stdClass Object ( [id] => 1234631 [title] => Tri sestre Mirabal je 1960. u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo- zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju... [alias] => tri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Za nama je nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna; Hrvatski je sabor 2004. godine donio odluku o njegovu obilježavanju kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tri žene ubijene, a jedna teško ozlijeđena. Tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio je svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a zapisničarku Stanku Cvetković ranio.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama tek je pred nama - obilježava se 25. studenog, po odluci Ujedinjenih naroda iz 1999. godine.

Ovi datumi su “općeniti”; u raznim prigodama obilježava se i upozorava na specifične oblike nasilja kao što je spolno nasilje, ekonomsko i psihološko, traje borba na svom frontovima - protiv diskriminatornih plaća za žene, protiv pokrivanja hidžabom i sakaćenja ženskih genitalija, uskraćivanja reproduktivnih prava... popis je predug.

Diljem svijeta upravo traju prosvjedi zbog Mahse Amini, djevojke koja nije živa izišla iz pritvora u koji ju je smjestila iranska “moralna policija” zbog toga što kosu nije, prema propisu, pokrila maramom.

Dok u nekim zemljama tek valja do kraja iskorijeniti jezive običaje poput prisilnih udaja maloljetnica za starije muškarce, drugdje će, čini se, trebati ponovno osvajati davno osvojene terene i ponovno stjecati od ranije stečena prava - u prvom redu pravo na reproduktivnu slobodu.

Površan bi zaključak bio da je riječ o ratu spolova jer, nažalost, u mnogim društvima nositeljice i čuvarice vatre patrijarhata upravo su žene.

Sestre ‘leptirice’

I datum u studenom koji je odabran kao međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama vezan je uz konkretan događaj. Toga datuma 1960. godine stradale su tri sestre Mirabal koje je u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Bilo ih je, inače, četiri - Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela. Poznate po imenom “Las Mariposas” (Leptirice) djelovale su kao političke aktivistice i postale simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla.

Zbog revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta - kao i njihovi muževi. Minervu, Patriju i Mariju Teresu likvidirala je 25. studenoga Trujillova tajna policija, nakon posjeta zatvoru u kojemu su im bili muževi. Zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu razbjesnile su narod, a sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora. Likvidacija sestara ojačala je pokret protiv Trujilla koji je ubijen godinu dana kasnije.

---

image
Ricardo Hernandez/Afp
---

Nobelovac Mario Vargas Llosa u romanu “Jarčevo slavlje” - jer, Trujilla su nazivali jarcem zbog velikih seksualnih apetita - opisuje tog diktatora kao sliku i priliku bolesnog mačizma. General se rado kiti ordenjem, izvrsno pleše, njegova propaganda pušta informacije da se nikada ne znoji i ne umara, mater mu slave kao sveticu, u školi se djeca za njega mole Bogu, daje gradovima i brdima svoje ime i - kažu, svaka lijepa Dominikanka prije ili kasnije završi u njegovom krevetu. Od straha, muškarci mu podvode svoje žene, pa i maloljetne kćeri. Neki se visoki službenici bave samo zataškavanjem svinjarja koje počine njegovi sinovi.

---

11 stvari koje biste trebali/e znati o sestrama Mirabal

I portal Libela se bavio fascinantnom pričom o tragediji sestara. 

Ove su se dominikanske žene neumorno borile protiv režima Rafaela Trujilla, koji se smatra jednim od najgorih latinoameričkih diktatora. Unatoč tome što im je vlast oduzela imovinu i zatvorila ih u zatvor, sestre Patria, Maria Argentina Minerva i Antonia Maria Teresa, nastavile su pružati otpor i boriti se za povratak demokracije u svoju zemlju, borba koju su ove hrabre, moćne feministkinje platile životom.

Saznajmo nešto više o ovim dominikanskim feministkinjama koje su, vrlo vjerojatno, izostavljene iz vaših knjiga o ženskim studijima.

1. Sestre Mirabal, njih ukupno četiri, potječu iz dobro situirane obitelji koja je živjela u ruralnom gradu Salcedo, u regiji Ciabo  u  Dominikanskoj Republici.  Sestre su bile bistre i obrazovane, a  sve su, osim Belgice Adele "Dede", i diplomirale.

2. Minerva Argentina prva se uključila u pokret koji je za cilj imao svrgavanje Trujilla. Njeno političko djelovanje bilo je nadahnuto anti-truhijistom Periclesom Francom Ornesom, kojeg je upoznala 1940. godine, ljevičarskom literaturom te radijskim programom iz Venezuele i Kube. Ova je Dominikanka oduvijek bila buntovnica, čak je navodno odbila priliku da napreduje pod režimom koju je dobila od Trujilla. Knjiga "Tri heroine i tiranin" koju je napisao Miguel A. Garcia, otkriva da je predsjednik jednom prilikom pitao Minervu što misli o njegovoj političkoj ideologiji, na što mu je odgovorila da je politika ne zanima. Trujillo ju je zatim upitao: "A što ako pošaljem svoje podanike da te pokore?" Minerva je smjelo odgovorila: "A što ako ja pokorim tvoje podanike?"

3. Iako je Minerva bila prva od sestara koja se pridružila ilegalnom, podzemnom, anti-trujillskom pokretu, nije zadugo bila sama. Osim što su sudjelovale u osnivanju grupe otpora pod nazivom "Pokret četrnaestog lipnja", koji je nazvan po pokušaju ustanka protiv Trujillove diktature, sestre, koje su dobile nadimak "Las Mariposas" (Leptirice), zajedno su, distribuirajući pamflete o Trujillovim zlostavljanjima i planirajući akcije protiv vlasti, pomogle i u okupljanju velikog broja mladih Dominikanaca iz srednjeg sloja u borbi protiv Trujilla, što nije prošlo nezapaženo i bez posljedica.

4. Stotine članova/ica Pokreta 14. lipnja je uhićeno, uključujući i Minervu te mlađe sestre Mirabal i Mariu Teresu. Trujillo se nadao da će ta uhićenja obeshrabriti članove/ice pokreta otpora, no njegov se plan izjalovio. Nakon što je Katolička crkva osudila uhićenja, anti-trujillijevska klima diljem zemlje je ojačala. Minerva i Maria Teresa su, uz druge uhićene žene, puštene.

5. Nažalost, sloboda nije dugo trajala. Jedne kišne noći 1960. godine, iste godine kad su Minerva i Maria Teresa puštene iz zatvora, njih su se dvije, zajedno sa starijom sestrom Patriom, vraćale iz posjeta svojim muževima koji su još bili u zatvoru. Njihov džip su zaustavili Trujillovi pristalice, koji su ih potom, skupa sa njihovim vozačem, na smrt zatukli pendrecima. Vozilo su potom gurnuli sa litice kako bi prikazali smrt sestara kao nesretni slučaj, iako kasnije u to nitko nije povjerovao. Narod  Dominikankse Republike znao  je da je Trujillo naručio ubojstva te su ona  označila početak kraja njegove vladavine. U trenutku smrti, Patria je imala 36, Minerva 34, a Maria Teresia 24 godine.

