U svojem najnovijem izvješću od srijede, američki thing tank Institut za proučavanje rata (ISW) - koji pomno i svakodnevno prati događanja u vezi rata u Ukrajini i ruskih aktivnosti vezanih uz eventualne nove eskalacije krize - navodi da Kremlj provodi informacijske operacije protiv Moldavije, vrlo slične onima koje je koristio prije invazija na Ukrajinu 2014. i 2022. godine. ISW procjenjuje da Moskva time vjerojatno namjerava stvoriti uvjete koji bi opravdali moguću buduću rusku eskalaciju protiv Moldavije.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u srijedu je u odgovoru na pitanje nakon govora u ruskoj Državnoj dumi o sukobu u Pridnjestrovlju, kako navode analitičari ISW-a, lažno naveo da Sjedinjene Države i Europska unija kontroliraju moldavsku vladu, prenosi Jutarnji list. Lavrov je također ustvrdio da je Zapad zaustavio pregovarački proces 5+2 u sukobu u Pridnjestrovlju, regiji na istočnoj strani rijeke Dnjestra, koje je nezavisnost proglasila 1990. godine, a nakon kratkog vojnog sukoba odcijepilo se od Republike Moldavije 1992. uz rusku pomoć. Regija graniči sa zapadom Ukrajine i u njoj Rusija ima stacionirane trupe.
Proces 5+2 uključivao je Rusiju, Ukrajinu, Pridnjestrovlje (Transnistriju), Moldaviju i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kao posrednike te EU i SAD kao promatrače. Lavrov je ustvrdio da će Rusija "učiniti sve" da se nastavi s procesom 5+2. Zamjenik moldavskog premijera Oleg Serebrjan, pak, izjavio je krajem prošlog mjeseca da se Moldavija neće vratiti u proces 5+2 sve dok ne dođe do poboljšanja rusko-ukrajinskih odnosa i dok se ruski rat u Ukrajini nastavlja.
Opet zabrinuti za svoje državljane
Lavrov je ustvrdio da u Pridnjestrovlju ima oko 200.000 ruskih državljana te da je Rusija "zabrinuta za njihovu sudbinu" i "neće dopustiti da oni postanu žrtve još jedne zapadne avanture". Lavrov je nadalje naveo da je Kišinjev odlučio ne dati subvencije iz državnog proračuna regijama koje se protive integraciji Moldavije u EU, poput Gagauzije.
Gagauzija je autonomna teritorijalna oblast na jugu Moldove, koja nije kompaktna cjelina nego više skup nekoliko enklava, a u kojoj žive Gagauzi, turkofoni narod od oko 250 tisuća pripadnika, pravoslavne vjere pod kapom Ruske pravoslavne crkve, koji su politički potpuno podređeni Moskvi kao otvorena rusofilska ispostava, što dovodi do značajnih političkih prijepora u ionako napetim odnosima unutar Moldove, najsiromašnije europske države.
Lavrov je usporedio postupke Moldavije u vezi Gagauzije s načinom na koji je Zapad "odbio" dati bivšem ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču vremena za reviziju Sporazuma o pridruživanju Ukrajine s EU 2013. godine. Šef ruske diplomacije je ustvrdio da Zapad izdaje slične "ultimatume" Kišinjevu o integraciji u EU, navodi ISW.
Kremlj je ranije optuživao Ukrajinu za napuštanje i nepoštivanje sporazuma iz Minska, kojima je uspostavljeno primirje nakon prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine. Ti su sporazumi uključivali Ukrajinu, Rusiju i OESS uz Francusku i Njemačku kao posrednike, a ruski predsjednik Vladimir Putin redovito je tvrdio da su ukrajinska navodna kršenja sporazuma iz Minska "prisilila" Rusiju da pokrene invaziju punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022.
Rusija je također koristila narativ zaštite svojih "sunarodnjaka u inozemstvu" kako bi opravdala činjenicu da njihove vojne snage okupiraju Pridnjestrovlje od 1992. godine, kao što je to učinila i u vezi invazija na Ukrajinu 2014. i 2022.
Kremlj je također optužio SAD za orkestriranje prosvjeda koji su izbili nakon Janukovičevog povlačenja iz Sporazuma o pridruživanju s EU-om 2013. te je tvrdio da je navodni kasniji "državni udar" uz potporu SAD-a prisilio Moskvu na invaziju na Krim i započinjanje vojne operacije u Donbasu 2014. godine kako bi zaštitila one koji su se "protivili puču" te ruske "sunarodnjake u inozemstvu".
‘Tajming‘ nepoznat, ali uvjeti se kreiraju
ISW ocjenjuje da su dužnosnici Kremlja tim izjavama i tvrdnjama namjeravali kreirati informacijske uvjete kako bi opravdali moguće napore Rusije da destabilizira Moldaviju i osujeti zemlju u nastojanju približavanja zapadnim integracijama, a činjenica da je Lavrov produbio te narative te dodao i nove optužbe upućuje na to da Kremlj poduzima šire napore te vrste u informacijskom prostoru.
Drugi dužnosnici iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i glasnogovornicu Mariju Zaharovu, ranije su tvrdili da moldavske vlasti pokušavaju ekonomski "ugušiti" Pridnjestrovlje, da sprječavaju diplomatsko rješenje sukoba u Pridnjestrovlju te da se suočavaju s raširenim domaćim nezadovoljstvom prema politikama vlade u Kišinjevu.
Proratni ruski bloger povezan s Kremljem nedavno se bavio pitanjem Pridnjestrovlja kako bi dosljedno promovirao slične narative kao i tvrdnje da se Moldavija "militarizira" kako bi "nasilno reintegrirala" Pridnjestrovlje u Moldaviju, što je nastojanje za koje se Rusija, kako je ustvrdio, mora pripremiti.
Moldavske vlasti nedavno su optužile ruske mirovne snage u Pridnjestrovlju da izvode vježbe i koriste oružje u moldavskoj sigurnosnoj zoni kršeći protokole Zajedničke kontrolne komisije OESS-a (JCC). No, zasad se ne zna kad bi moglo doći do moguće ruske hibridne operacije u Moldaviji, no Kremlj kreira sve potrebne informacijske uvjete kako bi to što skorije bilo moguće.