StoryEditor
Svijetključne dileme

Što sve ne znamo o koronavirusu? Kada dobijemo precizne i znanstvene odgovore na ovih devet pitanja, stvari će nam možda biti jasnije

Piše Jutarnji.hr
29. ožujka 2020. - 15:30
Wakil Kohsar/AFP

Od pojave koronavirusa u prosincu, znanstvenici brzinskim naporima pokušavaju shvatiti njegovo ponašanje i pronaći odgovore na ključna pitanja, ali na mnoge od njih odgovor je i dalje nepoznat. Ovo su samo neka od njih, na koja je ukazao BBC, a koja prenosi Jutarnji list.

Koliko je ljudi zaraženo?

U svijetu je preko sto tisuća potvrđenih slučajeva, ali to je vjerojatno djelić ukupnog broja inficiranih ljudi. Nepoznati je broj asimptomatskih slučajeva - ljudi koji su bili zaraženi, ali nisu osjećali simptome bolesti.

I dalje se ne testira dovoljan broj ljudi kako bi se ustvrdio točan broj zaraženih. Razvoj testa na antitijela omogućit će istraživačima da otkriju je li netko imao virus. Tek tada ćemo shvatiti koliko se daleko i koliko se lako širi koronavirus.

U kojoj mjeri je virus smrtonosan?

Dok ne budemo znali točan broj slučajeva, nemoguće će biti pouzdano utvrditi stopu smrtnosti. Trenutna procjena je da oko 1 posto ljudi zaraženih virusom umre. Ali ako postoji veliki broj asimptomatičnih ljudi, stopa smrtnosti bi mogla biti i niža.

Koji je cijeli spektar simptoma?

Glavni simptomi koronavirusa su visoka temperatura, groznica i suhi kašalj. Barem to su oni na koje biste trebali pripaziti. Ali u nekim slučajevima kod pacijenata su prijavljeni: grlobolja, glavobolja, poremećaji s probavom poput proljeva, a neki od njih navode i gubitak osjećaja mirisa, anosmiju.

No, najvažnije je pitanje, postoje li blagi simptomi prehlade poput curenja iz nosa ili kihanja kod nekih bolesnika. Trenutna istraživanja sugerirala su da je to moguće i da bi ljudi mogli biti zarazni i samo ako imaju simptome prehlade, a ne znaju da nose virus.

Koja je uloga djece u širenju virusa?

Sigurno je da se djeca mogu zaraziti koronavirusom, međutim ona razviju blage simptome i smrtnost je vrlo rijetka u usporedbi s drugim dobnim skupinama. Djeca mogu doprinijeti bržem širenju bolesti jer dolaze u kontakt s puno ljudi, ali još nije jasno u kojoj mjeri zapravo šire virus.

Gdje je točno nastao?

Virus se pojavio u Wuhanu u Kini krajem 2019. godine zbog niza slučajeva koji su se pojavili na tržnici. Koronavirus, službeno nazvan Sars-CoV-2 usko je povezan s virusima koji inficiraju šišmiše. Ali smatra da je između čovjeka i šišmiša morao postojati još jedan životinjski agent preko kojeg se prenio na ljude. Zato su znanstvenici kao mogućnost uzeli pangolina, tj. ljuskavca.

No, ta poveznica koja nedostaje i ostaje nepoznanica mogla bi biti izvor daljnjih infekcija.

Hoće li ljeti biti manje slučajeva?

Prehlada i gripa su češće u zimskim mjesecima nego u onim ljetnim, ali još nije poznato hoće li toplije vrijeme promijeniti širenje virusa. Ako se prijenos nastavi, hoće li njegovi simptomi biti manji od prehlade i gripe?

U slučaju da tijekom ljeta dođe do opadanja zaraze koronavirusom, postoji opasnost da se slučajevi ponovno pojave zimi, kada se bolnice već moraju suočiti s većim priljevom pacijenata zbog uobičajenih zimskih i sezonskih bolesti.

Zašto neki ljudi razviju teže simptome?

Za većinu ljudi Covid-19 predstavlja samo blagu infekciju. Međutim, oko 20 posto njih razvije teže simptome. Zašto?

Čini se da se dio odgovora krije u imunološkom sustavu osobe, a za to može biti odgovoran i genetski faktor. Razumijevanje načina obrane tijela moglo bi odvesti do sprečavanja slučajeva ljudi kojima je potrebna intenzivna njega.

Koliko dugo traje imunitet i možete li koronavirus dobiti dva puta?

Bilo je mnogo nagađanja, ali i dalje je malo dokaza imaju li osobe koje su preboljele virus trajni imunitet na koronavirus. Poznato je da pacijenti moraju imati izgrađen imunološki odgovor ako se uspješno suprotstave virusu.

Budući da bolest postoji samo nekoliko mjeseci, nedostaje dugoročnih podataka. Pitanje imuniteta bitno je za razumijevanje virusa i onoga što će se dogoditi dugoročno.

Hoće li virus mutirati?

Virusi neprestano mutiraju, ali većinom promjena njihovog genetskog koda ne donosi do bitnih razlika. Općenito je pravilo da virusi s vremenom mutiraju, ali nije poznato je li oni time postaju manje smrtonosni.

Zabrinutost zbog mutacije najviše izaziva liječenje cjepivom. Ako virus mutira, imunološki sustav ga više neće prepoznati i određeno cjepivo više neće djelovati. To se događa kod gripe, i zato je potrebno cijelo vrijeme mijenjati cjepivo gripe zbog evolucije različitih sojeva gripe.

#KORONAVIRUS#COVID 19

Izdvojeno

03. lipanj 2020 21:32