StoryEditorOCM
Svijetšvedska potvrdila

Majmunske boginje ušle u Europu, zabilježen je prvi slučaj; evo koji su simptomi i kako se zaštititi

Piše Tanja Rudež/JL
15. kolovoza 2024. - 18:34
 Ispitivanje majmunskih boginja u DR Kongo, gdje je zabilježeno najviše slučajeva majmunskih boginja (ilustracija)Afp

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je drugi put u tri godine zbog majmunskih boginja proglasila svjetsku javnozdravstvenu krizu nakon što se ta virusna bolest iz Demokratske Republike Kongo proširila na susjedne zemlje.

Međutim, danas popodne je stigla vijest o prvom slučaju majmunskih boginja izvan Afrike - Švedska je potvrdila da je zabilježila jedan slučaj.

Podsjetimo, WHO je to prethodno učinio u srpnju 2022. kad su se majmunske boginje proširile u 116 zemalja svijeta te zarazile gotovo 100.000 ljudi, prvenstveno homoseksualnih i biseksualnih muškaraca. Bolest je tad odnijela oko 200 života, piše Jutarnji list.

image

Švedska je danas popodne potvrdila da je zabilježila jedan slučaj majmunskih boginja, prvi izvan Afrike (ilustracija)

 

Afp

Prijetnja je ovaj put smrtonosnija. Od početka ove godine samo je Demokratska Republika Kongo prijavila 15.600 slučajeva zaraze i 537 smrti. Najviše su riziku izložene žene i djeca mlađi od 15 godina, a dosad je 13 afričkih zemalja zabilježilo slučajeve zaraze. Kako bi se suzbila epidemija, WHO je izdvojio 1,5 milijuna dolara iz svog fonda za nepredviđene situacije te poziva donatore na dodatna ulaganja.

- Otkrivanje i brzo širenje novog klada majmunskih boginja u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo, njegovo otkrivanje u susjednim zemljama koje prethodno nisu imale slučajeve majmunskih boginja te mogućnost daljnjeg širenja unutar Afrike i izvan nje vrlo su zabrinjavajući - rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a. Donosimo kratke odgovore na pitanja o ovoj zaraznoj bolesti.

Epidemija se 2022. proširila svijetom

Što su majmunske boginje?

- Riječ je o bolesti koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je identificirana 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. u Demokratskoj Republici Kongo. Od tad su majmunske boginje zabilježene u nizu zemalja srednje i zapadne Afrike kao što su Kamerun, Srednjoafrička Republika, Obala Bjelokosti, Demokratska Republika Kongo, Gabon, Liberija, Nigerija, Republika Kongo i Sijera Leone. Sporadično se bilježe i pojedinačni slučajevi bolesti na Zapadu, a 2022. majmunske boginje proširile su se diljem svijeta.

image

Najviše su riziku od majmunskih boginja izložene žene i djeca mlađi od 15 godina (ilustracija)

Afp

Koji su tipovi virusa majmunskih boginja?

- Virus majmunskih boginja je vjerojatno napadao ljude stoljećima, čak i tisućljećima. No ljudi su mislili da je riječ o velikim boginjama jer se klinički ne razlikuju. Epidemija majmunskih boginja, koja se 2022. proširila svijetom, bila je uzrokovana relativnom blagim kladom II. virusa. Klad I. je mnogo opasniji i smrtnost od njega je oko 10 posto. No klad I. virusa majmunskih boginja u rujnu prošle godine je mutirao u novi izdanak: klad Ib. Smrtnost od njega je 10 posto kod djece i i oko pet posto kod odraslih.

- To je nedvojbeno dosad najopasniji soj majmunskih boginja - rekao je za Sky News prof. Jean Claude Udahemuka sa Sveučilišta u Ruandi.

 Simptomi i cjepivo

Koji su simptomi majmunskih boginja?

- Simptomi ove bolesti su groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, natečeni limfni čvorovi i osjećaj umora. Slijedi ih karakterističan osip, koji na koži stvara mjehuriće i kraste. Vrijeme od izlaganja virusu do pojave simptoma je oko 10 dana, a simptomi obično traju dva do četiri tjedna. Bolest može izgledati slično kao kod vodenih kozica. Dijagnoza se obično utvrđuje testiranjem uzorka dobivenog iz mjehurića ili kraste na koži na DNK virusa majmunskih boginja. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

image

Bolest je identificirana 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. u Demokratskoj Republici Kongo

Afp

Postoji li cjepivo protiv majmunskih boginja?

- Kako navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u Europskoj uniji je centraliziranim putem registrirano cjepivo Imvanex protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. To je cjepivo u pretkliničkim studijama na primatima pokazalo visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa majmunskih boginja. Iako nije formalno registrirano za sprječavanje majmunskih boginja, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od majmunskih boginja.

izolacija oboljele osobe

Kako se mogu zaraziti majmunskim boginjama?

- Obično se ljudi zaraze preko zaraženih divljih životinja u dijelovima zapadne i središnje Afrike. To se može dogoditi ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje, rezanjem njezina mesa, krvi i izlučevina. Majmunske boginje se, također, mogu prenijeti jedenjem nedovoljno kuhanog mesa zaražene životinje. Virus se ne prenosi lako među ljudima, do zaraze može doći kontaktom s tjelesnim tekućinama, mjehurićima ili krastama zaražene osobe. Moguće je i zaraziti se spolnim odnosom sa zaraženom osobom. Prema američkom CDC-u (Centru za kontrolu i prevenciju bolesti) dodirivanje odjeće, posteljine ili ručnika koje koristi zaražena osoba također može predstavljati rizik.

Kako se zaštititi od majmunskih boginja?

- Prema HZJZ-u, oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče. Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, kućnim ljubimcima.

Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika, piše Jutarnji list.

image

Virus se ne prenosi lako među ljudima, do zaraze može doći kontaktom s tjelesnim tekućinama, mjehurićima ili krastama zaražene osobe (ilustracija)

Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 11:50