StoryEditor
SvijetVOJNA ANALIZA

Obrana Donbasa visi o niti: ‘Na sjevernoj strani rijeke Siverski Donjec došlo je do velike promjene‘

Piše Igor Tabak/JL
27. svibnja 2022. - 20:56

Devedeset i treći dan žestokog rata u Ukrajini, petak 27. svibnja, obilježen je nastavkom borbi u kojima su snage Ruske Federacije uspjele osvojiti grad Liman, jednu od preostalih ukrajinskih enklava na sjevernoj obali rijeke Siverski Donjec. Usprkos tom uspjehu, koji je izgleda omogućilo uređeno povlačenje branitelja, nastavljene su borbe u sličnoj enklavi Severodonjeck, dok nije uspjelo daljnje rusko približavanje gradu Svjatogirsku, koji je u srcu treće takve preostale ukrajinske enklave, piše Jutarnji.

Jednako tako su nastavljene borbe na prostoru između Popasne i Bahmuta, oko 50 kilometara jugoistočno, gdje su branitelji uspjeli usporiti i otupiti oštricu ruske ofenzive koja je dominirala prošlotjednim vijestima iz Ukrajine.

Sva ova borbena događanja treba gledati u svjetlu činjenice da zapadni izvori spominju prisustvo u Ukrajini čak 110 ruskih taktičkih skupina razine bojne (BTG), što su razine snaga koje tu nisu viđene još od prvih faza ovoga sukoba. Dakle, iako je Ruskoj Federaciji teškom mukom uspjelo obnoviti poredak svojih snaga, sada se ipak navodi kako pojedini BTG-i u pravilu broje oko 500 upotrebljivih boraca, dok se u ranijim fazama sukoba govorilo o 600 do 800 ljudi po takvoj postrojbi, a u nekim trenucima i do ukupno 1200 vojnika po takvoj individualnoj postrojbi.

Kada se zbroji te borbene dijelove ruskih snaga sa snagama njihovih saveznika, vojnih postrojbi tzv. Luhanske i Donjecke Narodne Republike, raznim privatnim i pomoćnim postrojbama, izgleda da se dolazi do grube brojke od oko 160 tisuća agresorskih vojnika u Ukrajini, dok se broj branitelja procjenjuje na oko 700.000.

image
Aris Messinis/Afp

Naravno, tu treba uzeti u obzir kako Ukrajina i nadalje mora ozbiljne dijelove svojih Oružanih snaga držati i širom čitavog sjevera države, kako prema Bjelorusiji koja neprekidno izvodi manevre u podršku svojih ruskih saveznika, tako i prema samoj Ruskoj Federaciji - što braniteljima itekako umanjuje raspoložive rezerve koje su zadnjih dana kritično potrebne u Donbasu.

Ne treba smetnuti s uma da Ukrajina čitavo ovo vrijeme itekako muku muči i s dopremom zaliha, ljudi i tehnike prema bojištima na istoku, jugoistoku i jugu države. Posebno je tu izložen prostor Donbasa, u kojem je koncentriran ozbiljan dio ukrajinskih snaga, i koje ondje treba redovito snabdijevati gorivom, streljivom i hranom.

No, iste te malobrojne prometnice i željezničke pruge, koje su u posljednje vrijeme sve češće izložene i direktnoj vatri protivnika na svojim pojedinim dijelovima - ne služe samo za opskrbu brojne vojske već stacionirane u Donbasu, te izvlačenje civila iz tih borbenih poprišta, već su ujedno i jedini put za ubacivanje prema bojištu pričuvnih snaga za reakciju tijekom kriza koje su zadnjih tjedana bile učestale.

Upravo je zato priličan uspjeh da se - usprkos ruskim prodorima i bombardiranjima - do bojišta uspjelo dopremiti niz ukrajinskih brigada s pripadajućom opremom, kojima se sustavno saniralo problematične dijelove obrane. Riječ je tu kako o oklopnim postrojbama koje se nedavno stacioniralo oko Barvinkova ili ovih dana kod Lisičanska, tako i o nizu postrojbi koje su posljednjih dana direktno iz transporta ulijetale u borbu na prostorima oko Bahmuta - i kojima je zadnjih dana ondje stabilizirano stanje te nanovo otvoren cestovni pravac od Bahmuta, preko Soledara, prema Lisičansku i Severodonjecku.

Time su zapravo ostvareni principi fleksibilne obrane, najbolje metode postupanja za ukrajinsku stranu suočenu u Donbasu s primjetno jačim protivnikom, (koji vidljivo dominira u vatrenoj moći i zračnim snagama), čiji je ritam napredovanja posljednjih dana diktirala vlastita logistika gotovo jednako kao i ukrajinski otpor.

image
Aris Messinis/Afp

U svemu ovome je posebno neugodan uvid u stanje inozemne pomoći ukrajinskoj strani. Naime, dok svjetski mediji i razni političari itekako vole isticati raznu opremu koja je poslana i količine novaca koje se obećavalo, nisu baš sve države tu jednako dobro usklađivale svoju priču sa svojim djelima.

Nema sumnje da su Poljska i baltičke države tu dale sve od sebe. Zanimljivo je vidjeti i stanje u SAD-u, gdje je priča ponešto kompleksnija. Naime, dok još u praksi kasni početak isporuke velike od Kongresa odobrene ture pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 40 milijardi dolara, ondje se itekako stvari krpaju jednim drugim alatom - „Presidential Drawdown Authority“ (PDA) - kojim američki predsjednik može hitno, bez kongresne procedure, naložiti povlačenje roba iz zaliha pojedine američke vladine organizacije u svrhu koju smatra potrebnom.

Joe Biden je tako od ljeta 2021. godine do danas ukupno 10 puta naložio slanje raznih roba iz vojnih zaliha u Ukrajinu, a vrijednost takve hitno upućene pomoći od 24. veljače do danas iznosi preko 3,9 milijardi dolara. Upravo je ovim alatom u Ukrajinu slano oružje, streljivo, vojna vozila i letjelice, kao i velike količine drugih roba - dok se u idućih desetak dana očekuje i zaokruživanje te objava ukupno 11. runde takve neposredne pomoći.

Za razliku od toga svega, velike europske države su tu bile bitno suzdržanije - gdje opet posljednjih dana prednjači Njemačka, u čijoj su se javnosti pojavile naznake nekakvih neformalnih dogovora unutar NATO saveza da se Ukrajini ipak ne bi masovnije isporučivalo ikakvu značajniju, moderniju i težu vojnu opremu, ne bi li se time pokušalo izbjeći dodatno antagoniziranje Rusije i njenog diktatora.

Naravno da takvo prešutno dogovaranje itekako predstavlja nož u leđa vlastima iz Kijeva, jednako kao i međunarodni pozivi da se pošto-poto sklapa kakvo primirje i rusku dobru volju tada kupuje ukrajinskim područjima - što je sve tek malo lošije od ponašanja Izraela, koji je opet blokirao transfer pojedinih oružja nacionalne proizvodnje (ovoga puta protuoklopni projektili Spike) iz arsenala ukrajinskih država-prijatelja prema bojištima u Donbasu - valjda računajući na nekakvu suradnju s Ruskom Federacijom po pitanju Sirije, ili što već.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. lipanj 2022 20:02