6. Četvrta sestra Mirabal, Belgica Adela poznata kao Dedé, nadživjela je sestre. Iako, za razliku od njih, nije imala važnu ulogu u pokretu otpora, Dedé je ostatak života provela brinući se za njihovu djecu i očuvanje ostavštine sestara Mirabal. Umrla je 2014. od komplikacija uslijed  plućne bolesti.

7. Godine 1994., Dedé je osnovala Muzej sestara Mirabal koji je postao velika turistička atrakcija s preko stotinjak posjetitelja/ica dnevno. Kasnije, 2009. godine, Dedé je svijetu podarila knjigu "Vivas en su jardin" (Živjeti u njihovom vrtu), o životu svojih sestara.

8. U Dominikanskoj Republici, sestre Mirabal smatraju se nacionalnim mučenicama. Njihova lica nalaze se na poštanskim markicama i novčanicama.

9. Sestre Mirabal su također odvažne i neustrašive feminističke ikone Latinske Amerike čija priča o otporu ne smije nikada biti zaboravljena.  Godine 1994., autorica dominikansko-američkog podrijetla Julia Alvarez objavila je roman "In the Time of the Butterflies", čija se radnja temelji na životima sestara Mirabal. Po romanu je snimljen istoimeni igrani film sa Salmom Hayek, Edwardom J. Olmosom i  Marcom Anthonijem u glavnim ulogama. Godine 2010. Michele Rodrigez je snimila i koproducirala film o sestrama pod nazivom "Tropico de Sangre" (Tropi Krvi).

10. Julia Alvarez naziva sestre Mirabal "…podsjetnikom da mi (Latine) također imamo revolucionarne heroine, naše Che Guevare".

11. Ostavština sestara Mirabal proteže se i dalje od Dominikanske Republike i Latinske Amerike. Opća skupština UN-a 1999. godine je donijela odluku da se na godišnjicu smrti sestara Mirabal svake godine obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj dan slavi sestre Mirabal, ali i obilježava početak 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama koji završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, piše u tekstu koji je prevela i prilagodila Klara Višnjić. PSD

---

Neke od obrazaca ovoga ponašanja nije teško prepoznati ni u današnjem životu. A veoma su stari. Muškarci na pozicijama moći kroz povijest često su pokazivali neke od karakteristika koje je objedinio Trujillo. Te rade po čitav dan, te uspješno ratuju, te su neodoljivi ženama.

Je li ikada bilo drugačije?

Zamagljeni su počeci organiziranih ljudskih zajednica. Povjesničari i antropolozi nagađaju da je u osvit civilizacije vrlo vjerojatno postojala ravnopravnost među spolovima, a nasilje u zajednici bilo svedeno na minimum.

Ranjive skupine naših predaka, kažu, nisu morale ratovati zbog zemlje koja je bila nepregledna, a njih je bilo malo. Vjerojatno se na seks gledalo slobodnim okom, čak da su se i djeca držala zajedničkom.

Kako je došlo do toga da su žene nakon toga tisućljećima u mnogim segmentima života bile podređene muškarcima, da su trpjele zastrašujuće oblike zlostavljanja i da je nasilje, danas i sada svugdje oko nas?

Prema statističkim podacima, jedna od tri žene u svijetu žrtva je nasilja. Čak 60 posto žena doživjelo je neki od oblika nasilja tijekom života, u vlastitom domu, na radnom mjestu ili pri izlasku na ulicu. Pokazalo se u zadnje dvije godine i to, da je obiteljsko nasilje eskaliralo upravo zbog izolacije do koje je došlo zbog pandemije koronavirusom.

Može se pretpostavljati - ovo je jedno od veoma pojednostavljenih tumačenja - da su muškarci preuzeli veći dio društvene moći i utjecaja a uz to i materijalnih dobara još u drevno doba jer je žene ograničavala fizička krhkost te trudnoće, porodi i briga oko djece.

Prenošenje gena

Pitanje prenošenja gena također je veoma važno za svaku vrstu, pa tako i ljudsku. Neki kukci, čim oplode ženku, iz organizma luče posebnu ljepljivu tvar kojom “zabetoniraju” sjeme u njenom tijelu. Drugima je čak priroda omogućila spolne organe u obliku minijaturne četke, nalik na one za pranje boca, kojima prvo iščiste tuđe sjeme iz već oplođene ženke pa ubrizgaju svoje.

Muškarci ljudskog roda izmislili su u tu svrhu pravila ženskog ponašanja, brave i ključanice, pokrivala za glavu i čitavo tijelo, sramoćenje i - osvete.

Još 1754. godine prije Nove ere u Hamurabijevom zakoniku za nevjernu je ženu određena smrt utapanjem u vodi. Kao i za one rastrošne, a nije bilo prihvatljivo da žena zalazi u krčme - same krčmarice bile su obilježene gotovo kao prostitutke.

Oko braka, miraza i razvoda riječ su vodili muškarci - mladoženja, otac ili braća, a ne sama žena. Ipak, imala je određenu zakonsku zaštitu u vidu odštete ako je muž bez razloga otpusti. Slične zakone naći ćemo i u Starom zavjetu. Za ozljedu žene, plaćala se odšteta muškarcu - koliko on zatraži.

Kroz čitavu povijest mori muškarce mogućnost da možda nisu biološki roditelji svoje djece. Zbog toga straha stoljećima se događaju nasilja - i nad ženama ali i nad muškarcima.

Koliko smo danas odmakli od Hamurabija kada se u mnogim sredinama nepriličnim, ili barem neuobičajem drži da žena sama ode u ugostiteljski objekt i koliko je žena stradalo tako jer je u primitivnoj svijesti upisana ideja da tamo odlazi pronaći seksualnu avanturu?

Što se očinstva tiče - a tek odnedavno može se pomoću DNK analize neupitno utvrditi - svakakve su se grozote smišljale. Kod većine starih naroda bio je običaj položiti novorođenče pred očeve noge. Ako ga on ne podigne i ne uzme na ruke - znači da sumnja u ženinu vjernost, dijete ne priznaje te može pogubiti i njega i majku.

Rimski pater familias također je konzumirao to pravo.

Na istoku su pribjegavali zatvaranju i pokrivanju žena - nažalost, ta se praksa u nekim zemljama ponovno vratila - a u staro doba su zbog očuvanja vlastitih gena muškarci sakatili duge muškarce.

Tobože bajkovite hareme - kako su ih na zapadu zamišljali i slikali - pune lijepih žena koje se kupaju, kaniraju kosu i depiliraju da budu spremne ako ih se gospodar udostoji - čuvali su eunusi. Kastrirani još u djetinjstvu, ti ljudi nisu predstavljali “opasnost” za žensku pohotu.

