden klasičnom tehnologijom vrenja u boci, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Bernarda Kozine.

#VINSKI PODRUM 2022
16. svibanj 2024 16:23