StoryEditor
Regijaćudljivi teniski ‘faraon‘

Novak Đoković posjetom bosanskim ‘piramidama Sunca‘ dao je svjetsku promociju pseudoznanstvenom projektu u Visokom, među poznatima i jedan Splićanin

Piše PSD
20. srpnja 2022. - 06:55

Ideja o postojanju bosanskih piramida obišla je ne samo regiju, već se kao kakav virus proširila i izvan granica bivše Jugoslavije, što potvrđuje veliki broj posjetitelja mjesta Visočica od ljudi iz inozemstva.

Isprva simpatično tumačenje da se brdo piramidalnog oblika može smatrati lokalnom "piramidom Sunca" postalo je zloćudno i, reklo bi se, vrlo opasno, kako za znanost, tako i za ljude koji vjeruju u takvu propagandu.

Naime, riječ je o "otkriću" samoproglašenog arheologa amatera, a po obrazovanju poduzetnika Semira Osmanagića, koji je 2005. godine u javnost iznio ideju da su geološke formacije piramidalnog oblika u Visokom (mjesto u Bosni i Hercegovini, tik do Sarajeva) su prave piramide iz prapovijesti, piše Kristina Bondžulić za Danas.rs.

image

Semir Osmanagić kao tuzlanski Indiana Jones

Antonio Balić/Cropix

Osmanagić je otišao i korak dalje, pa je najveće piramidalno brdo dobilo senzacionalan naziv "Piramida Sunca", a okolna brda su također proglašena piramidama, formirajući narativ da je Visoko "bosanska dolina piramida".

Unatoč tome što su domaći i strani stručnjaci (diplomirani arheolozi i geolozi) te tvrdnje odbacivali isprva kao banalne i smiješne, a kasnije kao opasne, ideja o postojanju piramida u Bosni i dalje je živjela.

Naprotiv, čini se da je postotak onih koji vjeruju u ovu pseudoznanstvenu ideju sve veći, što pokazuje i sve veći broj posjetitelja iz godine u godinu, a veliki broj utjecajnih BiH političara stao je uz Osmanagića unatoč apelima akademske i znanstvene zajednice.

Ne prapovijest nego srednji vijek

Da stvar bude gora, kroz zakladu "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" utjelovljuje se narativ za koji se izdvajaju sredstva koja bi se mogla koristiti ne samo za istraživanje pravog arheološkog naslijeđa, već i za njegovu zaštitu, suprotno onome što se koristi da ga oni navedenim projektom uništavaju.

Na uzvišenju Visočice nalazi se srednjovjekovni grad Visoki, koji datira iz 14. stoljeća, a danas je zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ako uzmemo u obzir da se spomenuti Stari grad nalazi na vrhu tzv. piramide Sunca te da su u sklopu Osmanagićevih projekata vršena istraživanja "piramide", možemo samo pretpostaviti da je sva prava arheološka baština nepovratno uništena rukama nestručnih "istraživača", piše Danas.rs.

Osim toga, potrebno je napomenuti da nalazi koji su pronađeni na ovom lokalitetu potiču iz srednjeg vijeka, te da nemaju nikakve veze s prapoviješću koju Osmanagić spominje.

image

I Goran Karan bio je u Visokom

Antonio Balić/Cropix

Nakon iznošenja Osmanagićevih ideja javnosti i dobivanja značajnih sredstava od vlasti Federacije BiH, stručna javnost je jasno poručila – da ovakvim proizvoljnim i pristranim tumačenjima nema mjesta u znanosti.

S tim u vezi, Europsko udruženje arheologa potpisalo je deklaraciju u kojoj se, između ostalog, ističe da je ideja o bosanskim piramidama "okrutna obmana neuke javnosti".

"Kada sam prvi put pročitao o piramidama, mislio sam da je to vrlo smiješna šala", rekao je Amar Karapuš, kustos Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, ističući da jednostavno ne može vjerovati da itko na svijetu može vjerovati u tu ideju.

neopisiv doživljaj Novaka Đokovića

Nakon brojnih iskapanja na brdu Visočica nisu pronađeni nikakvi arheološki dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju o postojanju "piramide".

Osim osporavanja stručnjaka iz područja arheologije, svoje su mišljenje iznijeli i geolozi. Znanstvenici s Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli objavili su izvještaj o geološkim istraživanjima Visočice u kojem ističu da se, pojednostavljeno rečeno, radi o prirodnim tvorevinama, a ne o ljudskim kreacijama.

S tim u vezi, zanimljivo je da u istom izvještaju znanstvenici više puta ističu da je Osmanagić proizvoljno i netočno tumačio njihove zaključke, krivotvoreći opise lokaliteta koje su dali stručnjaci.