Kad smo kod toga, ženska je spolna želja u pravilu kroz stoljeća smatrana nečim lošim i opasnim, čemu je mnogo pridonijela religija, a pogotovo kršćanstvo, slaveći djevičanstvo.

Njegovao se kult podložne, za spolnost nezainteresirane žene koja k sebi “pušta” muža u svrhu oplodnje. Itekako još danas osjećamo odjeke toga neprirodnog stava - komentari na portalima, forumima i društvenim mrežama danas jasno razotkrivaju koliko je to višestoljetno shvaćanje ostavilo traga u kolektivnoj svijesti - sramoćenju, vrijeđanju i prijetnjama izvrgnute su žene koje su nekome “razorile brak”, koje su imale mnogo veza ili su snimljene u intimnom trenutku. Muškarci će u pravilu za to dobiti kompliment.

Spomenuli smo sakaćenje čuvara harema, ali, sakatile su se i žene. U Kini je postojala praksa lomljenja i povezivanja stopala kako bi ostalo sićušno, dugačko kao kod djeteta - samo sedam centimetara. Žena povezanih stopala bila je veoma poželjna udavača. Mogla se udati i u višu klasu, sve da i nije imala lijepo lice. Stoga su ambiciozne majke - već spomenute čuvarice patrijarhata - svojim djevojčicama lomile kosti i od njih stvarale invalide.

Obrezane, dakle ‘čiste’

Debela, sitna, deformirana stopala muškarcima su bila neodoljivo erotična. Nikada nisu vidjeli takve žene bose - slika je bila mučna - nego obuvene u pamučne čarapice i svilene papuče. Povezana stopala nazvana “zlatnim ljiljanima”, žene su onemogućavale u težem radu - time se isticao status muža koji to može financirati - a ujedno nisu bila nimalo prikladna za udaljavanje od kuće. Ovaj zločin danas je u Kini zabranjen, ali Africi je i dalje velik problem “ženska kastracija”, odnosno, odsijecanje klitorisa djevojčicama kako bi izgubile spolnu želju.Ona je rezervirana za muža.

Budući da se ovo sakaćenje često obavlja potajno jer je barem formalno zabranjeno, u nehigijenskim uvjetima, nisu rijetke upale, tetanus, pa i smrtni slučajevi a o psihičkim traumama da se i ne govori.

Kako je lako dati poželjno ime jednom zlodjelu! “Obrezane” djevojčice nazivaju se “čistima”.

A obrezuju ih majke i tetke.

Uz strah da će im žena roditi tuđe dijete, još jedan strah oduvijek mori muški rod: da ženu neće moći zadovoljiti.

Kako piše povjesničar Georges Duby, stručnjak za srednji vijek, fokusiran uglavnom na u Francusku:

- Doista se naslućuje, šćućuren u muškoj psihologiji, osjećaj da je žena - premda je opća predodžba o strukturama svijeta stavila na stranu noći, vode i Mjeseca, svega što je hladno i plavo - žešća i proždrljiva. Muž se bojao da neće moći utažiti njene strasti.

Duby u svom znamenitom djelu “Vitez, žena i svećenik” spominje kako se na ženu gledalo kao na lošu, pohotnu kao zmiju, nepostojanu kao jegulju, i k tome znatiželjnu, indiskretnu i zajedljivu.

Stoga je valja držati pod kontrolom, kao nedoraslo dijete. Ali, u to vrijeme ratova, u vrijeme kada su bolesti i ozljede koje danas doživljavamo kao banalne i lako izlječive znale biti smrtonosne, u vrijeme kada je mortalitet djece bio iznimno visok - nerijetko je znala u obitelji preživjeti samo jedna kći.

Kćeri su ipak bile u manjoj opasnosti, barem nisu odlazile u lov ni u rat. Za takvim nasljednicama odmah bi se polakomili prosci, a neki se ne bi uzdali u slijepu sreću - žene su otimane i preotimane, na silu udavane i to mahom one iz viših klasa. Mnoge su doživjele i nekoliko brakova.Česta su bila i poništenja vjenčanja, ali miraz se teško vraćao. Stoga su neke od njih, pogotovo udovice bez djece, znajući da će biti meta lovaca na njihovo imanje, osnovale samostane. Njih se nije moglo tek tako napasti. A mnogi su imali funkciju “sigurne kuće”.

I u Hrvatskoj se u ženskom samostanu sv. Marije u Zadru, krajem 11. stoljeća, opatica Vekenega borila za svoje imanje. Samostan je osnovala njena majka, također udovica, a Vekenegi je poginuo muž, prethodno joj opručno ostavivši čitavo svoje bogatstvo. Mlada redovnica - kasnije i nadstojnica - planirala je velike gradnje i otkup okolnih parcela, ali se zaplela u sudski spor koji je protiv nje pokrenuo svekar.

Izgubivši zakonitog sina, želio je svoje imanje - a i ono koje je pripalo njegovoj nevjesti Vekenegi - ostaviti nasljedniku, sinu rođenom u izvanbračnoj vezi. Vekenega doduše nije imala oca ni muža ni brata, ali je imala kraljevsko podrijetlo i pomoću crkve dobila sporove koji su se vodili u Zadru i Splitu. Ne samo da se upustila u velike građevinske zahvate nego je i za svoj samostan - koji je i danas aktivan - isposlovala nove povlastice.

Nasilje prema ženama klasificirano je u brojne podvrste. Jedna od njih je i preferiranje sina, nasljednika - koji je toliko bio važan davnom Vekeneginom svekru Petru.

Svjetska zdravstvena organizacija odredila ih je prema životnoj dobi žene, a prvo nasilje moguće je i u prenatalnoj dobi - riječ je o namjernim pobačajima ženskih fetusa što je posebno bilo izraženo u Kini zbog politike jednog djeteta.

Slijede čedomorstva, fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje djevojčica, dječji brakovi i prostitucija, a potom sva ostala u zreloj dobi - od ekonomskog do fizičkog, od diskriminacije na poslu do sramoćenja na društvenim mrežama.

Napokon, i u starosti se zbivaju nasilja, od zabranjenog, ali ipak ne i potpuno iskorijenjenog indijskog satija, ubojstva udovica do zanemarivanja i maltretiranja.

Neznanje i strah

Popis je golem, neki tipovi nasilja iskjučivo su vezani uz određena zemljopisna područja, ali se migracijama pretaču i u zemlje u kojima se nikada nisu zbivala.

Uz to, pred velikim izazovima nalaze se i žrtve koje odluče prijaviti nasilje: u prvom redu, zakoni postoje ali se slabo provode. Neko zlodjelo, poput genitalnog sakaćenja na papiru može biti zabranjeno, ali se u određenim sredinama prešutno tolerira.

