StoryEditor
Regijasusjedna država

U BiH najavljeni masovni prosvjedi, Plenković iz Mostara poručuje: Smjer koji Schmidt misli zauzeti je dobar

Piše Hina/JL
25. srpnja 2022. - 14:18

13:03 - Nakon susreta s Draganom Čovićem premijer Andrej Plenković mu je zahvalio na gostoprimstvu.

‘Došli smo kao prijatelji BiH, koji vodimo brigu o BiH, dogovarali smo danas daljnje korake suradnje. To su izrazito vezane dvije susjedne zemlje i želimo im pomoći na putu u EU. Zalažemo se da dobiju kandidatski status, radili smo da se kriteriji suze na one ključne, vjerujem da su to svi u BiH prepoznali. Što se tiče odnosa, nastavili smo suradnju, razmjena je na razini 2,5 milijardi eura...

Komentirao je i požare u BiH i Sloveniji te naglasio da im Hrvatska pomaže.

‘Žao nam je da u gradu Mostaru nije postignut dogovor o izbornoj reformi, smatrali smo da je dijalog najbolji način da se dođe do prihvatljivih rješenja, koje će jačati partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka... Nažalost, do toga nije došlo, i EU i SAD su pokušavale. Vidim da su dosta razotkrivajuće reakcije političkih stranaka, osobito iz bošnjačkog dijela. To dosta govori, smjer koji je Schmidt naumio zauzeti je dobar. Visoki predstavnik je koristio bonske ovlasti. Što se tiče pravnog temelja, neosporno je. Što se tiče sadržaja, riječ je o dobrom i konstruktivnom usmjerenju.‘

‘Hrvatskoj je u interesu stabilna i uključiva BiH, u kojoj će Hrvati biti ravnopravan narod. To smo rekli i Bošnjacima i Srbima i ostalima. Sve što Hrvatsku i BiH može povezati, snažimo. Otvaranje Pelješkog mosta još će povezati te veze, protok kroz Neum će biti manje opterećen, svi znaju kakve su gužve ljeti, kazao je premijer pa napomenuo da postoje tri temeljna projekta u BiH.

‘Financirali smo i financiramo bolnicu u Mostaru, financirat ćemo dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, kao i sveučilšte u Mostaru‘, kazao je.

Potom je istaknuo da je Hrvatska politika konzistentna.

‘Hrvatska je članica EU, Finska i Švedska su naši partneri. Ako odaberu da se žele priključiti NATO-u onda će ih Vlada podržati. 125 zastupnika bilo je za, samo je troje bilo protiv. Hrvatska politika je principijelna, konzistentna i uvijek na pravoj strani morala. Isto tako, tu smo da bismo podržali BiH. I Hrvati su se borili za ovakvu BiH.‘

Povjerenje Bošnjaka i Hrvata je preduvjet kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Hrvati moraju biti ravnopravan narod u BiH. Želimo ovaj pristup, visoki predstavnik ima vrlo uravnotežen prijedlog. On ne radi iskorak samo prema jednom narodu, već paket dobar za sve. Sjedim u EU Vijeću već šest godina i pitajte je l‘ se itko prije zalagao za BiH kao što to radi Hrvatska. Pritom inzistiramo na tri posto. Ne znam što se bune i Bošnjaci kojima to ide u korist.‘

Pritom je komentirao Milanovića koji mu je rekao da je njegov odlazak u BiH samo PR.

‘Ako je ovo PR što su njegovi boravci u BiH? Njegove su floskule krajnje beskorisne i štetne. Njegova aktivnost je dominantno štetna. Ako je netko u stanju tjednima i mjesecima vrijeđati Visokog predstavnika, onda on ne želi dobro Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH moraju razumjeti da im svaka njegova izjava isključivo šteti.‘

11:48 - Susretom s mostarsko-duvanjskim biskupom mons. Petrom Palićem, hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković započeo je u ponedjeljak posjet BiH tijekom kojeg će razgovarati s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, u jeku povećanih napetosti zbog najave nametanja izmjena Izbornoga zakona.

Premijera Plenkovića biskup Palić dočekao je ispred biskupskog Ordinarijata u Mostaru, a nakon toga su razgovarala dva izaslanstva. S biskupom Palićem i drugim svećenicima iz Hercegovine bio je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Nakon toga premijer Plenković, u čijem je izaslanstvu više ministara i dužnosnika iz RH, susreo se s Draganom Čovićem u središnjici HDZ-a BiH.

Ovaj susret dolazi u vrijeme velikih napetosti u BiH koje su izazvale bošnjačke stranke, razni uglednici i aktivisti, protiveći se odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona kojim bi se spriječila mogućnost preglasavanja Hrvata.

Pri tome su upućivane prijetnje izazivanjem kaosa, nasilja i rata.

Za ponedjeljak navečer najavljen je i prosvjed ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu.

Dio medija i javnosti u Sarajevu povezuje Schmidtove poteze s lobiranjem iz Zagreba i premijera Plenkovića.

Hrvatski premijer će tijekom dana posjetiti Čitluk, a u Čapljini će obići obnovljenu tvornicu keksa i vafla Lasta iz Čapljine. Predviđen je i posjet Stocu i Ravnome.

Uz premijera u izaslanstvu su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar branitelja Tomo Medved, mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Bošnjačke i građanske stranke pozivaju na masovne prosvjede protiv OHR-a

Gotovo sve političke stranke iz BiH s bošnjačkim ili građanskim predznakom pozvale su u ponedjeljak svoje članove i pristaše da se u večernjim satima okupe pred Uredom visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu kako bi tamo zajednički prosvjedovali protiv mogućih izmjena izbornog zakona.

Poziv na prosvjede prvotno je u nedjelju svojim simpatizerima uputio SDP BiH čemu su se odmah pridružili i iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića, a potom i iz svih drugih stranaka oporbe te iz vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA).

Svima je cilj javnim pritiskom natjerati visokog predstavnika Christiana Schmidta da odustane od izmjena izbornog zakona o kojima se već desetak dana pregovara pod okriljem njegova ureda.

Informacije koje su o sadržaju tih pregovora procurile u bošnjačkim i građanskim su strankama protumačene kao mjere koje bi vodile daljnjim etničkim podjelama odnosno udovoljavanju isključivo zahtjevima stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

"Umjesto čekanja i šutnje došao je trenutak kada moramo djelovati i to moramo učiniti odmah", stoji u pozivu SDP-a u kojemu su optužili Schmidta da želi pomoći provedbi "poražene ratne politike podjela, diskriminacije i etnički čistih teritorija".

Paket mogućih izmjena izbornog zakona o kojima se pregovara uz posredovanje OHR-a nudi prije svega tehničke izmjene koje bi onemogućile blokadu funkcioniranja vlasti u Federaciji BiH, no bošnjačkim i građanskim strankama najveći je problem prijedlog o uvođenju cenzusa od tri posto po županijama unutar tog entiteta.

To bi u praksi značilo kako bi se zastupnici u klubovima konstitutivnih naroda za Dom naroda parlamenta Federacije BiH birali samo iz onih županija u kojima pripadnici jednog naroda čine barem tri posto ukupnog broja stanovnika.

Time bi se spriječilo preglasavanje većinske izborne volje jednog naroda što je na tragu presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" iz 2016. godine.

Iz OHR-a nije stigla nikakva službena potvrda informacija koje su procurile u javnost, a po njima bi Schmidt svoje široke ovlasti mogao iskoristiti već ovog tjedna i nametnuti izmjene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. rujan 2022 20:36