Medijska pažnja koja je zapljusnula "otkriće" Semira Osmanagića pokazala je da se radi o vrsnom stručnjaku za poduzetništvo, za koje se i školovao. Autobusi i automobili stizali su iz raznih mjesta u Visokom, a ljudi su plaćali parking, ulaznice i suvenire. Mjesto je postalo nadaleko poznato turističko odredište, a rastuću zaradu lokalno stanovništvo nije moglo zanemariti.

image

Novak Đoković: Bio sam na raznim mjestima koja se smatraju energetskim čvorištima i imaju koncentrične krugove, ali ovako nešto još nisam doživio

Elvis Barukčić/Afp

No, svakako najveće zahvale za visok "ugled" ovog mjesta zaslužuje najbolji srpski tenisač Novak Đoković.

"Ako postoji raj na zemlji, onda je on ovdje (...). Ja sam u onome što danas zovu alternativni svijet, iako znamo da je to izvorni svijet (al' hajde), više od desetljeća, i bio sam na raznim mjestima koja se smatraju energetskim čvorištima i imaju koncentrične krugove, ali ovako nešto još nisam doživio (…)", rekao je Đoković, pozivajući sve ljude (podsjetimo, cijeli svijet zna za Novaka Đokovića) da posjeti bosanske "piramide".

Đoković nije ostao samo na riječima hvale za ovo mjesto i svog "prijatelja Semira Osmanagića", pa je osim propagiranja pseudoznanstvenih stavova otvorio i teniske terene koji su privukli brojne laike i svjetske ličnosti.

Naravno, cijeli događaj popratili su mediji iz raznih zemalja prolazeći pored njih prikazujući reportaže u kojima pojedini posjetitelji govore kako "piramida" ima ljekovita djelovanja i rješenja na pitanja na koja znanost nema odgovore.

Što je znanost, a što pseudoznanost

Daniel Gino, predavač na Sveučilištu u Sydneyu, upozorio je kako se ne smije zanemariti učinak pseudoznanstvenog projekta bosanskih piramida te da se u nastojanju izgradnje poslijeratnog bosanskohercegovačkog identiteta pribjeglo povezivanju tog identiteta s drevnim "piramidama".

Gino pojašnjava da je, iako je bilo očito da ovaj projekt nema znanstvenu osnovu, ideja o piramidama u Visokom nastavila živjeti među Bošnjacima jer je davala materijal za zamišljanje zajedničke prošlosti.

Kako ističe profesor arheologije Aleksandar Palavestra, u mnogim europskim narodima, u vremenima propitivanja ili oblikovanja nacionalnog identiteta, pribjegava se konstruiranju mitske, veličanstvene nacionalne prošlosti, koja bi ugroženima pružila psihološko utočište, oslonac ili utjehu.

image

Brdo Visočica, znanstvenici odlučno osporavaju teorije o piramidama

Nikola Vilić/Cropix

S druge strane, Marko Škorić, profesor na novosadskom Filozofskom fakultetu, podsjeća da je znanstvena pismenost važan dio svakodnevnog života te da kritičko mišljenje kod djece treba poticati od malih nogu.

Pseudoznanost predstavlja "znanje" do kojeg se nije došlo znanstvenom metodom i iza kojeg ne stoji nikakav teorijski okvir. Prefiks "pseudo" znači nešto što je lažno. Stavljanje ovog prefiksa ispred imenice znanost ukazuje da je riječ o fenomenu koji ne uživa legitimitet ni autentičnost, a u stvarnosti se pretenciozno predstavlja kao znanost. Pseudoznanstveni putovi koji vode proizvoljnim tumačenjima nemaju nikakve veze s načelima na kojima znanost počiva, oni bezuvjetno žure do željenog zaključka, preskačući svaku metodološku i teorijsku stanicu. Rezultati do kojih pseudoznanstvenici dolaze nisu znanstveno verificirani niti dokazani, iz njih se ništa ne može naučiti, a izuzetno su obogaćeni predrasudama koje njeguje "istraživač".

Napomena iz "prve ruke": Prilikom obilaska ove lokacije, autor teksta je bio u "turističkoj turi" s još sedam osoba. Prolazeći pored dvojice znatiželjnih prijatelja koji su došli vidjeti "svjetsko čudo", ostalih pet krenulo je u potragu za ozdravljenjem, neki za sebe, a neki za bližnjega. Svaki od njih platio je prijevoz, korištenje autoceste, parking kartu (2 KM) i "kartu" (5 KM ako su državljani BiH i više ako nisu). Unatoč tome, taj je novac mogao uložiti u tretman za koji je znanost pokazala da je učinkovit, piše Danas.rs.

image

Semir Osmanagić na terenu 2006.

Nikola Vilić/Cropix

.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. listopad 2022 06:33