Potom je posebno opasna neupućenost, neznanje, nedostatak svijesti o vlastitim pravima te strah od društvene stigme i osvete koji postoji i u najrazvijenijim sredinama.

Valja na kraju napomenuti da su feminističke udruge i zakonodavstvo na međunarodnoj razini postigli mnogo u zadnjih stotinu godina ali - tradiciju staru tisućljećima nije lako izbrisati.

Tek u prošlom stoljeću žene su dobile pravo glasa, pravo na razvod i pobačaj, doneseni su zakoni protiv silovanja u braku, otvorene prve sigurne kuće i hitne telefonske linije.

No, dobro je netko primijetio - slabi će pomaci biti sve dok se u te sigurne kuće budu zatvarale žrtve umjesto zlostavljača.

Gotovo već izlizana fraza “nulta tolerancija na nasilje” ne smije ostati fraza. Koliko god čvrsto ukorijenjeni bili neki oblici ponašanja, valja ih gurnuti u ropotarnicu.

Uz to, valja oči držati dobro otvorenima: jer, dok se negdje još nisu ni iskorijenili plemenski rituali, u sredinama koje volimo zvati civiliziranima perfidno se grickaju teško stečena prava žena. A za njihovo očuvanje i poboljšanje trebali bi se ravnopravno boriti i muškarci i žene.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Povijest nasilja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => Povijest nasilja 2 0 13945 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-09-29 10:00:28 [created_by] => 3140 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-10-22 14:04:24 [modified_by] => 3140 [publish_up] => 2022-10-22 13:55:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= title=Tri sestre Mirabal je 1960. u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo- zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju. Onda je krenuo otpor naroda [metakey] => sestre mirabal, međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23644234.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23519693.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23519780.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23519781.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23519782.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/29\/23644233.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["\/Shutterstock","Ricardo Hernandez\/Afp","Kena Betancur\/Afp","Ricardo Hernandez\/Afp","Eyepix\/Nurphoto Via Afp",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Casa Museo Hermanas Mirabal<\/p>","

Biste ubijenih sestara Mirabal u selu Salcedo u Dominikanskoj Republici, uz ku\u0107u - danas muzej - u kojoj su \u017eivjele AFP<\/p>","","","","

Casa Museo Hermanas Mirabal<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1097x731","hd_23644234_1920.jpg":"1920x1080","k_23644234_1280.jpg":"1280x1280","k_23644234_1024.jpg":"1024x1024","k_23644234_640.jpg":"640x640","k_23644234_480.jpg":"480x480","k_23644234_340.jpg":"340x340","k_23644234_220.jpg":"220x220","o_23644234_1280.jpg":"1280x852","o_23644234_1024.jpg":"1024x682","o_23644234_640.jpg":"640x426","o_23644234_480.jpg":"480x319","o_23644234_340.jpg":"340x226","o_23644234_220.jpg":"220x146","h_23644234_1280.jpg":"1280x854","h_23644234_1024.jpg":"1024x683","h_23644234_640.jpg":"640x427","h_23644234_480.jpg":"480x320","h_23644234_340.jpg":"340x227","h_23644234_220.jpg":"220x147","pp_23644234_1280.jpg":"1280x1628","pp_23644234_1024.jpg":"1024x1303","pp_23644234_640.jpg":"640x814","pp_23644234_480.jpg":"480x611","pp_23644234_340.jpg":"340x432","pp_23644234_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1856x1277","hd_23519693_1920.jpg":"1920x1080","k_23519693_1280.jpg":"1280x1280","k_23519693_1024.jpg":"1024x1024","k_23519693_640.jpg":"640x640","k_23519693_480.jpg":"480x480","k_23519693_340.jpg":"340x340","k_23519693_220.jpg":"220x220","o_23519693_1280.jpg":"1280x880","o_23519693_1024.jpg":"1024x704","o_23519693_640.jpg":"640x440","o_23519693_480.jpg":"480x330","o_23519693_340.jpg":"340x233","o_23519693_220.jpg":"220x151","h_23519693_1280.jpg":"1280x854","h_23519693_1024.jpg":"1024x683","h_23519693_640.jpg":"640x427","h_23519693_480.jpg":"480x320","h_23519693_340.jpg":"340x227","h_23519693_220.jpg":"220x147","pp_23519693_1280.jpg":"1280x1628","pp_23519693_1024.jpg":"1024x1303","pp_23519693_640.jpg":"640x814","pp_23519693_480.jpg":"480x611","pp_23519693_340.jpg":"340x432","pp_23519693_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1273","hd_23519780_1920.jpg":"1920x1080","k_23519780_1280.jpg":"1280x1280","k_23519780_1024.jpg":"1024x1024","k_23519780_640.jpg":"640x640","k_23519780_480.jpg":"480x480","k_23519780_340.jpg":"340x340","k_23519780_220.jpg":"220x220","o_23519780_1280.jpg":"1280x848","o_23519780_1024.jpg":"1024x678","o_23519780_640.jpg":"640x424","o_23519780_480.jpg":"480x318","o_23519780_340.jpg":"340x225","o_23519780_220.jpg":"220x145","h_23519780_1280.jpg":"1280x854","h_23519780_1024.jpg":"1024x683","h_23519780_640.jpg":"640x427","h_23519780_480.jpg":"480x320","h_23519780_340.jpg":"340x227","h_23519780_220.jpg":"220x147","pp_23519780_1280.jpg":"1280x1628","pp_23519780_1024.jpg":"1024x1303","pp_23519780_640.jpg":"640x814","pp_23519780_480.jpg":"480x611","pp_23519780_340.jpg":"340x432","pp_23519780_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1856x1277","hd_23519781_1920.jpg":"1920x1080","k_23519781_1280.jpg":"1280x1280","k_23519781_1024.jpg":"1024x1024","k_23519781_640.jpg":"640x640","k_23519781_480.jpg":"480x480","k_23519781_340.jpg":"340x340","k_23519781_220.jpg":"220x220","o_23519781_1280.jpg":"1280x880","o_23519781_1024.jpg":"1024x704","o_23519781_640.jpg":"640x440","o_23519781_480.jpg":"480x330","o_23519781_340.jpg":"340x233","o_23519781_220.jpg":"220x151","h_23519781_1280.jpg":"1280x854","h_23519781_1024.jpg":"1024x683","h_23519781_640.jpg":"640x427","h_23519781_480.jpg":"480x320","h_23519781_340.jpg":"340x227","h_23519781_220.jpg":"220x147","pp_23519781_1280.jpg":"1280x1628","pp_23519781_1024.jpg":"1024x1303","pp_23519781_640.jpg":"640x814","pp_23519781_480.jpg":"480x611","pp_23519781_340.jpg":"340x432","pp_23519781_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1281","hd_23519782_1920.jpg":"1920x1080","k_23519782_1280.jpg":"1280x1280","k_23519782_1024.jpg":"1024x1024","k_23519782_640.jpg":"640x640","k_23519782_480.jpg":"480x480","k_23519782_340.jpg":"340x340","k_23519782_220.jpg":"220x220","o_23519782_1280.jpg":"1280x854","o_23519782_1024.jpg":"1024x683","o_23519782_640.jpg":"640x427","o_23519782_480.jpg":"480x320","o_23519782_340.jpg":"340x226","o_23519782_220.jpg":"220x146","h_23519782_1280.jpg":"1280x854","h_23519782_1024.jpg":"1024x683","h_23519782_640.jpg":"640x427","h_23519782_480.jpg":"480x320","h_23519782_340.jpg":"340x227","h_23519782_220.jpg":"220x147","pp_23519782_1280.jpg":"1280x1628","pp_23519782_1024.jpg":"1024x1303","pp_23519782_640.jpg":"640x814","pp_23519782_480.jpg":"480x611","pp_23519782_340.jpg":"340x432","pp_23519782_220.jpg":"220x280"},{"size0":"829x394","hd_23644233_1920.jpg":"1920x1080","k_23644233_1280.jpg":"1280x1280","k_23644233_1024.jpg":"1024x1024","k_23644233_640.jpg":"640x640","k_23644233_480.jpg":"480x480","k_23644233_340.jpg":"340x340","k_23644233_220.jpg":"220x220","o_23644233_1280.jpg":"1280x608","o_23644233_1024.jpg":"1024x486","o_23644233_640.jpg":"640x304","o_23644233_480.jpg":"480x228","o_23644233_340.jpg":"340x161","o_23644233_220.jpg":"220x104","h_23644233_1280.jpg":"1280x854","h_23644233_1024.jpg":"1024x683","h_23644233_640.jpg":"640x427","h_23644233_480.jpg":"480x320","h_23644233_340.jpg":"340x227","h_23644233_220.jpg":"220x147","pp_23644233_1280.jpg":"1280x1628","pp_23644233_1024.jpg":"1024x1303","pp_23644233_640.jpg":"640x814","pp_23644233_480.jpg":"480x611","pp_23644233_340.jpg":"340x432","pp_23644233_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15220356 Threads: 2 Questions: 3171959770 Slow queries: 7105413 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235396395 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 56 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) ) [link] => /vijesti/svijet/tri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda-1234631 [printLink] => /vijesti/svijet/tri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda-1234631?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 694898 [name] => sestre mirabal [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-10-22 15:56:08 [main_article_id] => 0 [alias] => sestre-mirabal [link] => /tag/sestre-mirabal ) [1] => stdClass Object ( [id] => 624612 [name] => međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2020-12-03 17:05:43 [main_article_id] => 0 [alias] => medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama [link] => /tag/medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Povijest nasilja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Tri sestre Mirabal je 1960. u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo- zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju... [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3140 [name] => Jasmina Parić [username] => jasmina-pari [email] => jasmina-pari@sd.hr [password] => $2y$10$1L008t4mPN7O0CtaqZQnReoRohc3bl25o/s9Zwi5FMl5bzIbeqIQS [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/jasmina-paric-3140 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1658 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/3fe4790be360d956058d3295e5cd3dae?s=100&default=https%3A%2F%2Ff05.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23644234.jpg [galleryCount] => 6 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => /Shutterstock [mainImageDesc] =>

