StoryEditorOCM
Svijetzveckanje oružjem

I Hrvatska na udaru posljedica nuklearnog rata

17. prosinca 2017. - 15:16

Narod ove zemlje je siguran. Naši saveznici mogu biti sigurni. I reći ću vam ovo: neka Sjeverna Koreja malo bolje razmisli što radi ili će ju snaći nevolja kao malo koju zemlju u svijetu - rekao je američki predsjednik Donald Trump u New Jerseyu, gdje se sastao sa svojim dužnosnicima za sigurnost, što je i Sjevernu Koreju ponukalo na novu analiziru vojnih opcija koje su na raspolaganju prvom čovjeku prve svjetske sile.
Uostalom, Trump ih je prethodno bio upozorio da će se susresti s "požarom i bijesom" ako i dalje budu prijetili SAD-u. No, iz Sjeverne Koreje se čulo samo opetovano Kim Jong-unovo stajalište da je njihov program nuklearnog oružja "neophodan kako bi spriječio invaziju SAD-a".
Nego, što bi se uistinu dogodilo kad bi došlo do nuklearnih incidenata, ne daj bože i pravog nuklearnog rata?
- Rakete i nuklearni objekti Sjeverne Koreje raspršeni su u cijelom planinskom području zemlje, a ukoliko ih se i ne uspije lansirati, oko 10 milijuna ljudi u Seoulu, 38 milijuna ljudi u blizini Tokija i deseci tisuća pripadnika američkog vojnog osoblja u sjeveroistočnoj Aziji - ostaju na udaru raketnih napada. Čak i ograničeni napad od strane SAD-a donosi rizik da će Sjeverna Koreja to protumačiti kao napad, što će biti početak mnogo većih sukoba, a oni bi mogli odabrati korištenje nuklearnog oružja - rekao je Jeffrey Lewis, direktor Programa za neproliferaciju Azije u Institutu za međunarodne studije Middlebury.
Na neki način, SAD bi trebao signalizirati Sjevernoj Koreji i Kini - glavnom savezniku i trgovinskom partneru Pyongyanga - da je vojni napad ograničen i da bi trebali izbjeći nuklearnu odmazdu.

Desetljeće za dizanje iz pepela

Ne trebate biti nuklearni fizičar da biste "pogodili" kako bi eventualno korištenje nuklearnog arsenala s pravom zabrinulo stanovništvo čitavog planeta. Uostalom, tek smo iza sebe ostavili svojevrsnu uzbunu zbog evidentiranog prisustva radioaktivnog izotopa Ru-106 nad središnjom i istočnom Europom.
U Hrvatskoj je Ru-106 u zraku prvi puta detektiran u uzorku od 30. rujna 2017. godine. Izmjerene koncentracije su u mikro (µ) do mili (m) bekerela (Bq) po kubnom metru (m3) zraka i kao takve ne predstavljaju opasnost po ljude i okoliš, no nelagodu, u najmanju ruku, izaziva to što uzrok ispuštanja kao i zemlja ispuštanja - još nisu poznati.

 

Budući da nisu zabilježene povišene koncentracije drugih izotopa, može se sa sigurnošću isključiti ispuštanje tijekom nesreće u nuklearnoj elektrani, no opet je ostalo nejasno kako se Ru-106, izotop koji se koristi u medicini, posebno u liječenju nekih vrsta malignih oftalmoloških oboljenja našao u atmosferi. Mogući nuklearni rat bi takve pojave svakako intenzivirao.
- Realno, treba izbjegavati rat. Kad pokrenete bilo kakvu analizu troškova i koristi, jasno je da je to čista ludost! - kazat će John Delury, docent međunarodnih studija na Sveučilištu Yonsei u Južnoj Koreji.
Scenaristi ratnih katastrofa predviđaju da bi sjevernokorejska vojska vjerojatno prvo udarila topovskim projektilima, prije nego zračnim i većim balističkim projektilima, koji mogu ciljati južnokorejske, američke ili japanske baze u regiji nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem.
U Južnoj Koreji se nalazi oko 1,9 posto svjetskog gospodarstva i tvrtke Samsung Electronics te Hyundai, što bi onda značilo da bi napad doveo do snažnog pad poslovne aktivnosti i krizu u regiji, ali jednako tako i na globalnoj razini. Globalna financijska tržišta također bi doživjela kratkoročni šok.
- Humanitarna kriza i ekonomska rekonstrukcija korejskog poluotoka nakon nuklearnog sukoba zahtijevala bi veliku međunarodnu suradnju na čelu s Kinom, SAD-om i Europskom unijom, a vjerojatno bi trebalo barem deset godina za obnovu gospodarstva – tvrdi Rajiv Biswas, glavni ekonomist Azije i Pacifika za IHS Markit.
I zato brojni analitičari ističu da je krajnje vrijeme za početak pregovora, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja. Na prvom mjestu debate je zaustavljanje Sjeverne Koreje u njezinoj misiji naoružavanja oružjem koje može narušiti globalnu sigurnost, barem gledano optikom analitičara sa zapada.
Diplomacija ispred oružja
- Ono što se može ponuditi Sjevernokorejcima je razgovor, s Kongresom i sa Južnokorejcima, umjesto imaginarnog razgovora o ratnim scenarijima. Realna opcija je diplomacija, koja zahtijeva puno razgovora - rekao je Delury.
- Nuklearna bomba dovela bi do formiranja vatrene lopte u samo deset sekundi i to je vruće od bilo čega što je ikada bilo na površini Zemlje. To će biti sjajnije i bjelji od bilo čega što ste ikada vidjeli, mnogo gore od bilo kakve kemijske eksplozije. To je vruća zračna lopta koja se širi – objasnio je Wellerstein.
- Detonacija ima tri glavna učinka: tlačni val koji može spljoštiti gradove, intenzivnu toplinu koja može spaliti kožu i zračenje, a zračenje nije nešto što ćete vidjeti ili osjetiti, ali ako ste preblizu bombi, bit ćete osuđeni na "smrtnu kaznu" prije nego što to shvatite - dodao je objasnivši kako postoji i takozvani "fallout", koji je kasni učinak nuklearne detonacije.
- Kada je riječ o malim bombama, najgore zračenje događa se sat-dva nakon detonacije, a kada su veće, zračenje može potrajati nekoliko dana – obrazložio je Wellerstein.

