StoryEditorOCM
SvijetKAKAV JE NAŠ STAV?

Palestina - da ili ne? Analitičar tvrdi: ‘EU ne može pristati da se tamo napravi nova varijanta šerijatskog kalifata‘

Piše Vinko Vuković
26. svibnja 2024. - 23:53
Prosvjedi na Zapadnoj obali protiv izraelske akcije u Gazi. Na djelu su pristaše islamističke skupine Hizbul TahrirAfp

Kad Amerika kihne, Hrvatska izvadi rupčić i kaže nazdravlje. Iako Ameriku zaboli neka stvar i za Hrvatsku i za njezinu brigu o zdravlju Amerike, Hrvatska se time ne zamara, ona svejedno drži rupčić. I nada se da će Amerika kad-tad to primijetiti. I znati cijeniti.

Opća skupština Ujedinjenih naroda prošloga je tjedna podržala palestinski zahtjev za punopravnim članstvom u tom tijelu, ustvrdivši kako ispunjava sve uvjete, te je pozvala Vijeće sigurnosti da "ponovno razmotri to pitanje".

Izjašnjavanje 193 članice UN-a bilo je zapravo globalna anketa o tome tko priznaje Palestinu kao državu, pri čemu je rezultat bio impresivan. Čak 143 države stale su uz Palestinu, samo devet ih je bilo protiv, a 25 država ostalo je suzdržano. Među njima i nepokorena država Hrvatska. Kojoj ni na kraj pameti nije bilo pratiti primjer Norveške, Španjolske i Irske, koje su priznanje države Palestine najavile za 28. svibnja.

"Mi oduvijek podržavamo dvodržavno, mirovno rješenje, dakle ono koje podrazumijeva i uspostavu palestinske države, ali i osiguravanje sigurnosti Izraela. Priznanje palestinske države ‘da‘, ali kada se dogovore, ono mora biti rezultat dviju strana", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

image

Gordan Grlić Radman: Hrvatska je za dogovor Izraela i Palestine

Damir Krajač/Cropix

U prijevodu, Hrvatska će priznati Palestinu kada joj to odobri treća strana. Bez čije dozvole, čak i da sve preostale zemlje svijeta glasaju u korist neovisne Palestine, Palestinci mogu lajati na mjesec. Tako, naime, funkcionira zapadna demokracija.

Uzalud vam trud, birači

"Zahtjev za članstvo najprije mora odobriti 15-člano Vijeće sigurnosti UN-a te potom i Opća skupština. Ukoliko se pak taj zahtjev ponovno nađe pred Vijećem, vrlo je vjerojatno da će SAD opet uložiti veto. Bez obzira na ishod glasovanja, da su i sve zemlje bile za, to glasovanje ne može biti validno, ne može biti legitimno, ne može imati snagu provedbe dok nije dobilo suglasnost Vijeća sigurnosti", objasnio je Grlić Radman.

Dakle, uzalud vam trud, birači. Pogotovo ako ste glasali za Možemo!. Čiji je saborski zastupnik i nositelj liste za europske izbore Gordan Bosanac u četvrtak, na konferenciji za novinare, od Vlade RH zatražio da prestane s "neljudskom pasivnošću" te je pozvao na stvaranje konsenzusa i zajedničko kreiranje vanjske politike s ciljem priznanja Palestine.

"Hrvatska u ovom trenutku ne razmišlja o priznanju Palestine", kratko je na sve rekao premijer Andrej Plenković.

Branko Caratan, analitičar i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra kako Hrvatska provodi neodgovornu politiku koja nam smanjuje ugled u arapskom svijetu, dok Vedran Obućina, stručnjak za politike Bliskog istoka, tvrdi kako hrvatska vanjska politika oduvijek prati naše glavne partnere u svijetu.

"To nije neovisna, nego ziheraška vanjska politika. Idemo uz dlaku velikim silama koje ne prihvaćaju palestinsku državnost", kazao je Obućina za portal Lupiga, dodajući kako će Hrvatska priznati Palestinu tek ako se takva odluka donese na razini cijele Europske unije.