Casa Museo Hermanas Mirabal

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23644234.jpg [title] => /Shutterstock

Casa Museo Hermanas Mirabal

) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23519693.jpg [title] => Ricardo Hernandez/Afp

Biste ubijenih sestara Mirabal u selu Salcedo u Dominikanskoj Republici, uz kuću - danas muzej - u kojoj su živjele AFP

) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23519780.jpg [title] => Kena Betancur/Afp ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23519781.jpg [title] => Ricardo Hernandez/Afp ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23519782.jpg [title] => Eyepix/Nurphoto Via Afp ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/29/23644233.jpg [title] =>

Casa Museo Hermanas Mirabal

) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Za nama je nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna; Hrvatski je sabor 2004. godine donio odluku o njegovu obilježavanju kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tri žene ubijene, a jedna teško ozlijeđena. Tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio je svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a zapisničarku Stanku Cvetković ranio.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama tek je pred nama - obilježava se 25. studenog, po odluci Ujedinjenih naroda iz 1999. godine.

Ovi datumi su “općeniti”; u raznim prigodama obilježava se i upozorava na specifične oblike nasilja kao što je spolno nasilje, ekonomsko i psihološko, traje borba na svom frontovima - protiv diskriminatornih plaća za žene, protiv pokrivanja hidžabom i sakaćenja ženskih genitalija, uskraćivanja reproduktivnih prava... popis je predug.

Diljem svijeta upravo traju prosvjedi zbog Mahse Amini, djevojke koja nije živa izišla iz pritvora u koji ju je smjestila iranska “moralna policija” zbog toga što kosu nije, prema propisu, pokrila maramom.

Dok u nekim zemljama tek valja do kraja iskorijeniti jezive običaje poput prisilnih udaja maloljetnica za starije muškarce, drugdje će, čini se, trebati ponovno osvajati davno osvojene terene i ponovno stjecati od ranije stečena prava - u prvom redu pravo na reproduktivnu slobodu.

Površan bi zaključak bio da je riječ o ratu spolova jer, nažalost, u mnogim društvima nositeljice i čuvarice vatre patrijarhata upravo su žene.

Sestre ‘leptirice’

I datum u studenom koji je odabran kao međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama vezan je uz konkretan događaj. Toga datuma 1960. godine stradale su tri sestre Mirabal koje je u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Bilo ih je, inače, četiri - Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela. Poznate po imenom “Las Mariposas” (Leptirice) djelovale su kao političke aktivistice i postale simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla.

Zbog revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta - kao i njihovi muževi. Minervu, Patriju i Mariju Teresu likvidirala je 25. studenoga Trujillova tajna policija, nakon posjeta zatvoru u kojemu su im bili muževi. Zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu razbjesnile su narod, a sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora. Likvidacija sestara ojačala je pokret protiv Trujilla koji je ubijen godinu dana kasnije.

---

image
Ricardo Hernandez/Afp
---

Nobelovac Mario Vargas Llosa u romanu “Jarčevo slavlje” - jer, Trujilla su nazivali jarcem zbog velikih seksualnih apetita - opisuje tog diktatora kao sliku i priliku bolesnog mačizma. General se rado kiti ordenjem, izvrsno pleše, njegova propaganda pušta informacije da se nikada ne znoji i ne umara, mater mu slave kao sveticu, u školi se djeca za njega mole Bogu, daje gradovima i brdima svoje ime i - kažu, svaka lijepa Dominikanka prije ili kasnije završi u njegovom krevetu. Od straha, muškarci mu podvode svoje žene, pa i maloljetne kćeri. Neki se visoki službenici bave samo zataškavanjem svinjarja koje počine njegovi sinovi.

