Kreću najvažniji izbori na svijetu. Nikad nije bilo ovako tijesno, a možda pobjednika nećemo znati tjednima. Evo zašto

Lako je moguće da zatvaranje američkih birališta neće odmah raščistiti sve dileme oko novoga stanara u Bijeloj kući. Pobjednik bi mogao biti nepoznat još nekoliko sati, dana, pa čak i tjedana.

Kad će sve biti poznato?  

Nacionalne i državne ankete zaoštrile su se kako se bliži izborni ‘Dan D‘, pa bi na nekoliko mjesta mogle biti vrlo male razlike u pobjedi, što bi moglo iziskivati ponovno prebrojavanje glasova. Također je moguće da će neki rezultati stizati sporije nego inače zbog promjena u načinu provedbe izbora u pojedinim državama, uključujući tzv. swing states. Manje će se, doduše, glasova slati poštom nego što je to bio slučaj na izborima tijekom pandemije COVID-a, ali kad se sve uzme u obzir, ne može se precizno reći hoće li pobjednik biti proglašen u izbornoj noći, sljedećega jutra ili nekoliko dana ili  tjedana kasnije.

Izbori 2020. održani su u utorak 3. studenoga, no američke TV mreže nisu proglasile Joea Bidena pobjednikom sve do kasnog jutra u subotu 7. studenog. Kad su Amerikanci odlazili na počinak u izbornoj noći, Trumpovi pristaše bili su uvjereni da je pobjeda blizu, no oba su kandidata zapravo bila nadomak 270 glasova izbornog kolegija, koliko im je trebalo za imenovanje predsjednika.

Birališta u Michiganu

Islam Dogru/Anadolu Via Afp

      Iako je većina saveznih država sazvala svoje elektore u okviru 24 sata, u nekolicini ključnih država - uključujući Pennsylvaniju i Nevadu – to nije bio slučaj. Pennsylvania, sa svojih 19 elektorskih glasova, na kraju je težila prema demokratima. U subotu ujutro nova je serija glasačkih listića, prispjela s bojnog polja, dala medijima razloga za predviđanja kako će ondje pobijediti Biden. CNN je prvi objavio rezultat, a sve ostale TV mreže su ga slijedile u sljedećih 15 minuta.

     Glasači su se u ranijim izbornim ciklusima bili prilično naviknuli na to da znaju budućega predsjednika prije odlaska na spavanje u izbornoj noći, ili u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana. Kad je Trump 2016. prvi put osvojio izbore, proglašen je pobjednikom malo prije 8 sati po Greenwitchu dan nakon izbora. Kad je Barack Obama osigurao drugi mandat, njegova se pobjeda slutila još prije ponoći na sam dan izbora. Jedina značajna iznimka bili su izbori 2000. između Georgea W. Busha i Ala Gorea, kad je zbog tijesnog rezultata na Floridi utrka bila neodlučena sve do prosinačke odluke Vrhovnog suda o ponovnom prebrojavanju glasova u ovoj državi.

Skup Kamale Harris

Brett Johnsen/Nurphoto Via Afp

   Što je ključno u izbornom procesu?

Prva američka birališta zatvorit će se u utorak navečer u 18 sati po istočnoameričkom vremenu, što kod nas odgovara ponoći. Zadnja će se zatvoriti, prema ovdašnjim satovima, tek u 7 ujutro u srijedu. Očekuje se da će se ova ponovljena utrka između demokrata i Trumpa svesti na ključni boj u sedam swing država - Arizoni, Georgiji, Michiganu, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Pennsylvaniji i Wisconsinu.  Birališta u Georgiji i pet drugih država zatvaraju se oko jedan sat poslije ponoći u srijedu, pa se pretpostavlja da je to vrijeme kada će američke TV mreže vjerojatno početi izricati ​​svoje prve parcijalne procjene izborne noći. Nešto prije 2 ujutro zatvaraju se birališta u još tri bitne savezne države, uključujući Sjevernu Karolinu, gdje se Kamala Harris nada prekinuti niz gubitaka demokratskih predsjedničkih kandidata koji traje još od 2008. Tada se negdje zatvaraju i birališta u Pennsylvaniji, 15 drugih država i u Districtu Columbia, a oko 3 ujutro glasanje završava i u Arizoni, Wisconsinu i 12 drugih država, te oko 4 i u Nevadi. Obično se prvo zbrajaju izrazi biračke volje na sami dan izbora, nakon čega slijede prijevremeni i glasovi poslani poštom, te glasovi vojske i oni iz inozemstva.