 

Pitanje koje slijedi je i - kako nuklearno zračenje utječe na tijelo?
- Nuklearne bombe oslobađaju ono što se zove ionizirajuće zračenje. Dakle, ove gama zrake su poput rendgenskog zračenja, ali mnogo snažnije i puno energičnije – naglasio je, objašnjavajući kako gama zrake mogu "okupiti" elektrone iz atoma u našim kostima i koži jer su to zapravo oni elektroni koji oštećuju stanice tijela, ali ne i gama zrake izravno – pojasnio je i Steve Simon, fizičar radijacije na National Cancer Institutu.
Naravno, nuklearno zračenje može ući u naše tijelo i kroz hranu koju jedemo. Kad ulazi u hranidbeni lanac, onda može "putovati", tj. može proći kroz hranidbeni lanac u "koracima", može se razrijediti ili se može koncentrirati, ovisno o vrsti hrane.

Napad na New York

U slučaju da Sjeverna Koreja ispusti bombu vodika na New York, prema Nukemapu, dakle, da 150kt h-bomba padne na New York, to bi stvorilo vatrenu kuglu s radijusom od oko 1,09 četvornih kilometara. Vrhovni sud bi se zapalio, zajedno s gradskom javnom knjižnicom i bolnicu u donjem Manhattanu, dok bi jezgra nuklearne bombe dosegla 66 milijuna stupnjeva Celzijusa, što je dovoljno vruće da stijene, metal i ljude - pretvori u prah. Nukemap procjenjuje kako bi eksplozija uzrokovala 385.660 smrtnih slučajeva i najmanje 632.540 ozljeda.
Također, web stranica ukazuje da bi takva vrsta napada, odnosno, takva eksplozija teško oštetila masivne betonske zgrade. U pet prvih sekundi eksplozije, "većina stambenih zgrada bi se srušila", a uništili bi se dijelovi Brooklyna i Midtown Manhattana pa čak i dijelovi susjednog New Jerseya.
Jednako tako, "oni koji žive ili rade unutar 11,8 četvornih kilometara u New Yorku i financijskoj četvrti, tada bi mogli očekivati smrtnost od 50 do 90 posto, zahvaljujući zračenju i to u razdoblju od nekoliko sati do nekoliko tjedana".
Nadalje, dr. Joel N. Myers, upozorio je da bi vjetrovi iz smjera sjeverozapada u idućih nekoliko dana mogli raspršiti zračenje preko Japanskog mora, pa čak i na japanske otoke". U ovom kontekstu, ne čini se beznačajnom niti opaska AccuWeathera - da je Pyongyang provodio testove u uvjetima laganog vjetra.

 

- Moguće da je Sjeverna Koreja provodila nuklearne testove namjerno u danima s laganih uvjeta vjetra. Na taj način su omogućili da svaka posljedica curenja zračenja ostane unutar svojih granica i da ju ne otkriju na međunarodnoj razini – sugerirao je Myers.
Katastrofa i u Dalmaciji
Neizostavno je, naravno, i pitanje što bi se dogodilo s Hrvatskom u slučaju nuklearnog rata u Koreji...
- Upotreba nuklearnog oružja u smislu vojnih operacija je sama po sebi ultimativna katastrofa nesagledivih posljedica. Teško da će ostati izolirana samo na jednu upotrebu i na jednu državi ili regiju. Samo za usporedbu, razorna snaga atomskih bombi koje su bačene na Japan tijekom Drugog svjetskog rata bila je 20-tak kilotona TNT. Današnje bombe su i do 1000 puta razornije – objasnio je ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, mr.sc. Saša Medaković.
- Izravne radiološke posljedice na Hrvatsku ovisile bi o nizu faktora koje je u ovom trenutku nemoguće procjeniti. Dok se o neizravnim posljedicama na cijeli svijet može se samo nagađati. U svakom slučaju, čak i mi koji smo relativno udaljeni od potencijalnog sukoba, imali bismo značajne negativne posljedice koje je u ovom trenutku vrlo teško iskazati i kvantificirati – dodao je Medaković.

Francuzi upalili crveno
Francusko regulatorno tijelo za nuklearnu energiju, Autorité de sûreté nucléaire, donijelo je 27. rujna ove godine odluku o privremenoj obustavi sva četiri reaktora elektrane Tricastin. Naime, analizom je utvrđeno da je na dijelu nasipa kanala Donzère-Mondragon, koji se nalazi u neposrednoj blizini elektrane, moguće puknuće u slučaju potresa katastrofalnih razmjera. Stoga je Électricité de France (EDF), kao vlasnik elektrane, obvezatan prije ponovnog pokretanja reaktora provesti detaljnu studiju stanja tog dijela nasipa kanala te provesti potrebne radove u cilju osiguranja nasipa, iako se sama mogućnost potresa procjenjuje kao minimalna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2023 21:05