---

11 stvari koje biste trebali/e znati o sestrama Mirabal

I portal Libela se bavio fascinantnom pričom o tragediji sestara. 

Ove su se dominikanske žene neumorno borile protiv režima Rafaela Trujilla, koji se smatra jednim od najgorih latinoameričkih diktatora. Unatoč tome što im je vlast oduzela imovinu i zatvorila ih u zatvor, sestre Patria, Maria Argentina Minerva i Antonia Maria Teresa, nastavile su pružati otpor i boriti se za povratak demokracije u svoju zemlju, borba koju su ove hrabre, moćne feministkinje platile životom.

Saznajmo nešto više o ovim dominikanskim feministkinjama koje su, vrlo vjerojatno, izostavljene iz vaših knjiga o ženskim studijima.

1. Sestre Mirabal, njih ukupno četiri, potječu iz dobro situirane obitelji koja je živjela u ruralnom gradu Salcedo, u regiji Ciabo  u  Dominikanskoj Republici.  Sestre su bile bistre i obrazovane, a  sve su, osim Belgice Adele "Dede", i diplomirale.

2. Minerva Argentina prva se uključila u pokret koji je za cilj imao svrgavanje Trujilla. Njeno političko djelovanje bilo je nadahnuto anti-truhijistom Periclesom Francom Ornesom, kojeg je upoznala 1940. godine, ljevičarskom literaturom te radijskim programom iz Venezuele i Kube. Ova je Dominikanka oduvijek bila buntovnica, čak je navodno odbila priliku da napreduje pod režimom koju je dobila od Trujilla. Knjiga "Tri heroine i tiranin" koju je napisao Miguel A. Garcia, otkriva da je predsjednik jednom prilikom pitao Minervu što misli o njegovoj političkoj ideologiji, na što mu je odgovorila da je politika ne zanima. Trujillo ju je zatim upitao: "A što ako pošaljem svoje podanike da te pokore?" Minerva je smjelo odgovorila: "A što ako ja pokorim tvoje podanike?"

3. Iako je Minerva bila prva od sestara koja se pridružila ilegalnom, podzemnom, anti-trujillskom pokretu, nije zadugo bila sama. Osim što su sudjelovale u osnivanju grupe otpora pod nazivom "Pokret četrnaestog lipnja", koji je nazvan po pokušaju ustanka protiv Trujillove diktature, sestre, koje su dobile nadimak "Las Mariposas" (Leptirice), zajedno su, distribuirajući pamflete o Trujillovim zlostavljanjima i planirajući akcije protiv vlasti, pomogle i u okupljanju velikog broja mladih Dominikanaca iz srednjeg sloja u borbi protiv Trujilla, što nije prošlo nezapaženo i bez posljedica.

4. Stotine članova/ica Pokreta 14. lipnja je uhićeno, uključujući i Minervu te mlađe sestre Mirabal i Mariu Teresu. Trujillo se nadao da će ta uhićenja obeshrabriti članove/ice pokreta otpora, no njegov se plan izjalovio. Nakon što je Katolička crkva osudila uhićenja, anti-trujillijevska klima diljem zemlje je ojačala. Minerva i Maria Teresa su, uz druge uhićene žene, puštene.

5. Nažalost, sloboda nije dugo trajala. Jedne kišne noći 1960. godine, iste godine kad su Minerva i Maria Teresa puštene iz zatvora, njih su se dvije, zajedno sa starijom sestrom Patriom, vraćale iz posjeta svojim muževima koji su još bili u zatvoru. Njihov džip su zaustavili Trujillovi pristalice, koji su ih potom, skupa sa njihovim vozačem, na smrt zatukli pendrecima. Vozilo su potom gurnuli sa litice kako bi prikazali smrt sestara kao nesretni slučaj, iako kasnije u to nitko nije povjerovao. Narod  Dominikankse Republike znao  je da je Trujillo naručio ubojstva te su ona  označila početak kraja njegove vladavine. U trenutku smrti, Patria je imala 36, Minerva 34, a Maria Teresia 24 godine.

6. Četvrta sestra Mirabal, Belgica Adela poznata kao Dedé, nadživjela je sestre. Iako, za razliku od njih, nije imala važnu ulogu u pokretu otpora, Dedé je ostatak života provela brinući se za njihovu djecu i očuvanje ostavštine sestara Mirabal. Umrla je 2014. od komplikacija uslijed  plućne bolesti.

7. Godine 1994., Dedé je osnovala Muzej sestara Mirabal koji je postao velika turistička atrakcija s preko stotinjak posjetitelja/ica dnevno. Kasnije, 2009. godine, Dedé je svijetu podarila knjigu "Vivas en su jardin" (Živjeti u njihovom vrtu), o životu svojih sestara.

8. U Dominikanskoj Republici, sestre Mirabal smatraju se nacionalnim mučenicama. Njihova lica nalaze se na poštanskim markicama i novčanicama.

9. Sestre Mirabal su također odvažne i neustrašive feminističke ikone Latinske Amerike čija priča o otporu ne smije nikada biti zaboravljena.  Godine 1994., autorica dominikansko-američkog podrijetla Julia Alvarez objavila je roman "In the Time of the Butterflies", čija se radnja temelji na životima sestara Mirabal. Po romanu je snimljen istoimeni igrani film sa Salmom Hayek, Edwardom J. Olmosom i  Marcom Anthonijem u glavnim ulogama. Godine 2010. Michele Rodrigez je snimila i koproducirala film o sestrama pod nazivom "Tropico de Sangre" (Tropi Krvi).

10. Julia Alvarez naziva sestre Mirabal "…podsjetnikom da mi (Latine) također imamo revolucionarne heroine, naše Che Guevare".

11. Ostavština sestara Mirabal proteže se i dalje od Dominikanske Republike i Latinske Amerike. Opća skupština UN-a 1999. godine je donijela odluku da se na godišnjicu smrti sestara Mirabal svake godine obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj dan slavi sestre Mirabal, ali i obilježava početak 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama koji završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, piše u tekstu koji je prevela i prilagodila Klara Višnjić. PSD

---

Neke od obrazaca ovoga ponašanja nije teško prepoznati ni u današnjem životu. A veoma su stari. Muškarci na pozicijama moći kroz povijest često su pokazivali neke od karakteristika koje je objedinio Trujillo. Te rade po čitav dan, te uspješno ratuju, te su neodoljivi ženama.

Je li ikada bilo drugačije?

Zamagljeni su počeci organiziranih ljudskih zajednica. Povjesničari i antropolozi nagađaju da je u osvit civilizacije vrlo vjerojatno postojala ravnopravnost među spolovima, a nasilje u zajednici bilo svedeno na minimum.

Ranjive skupine naših predaka, kažu, nisu morale ratovati zbog zemlje koja je bila nepregledna, a njih je bilo malo. Vjerojatno se na seks gledalo slobodnim okom, čak da su se i djeca držala zajedničkom.

