Ako novi argentinski predsjednik Javier Milei (53), kojemu je danas u Buenos Airesu inauguracija, a koji je pomalo ekscentričan čovjek, uspije pobijediti sam sebe, svoju narav, i ako uspije dobiti potporu u argentinskom Kongresu, u kojemu za sada nema većinu, mislim da je tada za njega, ali i za sve Argentince, put nade otvoren i da je vrijeme da u Argentini prestane dekadencija – rekao nam je Davor Ivo Stier, saborski zastupnik iz redova HDZ-a, u Hrvatskoj vjerojatno najbolji poznavatelj stanja u Argentini, nekada jednoj od 10 najbogatijih država svijeta.
Ratni dopisnik
Naš je sugovornik rođen 1972. godine u Buenos Airesu, a prvi put je u RH došao u prosincu 1990. godine, kad je dobio stipendiju Matice iseljenika za studij koji danas nosi naziv Croaticum, a koji je bio osnovan za djecu naših iseljenika. Nakon toga se vraća u Argentinu, da bi ponovno u Hrvatsku došao kao dopisnik za argentinske medije, i to nekoliko tjedana prije pada Vukovara, i odatle je izvještavao do dolaska plavih kaciga.
Nakon toga se ponovno vratio u Argentinu, gdje je već bio završio studij novinarstva, kako bi završio i politologiju. Za stalno se u RH vraća 1996. godine i tada se zapošljava u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP). U svojoj političkoj karijeri bio je i potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova.
Razlog našeg razgovora sa Stierom je i informacija koje se prije nekoliko dana počela širiti društvenim mrežama, kako će Nicolas Bronzovich, čovjek hrvatskih korijena, postati u novoj argentinskoj vladi, koja će imati samo 10 ministarstava, novi ministar poljoprivrede. Isto tako, spominje se da će se u novoj argentinskoj vladi naći još 11 visokih dužnosnika koji su podrijetlom Hrvati.
– Prema meni dostupnim informacijama i prema onome što mogu vidjeti u argentinskim medijima, Bronzovich neće biti novi ministar poljoprivrede, nego će biti visokorangirani član i jedan od važnih direktora unutar ministarstva poljoprivrede. No, nikad se ne zna što se može dogoditi u posljednjem trenutku, pa ne treba zanemariti ni mogućnost da on ipak postane novi ministar poljoprivrede. Danas je inauguracija, pa ćemo vidjeti – kaže Stier.
A da Bronzovich nije jedini Hrvat podrijetlom u argentinskoj visokoj politici, govori i podatak da novi argentinski predsjednik Milei također "vuče" korijene iz Lijepe naše.
– I on ima hrvatske korijene po majci, koja se prezivala Lucich. Tu je informaciju medijima javio jedan čovjek koji kaže da je rođak novog argentinskog predsjednika, a živi u Urugvaju i zove se Rodrigo Lucich. Tu informaciju nije htio govoriti prije završetka predsjedničkih izbora, nego ju je medijima obznanio poslije.
Cijenjeni ljudi
No, interesantno je da i Milein protivnik Sergio Massa, koji je izgubio izbore u drugom krugu, isto tako ima hrvatske korijene, no ne s obje strane obitelji. A da bi čitava ova priča oko hrvatskih korijena bila zaokružena, istaknut ću da je i bivši argentinski predsjednik (2003. – 2007.) Nestor Carlos Kirchner Ostoić imao hrvatske korijene – veli Stier.
Očigledno potomcima Hrvata u Argentini ide dobro i vrlo su cijenjeni ljudi.
– Po jednim podacima, koji su, mislim, najbliži istini, u Argentini živi oko 250 tisuća potomaka Hrvata, koji su se u tu zemlju doselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a najviše u periodu između dva svjetska rata (najviše ljudi s Brača, Hvara, iz Dalmacije, Primorja), kada su zbog ekonomskih prilika išli u tada jednu od najbogatijih država svijeta.
Sljedeći val Hrvata s ovih prostora emigrirao je zbog političkih prilika, tzv. politička emigracija, nakon Drugog svjetskog rata (najviše Hrvati iz Like, Slavonije, BiH, nešto iz Dalmatinske zagore), do sredine 50-ih godina prošlog stoljeća.
Hrvati ili potomci Hrvata vrlo su poštovani, ne samo u Argentini, nego u cijeloj Južnoj Americi, a kao dvojicu možda najznačajnijih istaknuo bih kardinala Estanislava Estebana Karlicha, podrijetlom iz Bribira, koji je jedno vrijeme bio i predsjednik argentinske biskupske konferencije, i Juana (Ivana) Vučetića, hrvatskog izumitelja daktiloskopije s otoka Hvara, koji je u Argentinu emigrirao 1884. godine. Po njemu se u Buenos Airesu zove i Policijska akademija – objašnjava naš sugovornik.
S obzirom na to da u Argentini živi veliki broj Europljana iz mediteranskih zemalja, zanimalo nas je jesu li po svojem mentalitetu i načinu života slični nama.
– Argentinski mentalitet jako je oblikovan masovnom migracijom stanovništva iz Italije, Španjolske, pa mogu reći i iz Hrvatske, i oni vode, kao mi, mediteranski stil života i imaju velikih dodirnih točaka s Dalmatincima, Primorcima. No to je velika država pa ima jako puno različitosti – veli.
Osiromašena zemlja
Novom argentinskom predsjedniku neće biti lako jer je inflacija u njegovoj zemlji ogromna.
– Argentina je sada osiromašena zemlja u kojoj većina ljudi mjesečno živi od 300 do 400 eura, što je premalo i zbog toga je stopa siromaštva prešla 40 posto u ukupnom broju stanovnika.
Mjesečna je inflacija veća od 140 posto i gotovo je nemoguće reći koliko je jednoj prosječnoj argentinskoj obitelji dovoljno za normalan život. Također se očekuje kako će pezo opet devalvirati. Predsjedniku Mileiju neće biti lako, ali Argentinci se nadaju boljem – zaključuje Davor Ivo Stier.