Trumpovi navijači

Elijah Nouvelage/Afp

  Provjera glasačkih listića uključuje usporedbu broja glasova s ​​brojem aktivnih birača; uklanjanje sumnjivih listića s poderotinama ili drugim oštećenjima te dokumentiranje eventualnih nedosljednosti. Svaki listić prolazi kroz elektroničke skenere koji statistički tabeliraju rezultate. Ovisno o okolnostima, negdje situacija zahtijeva ručno prebrojavanje ili duplu provjeru. Svaka država i lokalitet imaju rigorozna pravila koja određuju tko može sudjelovati u provedbi izbora, redoslijed kojim se glasovi obrađuju i koji su dijelovi procesa otvoreni za javnost, uključujući i to kako stranački promatrači mogu intervenirati u prebrojavanju glasova.

Što može odgoditi objavu rezultata?

Tijesne brojke natjerat će medije da čekaju dulje prije izricanja svojih projekcija, a to povećava i šanse za ponavljanje prebrojavanja i druge pravne izazove. U Pennsylvaniji, na primjer, radi razlike od samo pola posto glasova između pobjednika i poraženog automatski nastupa ponovno prebrojavanje svih listića na razini cijele države. Na izborima 2020. razlika je tamo iznosila nešto više od 1,1 posto, što je povuklo više od 100 tužbi, uključujući osporavanje prava glasa i provjere popisa birača od republikanaca. Sudski procesi o ovim slučajevima ponegdje još uvijek traju te oblikuju izbornu utrku iz dana u dan.

    Drugi scenariji koji bi mogli povući kašnjenja u proglašenju pobjednika uključuju sve slučajeve nereda povezane s izborima, osobito na biračkim mjestima. Tu su i druge prepreke u prebrojavanju glasova, poput pucanja vodovodne cijevi na glasačkom mjestu u Georgiji 2020.

Kamala Harris

Kia Rastar/Middle East Images Via Afp

Što ako dođe do osporavanja?

Nakon što je svaki važeći glas ukalkuliran u zbir i nakon što su procesi ponovnog prebrojavanja dovršeni, rezultati američkih predsjedničkih izbora se potvrđuju - prvo u lokalnim jurisdikcijama, a zatim na razini cijele države.

Državna izvršna vlast, obično guverner, prvo potvrđuje popis elektora koji će predstavljati njihovu državu u izbornom kolegiju. Ovi "delegati" šire biračke volje sastaju se u svojim državama 17. prosinca kako bi predali svoje glasove za nekog od kandidata i poslali ih u Washington.

Dana 6. siječnja novi američki Kongres, njegova oba doma, sastaju se na zajedničkoj sjednici kako bi prebrojili elektorske glasove, a predsjedava im trenutni potpredsjednik. Nakon izbora 2020. Trump je odbio priznati poraz i pozvao je svoje pristaše na nasilni juriš prema američkom Kapitolu upravo dok se Kongres sastajao kako bi potvrdio Bidenovu pobjedu. Bio je pozvao i svoga potpredsjednika Mikea Pencea da odbaci izborne rezultate, no Pence je to ipak odbio. Čak i nakon što su izbili neredi s nekoliko mrtvih i ranjenih te je pobuna policijskom intervencijom okončana uz ponovno okupljanje članova Kongresa, 147 republikanaca neuspješno je glasalo za naknadno poništavanje Trumpova izbornog poraza.

 Izborne reforme od tada su dodatno otežale zastupnicima prigovore na ovjerene izborne rezultate, a također je zakonski osporena i ovlast potpredsjednika da jednostrano odbaci izbornu volju. Usprkos svemu, brojni analitičari i promatrači aktualnih izbora očekuju da bi se napori pojedinih Trumpovih i konzervativnih krugova da se odgodi parlamentarna ovjera glasovanja iznova mogli dogoditi, i na lokalnoj i na državnoj razini. Trump, njegov protukandidat JD Vance i najviši čelnici republikanaca na Capitol Hillu u nekoliko su navrata odbili nedvosmisleno izjaviti da će prihvatiti rezultate izbora ako on ponovno izgubi.

Kad će biti inauguracija?

Novoizabrani predsjednik bit će inauguriran u ponedjeljak 20. siječnja 2025. tijekom ceremonije u okviru kompleksa američkog Kapitola. Bit će to 60. predsjednička inauguracija u povijesti SAD-a. Predsjednica ili novi-stari predsjednik će položiti svečanu prisegu uz obećanje da će poštivati ​​Ustav, a potom će održati svoj inauguracijski govor.