Vrlo brzo nakon napada na Krimski most 17. srpnja, izvori iz ukrajinske obavještajne službe neslužbeno su potvrdili da je to bila “specijalna operacija mornaričkih snaga Oružanih snaga Ukrajine i Službe sigurnosti Ukrajine”, no i dalje kriju kao zmija noge informacije kojim je to točno oružjem izvršeno. Sve pretpostavke govore da se radilo o pomorskim površinskim dronovima, to pokazuju i oštećenja koja su se dogodila ispod kolnika, no njihova fotografija još nije procurila u javnost.
Postoji satelitska snimka snimljena 16. srpnja u 12 sati po moskovskom vremenu, na kojoj se vidi šest nepoznatih plovila od kojih je pet krenulo prema istoku, otprilike 75 kilometara od Zmijskog otoka. Kada je satelit uspio snimiti ove pomorske dronove bili su oko 520 kilometara udaljeni od mosta. Pet ih se kretalo prema istoku, a njihov kurs sugerirao je da će obići Krim. Jedno plovilo kretalo se u suprotnom smjeru.
Prije 17. srpnja nije bilo dokaza da ukrajinska vojska ima pomorske dronove dovoljno snažne da oštete potporne stupove Krimskog mosta. Znalo se da imaju razne bespilotne letjelice i kamikaza glisere, ali se smatralo da oni nemaju dovoljan domet ni nosivost za izvršenje ove složene misije.
Ukrajinska mornarica dobila je svoje prve bespilotne letjelice iz Sjedinjenih Država u travnju 2022. U tim isporukama Washington nije precizirao model ni broj, navedeno je samo kako su poslana ‘obrambena bespilotna površinska plovila‘. Zapadni stručnjaci su tvrdili da se vjerojatno radi o Mantasu T-12, koje koristi i američka mornarica. Mantas T-12, međutim, nema nosivost potrebnu za isporuku eksploziva koji je pogodio Krimski most 17. srpnja. Nosivost čamca od samo 64 kilograma daleko je manja od one koja bi bila potrebna za punjenje koje bi izazvalo značajnu štetu na tako velikom objektu.
U jesen je Ukrajina pokazala – i odmah upotrijebila protiv baze Crnomorske flote u Sevastopolju – dronove novog, dotad nepoznatog dizajna. Tijekom crowdfunding kampanje za formiranje “prve svjetske pomorske flote bespilotnih letjelica” naveli su da bespilotne kamikaze koje čine ovu flotu nose teret težine do 200 kilograma i imaju domet od 800 kilometara. Mogu li ili ne, nemoguće je neovisno provjeriti. Od prošlogodišnjeg prvog napada morskim dronovima na glavnu luku ruske flote Sevastopolj na Krimu zabilježen je čitav niz ukrajinskih morskih napada, od Krima pa do otvorenih voda Crnog mora prema Rusiji. Zadnji atak na Kerčki most, ipak među svima njima predstavlja izniman, do jučer nezamisliv pothvat budući je više je od 600 kilometara odnosno 320 nautičkih milja udaljen od najbližeg mjesta pod ukrajinskom kontrolom.
Analitičari portala Meduza podsjećaju kako su ukrajinski dronovi opremljeni satelitskim komunikacijskim sustavima Starlink, koji omogućuju daljinsko upravljanje, no motor i gorivo imaju svoje ograničene kapacitete za postizanje velikog dometa. Inženjeri smatraju da ovi dronovi koriste trocilindrični Rotax benzinski motor - isti motor koji se isporučuje u Sea-Doo jet-ski. Pri brzini plovidbe od 56 kilometara na sat, motor Rotax sagorijeva 30 litara benzina - odnosno oko pola litre za svaki kilometar.
S obzirom na ukupnu udaljenost koju bi dronovi snimljeni na satelitskim snimkama trebali prijeći - otprilike 600 kilometara od Zmijskog otoka odnosno od mjesta gdje su fotografirani, pa sve do Krimskog mosta - potrošili bi gorivo 240 kilograma goriva. Motor, sustav spremnika i nosivost dodaju dodatnih 300-tinjak kilograma.