Kako je došlo do toga da su žene nakon toga tisućljećima u mnogim segmentima života bile podređene muškarcima, da su trpjele zastrašujuće oblike zlostavljanja i da je nasilje, danas i sada svugdje oko nas?

Prema statističkim podacima, jedna od tri žene u svijetu žrtva je nasilja. Čak 60 posto žena doživjelo je neki od oblika nasilja tijekom života, u vlastitom domu, na radnom mjestu ili pri izlasku na ulicu. Pokazalo se u zadnje dvije godine i to, da je obiteljsko nasilje eskaliralo upravo zbog izolacije do koje je došlo zbog pandemije koronavirusom.

Može se pretpostavljati - ovo je jedno od veoma pojednostavljenih tumačenja - da su muškarci preuzeli veći dio društvene moći i utjecaja a uz to i materijalnih dobara još u drevno doba jer je žene ograničavala fizička krhkost te trudnoće, porodi i briga oko djece.

Prenošenje gena

Pitanje prenošenja gena također je veoma važno za svaku vrstu, pa tako i ljudsku. Neki kukci, čim oplode ženku, iz organizma luče posebnu ljepljivu tvar kojom “zabetoniraju” sjeme u njenom tijelu. Drugima je čak priroda omogućila spolne organe u obliku minijaturne četke, nalik na one za pranje boca, kojima prvo iščiste tuđe sjeme iz već oplođene ženke pa ubrizgaju svoje.

Muškarci ljudskog roda izmislili su u tu svrhu pravila ženskog ponašanja, brave i ključanice, pokrivala za glavu i čitavo tijelo, sramoćenje i - osvete.

Još 1754. godine prije Nove ere u Hamurabijevom zakoniku za nevjernu je ženu određena smrt utapanjem u vodi. Kao i za one rastrošne, a nije bilo prihvatljivo da žena zalazi u krčme - same krčmarice bile su obilježene gotovo kao prostitutke.

Oko braka, miraza i razvoda riječ su vodili muškarci - mladoženja, otac ili braća, a ne sama žena. Ipak, imala je određenu zakonsku zaštitu u vidu odštete ako je muž bez razloga otpusti. Slične zakone naći ćemo i u Starom zavjetu. Za ozljedu žene, plaćala se odšteta muškarcu - koliko on zatraži.

Kroz čitavu povijest mori muškarce mogućnost da možda nisu biološki roditelji svoje djece. Zbog toga straha stoljećima se događaju nasilja - i nad ženama ali i nad muškarcima.

Koliko smo danas odmakli od Hamurabija kada se u mnogim sredinama nepriličnim, ili barem neuobičajem drži da žena sama ode u ugostiteljski objekt i koliko je žena stradalo tako jer je u primitivnoj svijesti upisana ideja da tamo odlazi pronaći seksualnu avanturu?

Što se očinstva tiče - a tek odnedavno može se pomoću DNK analize neupitno utvrditi - svakakve su se grozote smišljale. Kod većine starih naroda bio je običaj položiti novorođenče pred očeve noge. Ako ga on ne podigne i ne uzme na ruke - znači da sumnja u ženinu vjernost, dijete ne priznaje te može pogubiti i njega i majku.

Rimski pater familias također je konzumirao to pravo.

Na istoku su pribjegavali zatvaranju i pokrivanju žena - nažalost, ta se praksa u nekim zemljama ponovno vratila - a u staro doba su zbog očuvanja vlastitih gena muškarci sakatili duge muškarce.

Tobože bajkovite hareme - kako su ih na zapadu zamišljali i slikali - pune lijepih žena koje se kupaju, kaniraju kosu i depiliraju da budu spremne ako ih se gospodar udostoji - čuvali su eunusi. Kastrirani još u djetinjstvu, ti ljudi nisu predstavljali “opasnost” za žensku pohotu.

Kad smo kod toga, ženska je spolna želja u pravilu kroz stoljeća smatrana nečim lošim i opasnim, čemu je mnogo pridonijela religija, a pogotovo kršćanstvo, slaveći djevičanstvo.

Njegovao se kult podložne, za spolnost nezainteresirane žene koja k sebi “pušta” muža u svrhu oplodnje. Itekako još danas osjećamo odjeke toga neprirodnog stava - komentari na portalima, forumima i društvenim mrežama danas jasno razotkrivaju koliko je to višestoljetno shvaćanje ostavilo traga u kolektivnoj svijesti - sramoćenju, vrijeđanju i prijetnjama izvrgnute su žene koje su nekome “razorile brak”, koje su imale mnogo veza ili su snimljene u intimnom trenutku. Muškarci će u pravilu za to dobiti kompliment.

Spomenuli smo sakaćenje čuvara harema, ali, sakatile su se i žene. U Kini je postojala praksa lomljenja i povezivanja stopala kako bi ostalo sićušno, dugačko kao kod djeteta - samo sedam centimetara. Žena povezanih stopala bila je veoma poželjna udavača. Mogla se udati i u višu klasu, sve da i nije imala lijepo lice. Stoga su ambiciozne majke - već spomenute čuvarice patrijarhata - svojim djevojčicama lomile kosti i od njih stvarale invalide.

Obrezane, dakle ‘čiste’

Debela, sitna, deformirana stopala muškarcima su bila neodoljivo erotična. Nikada nisu vidjeli takve žene bose - slika je bila mučna - nego obuvene u pamučne čarapice i svilene papuče. Povezana stopala nazvana “zlatnim ljiljanima”, žene su onemogućavale u težem radu - time se isticao status muža koji to može financirati - a ujedno nisu bila nimalo prikladna za udaljavanje od kuće. Ovaj zločin danas je u Kini zabranjen, ali Africi je i dalje velik problem “ženska kastracija”, odnosno, odsijecanje klitorisa djevojčicama kako bi izgubile spolnu želju.Ona je rezervirana za muža.

Budući da se ovo sakaćenje često obavlja potajno jer je barem formalno zabranjeno, u nehigijenskim uvjetima, nisu rijetke upale, tetanus, pa i smrtni slučajevi a o psihičkim traumama da se i ne govori.

Kako je lako dati poželjno ime jednom zlodjelu! “Obrezane” djevojčice nazivaju se “čistima”.

A obrezuju ih majke i tetke.

Uz strah da će im žena roditi tuđe dijete, još jedan strah oduvijek mori muški rod: da ženu neće moći zadovoljiti.

Kako piše povjesničar Georges Duby, stručnjak za srednji vijek, fokusiran uglavnom na u Francusku:

- Doista se naslućuje, šćućuren u muškoj psihologiji, osjećaj da je žena - premda je opća predodžba o strukturama svijeta stavila na stranu noći, vode i Mjeseca, svega što je hladno i plavo - žešća i proždrljiva. Muž se bojao da neće moći utažiti njene strasti.