Švedska je, kao prva članica EU-a, Palestinu priznala još 2014. godine, dok su Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska i Rumunjska priznale Palestinu još 1988. u sklopu sovjetskog bloka, a iste godine to je učinio i Cipar. Prema najavama, na skoro priznanje Palestine spremaju se i Slovenija te Malta.

image

Žarko Puhovski: EU mora inzistirati da to bude država s demokratskom legitimacijom i s ravnopravnošću žena kao minimumom

Darko Tomaš/Cropix

"To su sigurno pukotine u jedinstvu Europske unije, ali i trend koji će se nastaviti. Ono što je tu pogrešno jest što se priznanje Palestine doživljava kao kazna Izraelu. Izrael treba kazniti zbog koljačkog vođenja rata. To je jedna stvar i to radi Međunarodni sud. A ovdje se radi o pravu naroda Palestine, koji je svašta prošao kroz desetljeća, da se pokuša zaštititi državom. I drugo, postavlja se pitanje kakva će ta država biti", za HRT je izjavio politički analitičar Žarko Puhovski.

"Europska unija ne može pristati na to da se tamo napravi nova varijanta šerijatskog kalifata ili čega već, već mora inzistirati da to bude država s demokratskom legitimacijom i s ravnopravnošću žena kao minimumom. Postoji šansa u Palestini za to, ali na tomu treba od početka inzistirati. Dakle, na pravo na državu, pod uvjetima da ta država udovoljava barem minimalnim kriterijima", zaključio je Puhovski.

Milanović poziva na razgovor

Država Palestina inače s punim suverenitetom još uvijek ne postoji, ali Palestinska samouprava, s određenim državnim ovlastima na teritoriju Palestinskih autonomnih područja, prihvaćena je od strane pojedinih zemalja kao država, dok zapadne vlade i UN tu državnu tvorevinu prihvaćaju samo u ograničenom obliku.

Predsjednik RH Zoran Milanović napominje kako pitanje priznanja Palestine "nije jednostavna odluka" te dodaje kako hrvatski stav može iznjedriti tek dogovor između predsjednika i premijera.

"Prije nego se zauzme konačan stav, treba sjesti i razgovarati o tome. Tu ne može biti prva i zadnja odluka Plenkovića, ono što njemu privatno najviše odgovara. Ima argumenata za priznanje Palestine, ali ima još više argumenata za razgovor. Ako se odlučimo za priznanje Palestine, to svakako nije i neće biti napravljeno da bi se napakostilo Izraelu. A hoćemo li se odlučiti, o tome je potreban razgovor i dogovor jer to nije mala odluka", istaknuo je Milanović.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je opoziv "na konzultacije" svojih veleposlanika u Irskoj i Norveškoj nakon odluke tih zemalja da priznaju državu Palestinu.

image

Bombardiranje položaja Hamasa u Gazi

 

 

Afp

"Šaljem Irskoj i Norveškoj jasnu poruku: Izrael neće ustuknuti pred onima koji potkopavaju njegov suverenitet i ugrožavaju njegovu sigurnost", rekao je ministar vanjskih poslova Israel Katz.

"Nećemo šutke prijeći preko toga, bit će drugih ozbiljnih posljedica", dodao je.

Državu Palestinu proglasilo je palestinsko vodstvo u egzilu prije više od 35 godina. Prema podacima palestinskih vlasti, 142 zemlje od 193 države članice UN-a priznale su Palestinu. Četiri karipske zemlje (Jamajka, Trinidad i Tobago, Barbados i Bahami) posljednje su zemlje koje su se pridružile popisu na kojemu nema većine zemalja zapadne Europe i Sjeverne Amerike, Australije i Japana.

Povijesnim glasanjem u studenome 2012. Palestina je dobila status države promatrača u Ujedinjenim narodima, što joj je, u nedostatku statusa punopravne članice s pravom glasa, omogućilo pristup agencijama UN-a i međunarodnim ugovorima.

Palestinci su se 2015. godine pridružili Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), što je omogućilo otvaranje istraga o izraelskim vojnim operacijama na palestinskom teritoriju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 00:47