Gore izračunata učinkovitost goriva standardna je za vodene skutere, čija je težina manja od polovine onoga što je Ukrajina rekla da njezine mornaričke bespilotne letjelice dostižu. No, kako navodi Meduza, ne treba isključiti ni mogućnost da je Ukrajina u međuvremenu nabavila snažnije i učinkovitije motore za bespilotne letjelice koje je predstavila prošlog studenog.
Ruska novinarka Julija Latynina objavila je kako je ukrajinska vojska Krimski most raznijela britanskim dubokovodnim bespilotnim podmornicama, što bi donekle objasnilo mogućnosti dugog dometa, a i ruske nemoći. Prema njezinim navodima, Ukrajina je koristila britanske bespilotne dronove koje najveći dio dugog puta od ukrajinske obale do Kerčkog mosta mogu roniti ispod mora, na dubinama do 100 metara, i u posljednjem trenutku, neposredno prije ciljanja, izići na površinu. Ruski Mash kanal nagađa da se radilo o britanskom mornaričkom podvodnom autonomnom robota REMUS s dodatnim opterećenjem eksploziva koji se može se kretati do dubine od 600 metara. Drugi ruski Telegram kanali spekuliraju kako je lansiranje izvršeno s civilnog plovila u Crnom moru, te da je plovilo bilo pod vodom oko 70 sati pri brzini do 5 čvorova.
Analitičari portala Meduza vrlo su skeptični prema tim tvrdnjama ruskih Telegram kanala. “Nisu prijavljene isporuke takvih bespilotnih letjelica Ukrajini, niti je objavljeno da mogu nositi bojevu glavu. Riječ je o vozilima sa znanstvenom i izvidničkom opremom, iako njihov dizajn uključuje mogućnost promjene vrste korisnog tereta. Britanske bespilotne letjelice također nisu opremljene komunikacijskim sustavima koji omogućuju pouzdano "ručno" upravljanje njima. I što je najvažnije, očito nisu u težinskoj kategoriji da oštete most (čak i njihovi veći modeli) - ocjenjuje Meduza i dodaje kako je nesposobnost ruskih oružanih snaga da se odupru napadu vjerojatno posljedica činjenice da nisu očekivali udar s mora na tolikoj udaljenosti od obale koju kontrolira Ukrajina.
Ubuduće će ruska mornarica dodatno ojačati svoju obranu oko Krimskog mosta, kao što je već učinila oko Sevastopolja. To će vjerojatno uključiti plutajuće barijere duž cijelog mosta i brodove obalne straže na stalnoj dužnosti, naoružane mitraljezima većeg kalibra i još naprednijom opremom za praćenje. Međutim, što god Moskva učinila u regiji, dugotrajno rano otkrivanje takvih malih plovila i dalje će biti jako teško, a opasnost od budućih napada i dalje prijeti pogotovo jer Ukrajina stvara sve više novih dronova od civilnih komponenti.
„Svi ovi udari uključujući napade bespilotnim letjelicama kao i one raketne, očito su dio plana blokade Krima. To bi, prema zapadnim stručnjacima, mogla biti alternativa operaciji oslobađanja poluotoka silom. Ideja se doduše čini dvojbenom jer bez odlučnog poraza na kopnu, Kremlj će teško htjeti napustiti poluotok, koji je kritičan i za njihov vojni stroj i za unutarnju politiku, zaključuju analitičari Meduze.
Tijekom govora na Sigurnosnom forumu u Aspenu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Krimski most legitimna vojna meta za Ukrajinu i da mora biti neutraliziran.
- Nije samo cesta za logistiku. To je prometnica koja se koristi za opskrbljivanje oružjem. Za nas je to neprijateljski objekt izgrađen bez poštivanja međunarodnog prava, pa je stoga razumljivo da je vojni cilj. Svaka meta koja donosi rat mora biti neutralizirana, poručio je Zelenski.