Duby u svom znamenitom djelu “Vitez, žena i svećenik” spominje kako se na ženu gledalo kao na lošu, pohotnu kao zmiju, nepostojanu kao jegulju, i k tome znatiželjnu, indiskretnu i zajedljivu.

Stoga je valja držati pod kontrolom, kao nedoraslo dijete. Ali, u to vrijeme ratova, u vrijeme kada su bolesti i ozljede koje danas doživljavamo kao banalne i lako izlječive znale biti smrtonosne, u vrijeme kada je mortalitet djece bio iznimno visok - nerijetko je znala u obitelji preživjeti samo jedna kći.

Kćeri su ipak bile u manjoj opasnosti, barem nisu odlazile u lov ni u rat. Za takvim nasljednicama odmah bi se polakomili prosci, a neki se ne bi uzdali u slijepu sreću - žene su otimane i preotimane, na silu udavane i to mahom one iz viših klasa. Mnoge su doživjele i nekoliko brakova.Česta su bila i poništenja vjenčanja, ali miraz se teško vraćao. Stoga su neke od njih, pogotovo udovice bez djece, znajući da će biti meta lovaca na njihovo imanje, osnovale samostane. Njih se nije moglo tek tako napasti. A mnogi su imali funkciju “sigurne kuće”.

I u Hrvatskoj se u ženskom samostanu sv. Marije u Zadru, krajem 11. stoljeća, opatica Vekenega borila za svoje imanje. Samostan je osnovala njena majka, također udovica, a Vekenegi je poginuo muž, prethodno joj opručno ostavivši čitavo svoje bogatstvo. Mlada redovnica - kasnije i nadstojnica - planirala je velike gradnje i otkup okolnih parcela, ali se zaplela u sudski spor koji je protiv nje pokrenuo svekar.

Izgubivši zakonitog sina, želio je svoje imanje - a i ono koje je pripalo njegovoj nevjesti Vekenegi - ostaviti nasljedniku, sinu rođenom u izvanbračnoj vezi. Vekenega doduše nije imala oca ni muža ni brata, ali je imala kraljevsko podrijetlo i pomoću crkve dobila sporove koji su se vodili u Zadru i Splitu. Ne samo da se upustila u velike građevinske zahvate nego je i za svoj samostan - koji je i danas aktivan - isposlovala nove povlastice.

Nasilje prema ženama klasificirano je u brojne podvrste. Jedna od njih je i preferiranje sina, nasljednika - koji je toliko bio važan davnom Vekeneginom svekru Petru.

Svjetska zdravstvena organizacija odredila ih je prema životnoj dobi žene, a prvo nasilje moguće je i u prenatalnoj dobi - riječ je o namjernim pobačajima ženskih fetusa što je posebno bilo izraženo u Kini zbog politike jednog djeteta.

Slijede čedomorstva, fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje djevojčica, dječji brakovi i prostitucija, a potom sva ostala u zreloj dobi - od ekonomskog do fizičkog, od diskriminacije na poslu do sramoćenja na društvenim mrežama.

Napokon, i u starosti se zbivaju nasilja, od zabranjenog, ali ipak ne i potpuno iskorijenjenog indijskog satija, ubojstva udovica do zanemarivanja i maltretiranja.

Neznanje i strah

Popis je golem, neki tipovi nasilja iskjučivo su vezani uz određena zemljopisna područja, ali se migracijama pretaču i u zemlje u kojima se nikada nisu zbivala.

Uz to, pred velikim izazovima nalaze se i žrtve koje odluče prijaviti nasilje: u prvom redu, zakoni postoje ali se slabo provode. Neko zlodjelo, poput genitalnog sakaćenja na papiru može biti zabranjeno, ali se u određenim sredinama prešutno tolerira.

Potom je posebno opasna neupućenost, neznanje, nedostatak svijesti o vlastitim pravima te strah od društvene stigme i osvete koji postoji i u najrazvijenijim sredinama.

Valja na kraju napomenuti da su feminističke udruge i zakonodavstvo na međunarodnoj razini postigli mnogo u zadnjih stotinu godina ali - tradiciju staru tisućljećima nije lako izbrisati.

Tek u prošlom stoljeću žene su dobile pravo glasa, pravo na razvod i pobačaj, doneseni su zakoni protiv silovanja u braku, otvorene prve sigurne kuće i hitne telefonske linije.

No, dobro je netko primijetio - slabi će pomaci biti sve dok se u te sigurne kuće budu zatvarale žrtve umjesto zlostavljača.

Gotovo već izlizana fraza “nulta tolerancija na nasilje” ne smije ostati fraza. Koliko god čvrsto ukorijenjeni bili neki oblici ponašanja, valja ih gurnuti u ropotarnicu.

Uz to, valja oči držati dobro otvorenima: jer, dok se negdje još nisu ni iskorijenili plemenski rituali, u sredinama koje volimo zvati civiliziranima perfidno se grickaju teško stečena prava žena. A za njihovo očuvanje i poboljšanje trebali bi se ravnopravno boriti i muškarci i žene.

[jcfields] => Array ( ) [event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
/Shutterstock Ricardo Hernandez/Afp Kena Betancur/Afp Ricardo Hernandez/Afp Eyepix/Nurphoto Via Afp
/Shutterstock

Casa Museo Hermanas Mirabal

Ricardo Hernandez/Afp

Biste ubijenih sestara Mirabal u selu Salcedo u Dominikanskoj Republici, uz kuću - danas muzej - u kojoj su živjele AFP


Casa Museo Hermanas Mirabal

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/tri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda-1234631 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0d8fa386e6efb352b18212c04eb1ae6b75e1181e [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Tri+sestre+Mirabal+je+1960.+u+Dominikanskoj+Republici+dao+ubiti+diktator+Rafael+Trujillo-+zadavljene+su+i+prona%C4%91ene+polomljenih+kostiju...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Ftri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda-1234631 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Ftri-sestre-mirabal-je-1960-u-dominikanskoj-republici-dao-ubiti-diktator-rafael-trujillo-zadavljene-su-i-pronadene-polomljenih-kostiju-onda-je-krenuo-otpor-naroda-1234631 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Povijest nasilja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
SvijetPovijest nasilja

Tri sestre Mirabal je 1960. u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo- zadavljene su i pronađene polomljenih kostiju...

22. listopada 2022. - 15:55

Za nama je nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna; Hrvatski je sabor 2004. godine donio odluku o njegovu obilježavanju kao spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tri žene ubijene, a jedna teško ozlijeđena. Tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio je svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a zapisničarku Stanku Cvetković ranio.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama tek je pred nama - obilježava se 25. studenog, po odluci Ujedinjenih naroda iz 1999. godine.

Ovi datumi su “općeniti”; u raznim prigodama obilježava se i upozorava na specifične oblike nasilja kao što je spolno nasilje, ekonomsko i psihološko, traje borba na svom frontovima - protiv...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2024 15:03