Nakon što se EPPO požalio Europskoj komisiji zbog slučaja Beroš i postupanja glavnog državnog odvjetnika, uslijedila je lavina oporbenih reakcija u kojima se tvrdi da Plenkoviću i hrvatskim institucijama više nitko ne vjeruje, a neki očekuju i uskraćivanje europskih sredstava.
Pritužbe EPPO-a Europskoj komisiji govori sve suprotno od onoga što nam Andrej Plenković plasira o ugledu Hrvatske kao zemlje. Kada europska javna tužiteljica koja skrbi samo i isključivo o trošenju europskih sredstava na zakonit način ne želi surađivati s DORH-om, to znači da se boji da se pokušaj razotkrivanja korupcije i kriminala u Hrvatskoj na najvišim razinama vlasti neće razotkriti, ustvrdila je Mirela Ahmetović (SDP).
"Nemojmo se praviti nemušti, znamo zbog čega je Ivan Turudić imenovan za glavnog državnog odvjetnika, nekad je bilo ‘halo, Zlata‘, sada je očito ‘halo, Ivane‘ i jasan je toliki Turudićev angažman u pojašnjavanju da Vili Beroš nije primio mito, kako je daleko manji broj umiješanih u korupcijski slučaj i kako nema nikakvih kontakata Plenkovića i Turudića. To samo pojačava našu tezu da je Turudić poslan da zaštiti kriminalnu korupciju HDZ-a”, ustvrdila je.
Ahmetović od Europske komisije očekuje reakciju sličnu kao i u slučaju Mađarske, kada su im, zbog nevladavine prava, uskraćena europska sredstva.
Ocijenila je da EU de facto ima bolesnika, a bolesnik je Hrvatska, bolesna od raka korupcije koju je nametnuo HDZ i, zaključuje, ako se nećemo energično boriti protiv tog raka, nećemo ozdraviti ni preživjeti.
"Udruženi napad Andreja Plenkovića i glavnog državnog odvjetnika Turudića na EPPO dobio je novu, izuzetno ozbiljnu dimenziju. Prva je ta da su europski tužitelji koji djeluju u Hrvatskoj morali tražiti policijsku zaštitu. Druga je da je Laura Kövesi, glavna europska tužiteljica, morala obratiti se Europskoj komisiji zbog sustavnog kršenja vladavine prava u Republici Hrvatskoj”, smatra Ivana Kekin (Možemo!).
Time je Andrej Plenković Hrvatsku stavio rame uz rame s Mađarskom i Poljskom dok su bile pod teškim optužbama za urušavanje demokratskih standarda. No, u Hrvatskoj je situacija možda i gora jer ovdje mafija izravno sudjeluje u preraspodjeli javnog novca i uzima deset posto državnog proračuna, kazala je, naglasivši da to nije zemlja kakvu građani žele niti zaslužuju.
Na svakom koraku, kroz razgovore s ljudima, vidim da građani ne žele živjeti u državi gdje pravosuđe štiti kriminalce, gdje korupcija uništava budućnost i gdje obični ljudi plaćaju cijenu nepravde. Hrvatska mora postati zemlja u kojoj je zakon jednak za sve, u kojoj građani imaju pravo na dostojanstven život i gdje nitko, pa ni najviši dužnosnici, nije iznad zakona, poručila je.
"Plenković umjesto kriminalaca goni one koji kriminalce prokazuju i pokušavaju sačuvati dokaze od zaborava tako da ih stave u javnost. To su neprijatelji Andreja Plenkovića. Sada vidimo da smo bili u pravu i oko Lex AP-a i Turudića. Ovome možemo stati na kraj samo tako da dok se oni udružuju u zločinačke poduhvate, mi se udružujemo u savez za zdravu Hrvatsku”, zaključila je Kekin.
"Nakon ‘bukvice‘ koju je Laura Kövesi očitala Plenkoviću i Turudiću, jasno je da je Plenkovićev DORH doslovno oteo predmet protiv Beroša i mafije među kojima su i srpske lopine koje su se utalile u pljački hrvatskog zdravstva i naših pacijenata. Ovo je potvrda da Plenkoviću i porobljenim hrvatskim institucijama nitko ne vjeruje, a pogotovo Laura Kövesi koja ima iskustva s ovakvim zvjerkama”, istaknuo je Miro Bulj (Most).
Sada će, poručuje, i u EU krugovima pasti pozlata s lika i djela Andreja Plenkovića, čovjeka koji je činio sve da barem u tim krugovima bude slavljen, često i na štetu hrvatskog naroda. Kada je trebalo žrtvovati ‘malog čovjeka‘ za njegove interese, prvi je bio, a sada kada treba zaštititi svoje igrače, onda daje razlog da se Hrvatsku kvalificira kao državu u kojoj nema vladavine prava, ocijenio je.
"Kao suverenist, volio bih da imamo institucije koje samostalno progone korupciju, ali ovdje vidim Božji prst jer će velikog europejca dokrajčiti oni kojima je jedino služio”, zaključio je Bulj.
Nezavisna Marija Selak Raspudić ustvrdila je da su ljudi ginuli da bismo imali državu, a danas smo u situaciji da svi mole Boga da nas preuzme Europsko tužiteljstvo, što pokazuje koliko su trule hrvatske institucije. No, poručuje, ovo ne smijemo shvatiti kao predaju vlastitog duha nego nam mora poslužiti kao poticaj da svi zajedno ustanemo i da imamo onakvu Hrvatsku kakvu smo sanjali.
Naš dublji politički problem, dodaje, u tome je da nitko, pa ni EK neće moći ni s ovim jednim slučajem riješiti problem hrvatskog pravosuđa, osim naših građana, i to na demokratskim izborima. Možda će EK reagirati i možda ćemo imati situaciju da će europske institucije rješavaju našu mafiju i naše pravosudne probleme, međutim, dugoročno to nam neće donijeti ništa dobro, kazala je.
"Bez pravosuđa u koje vjerujemo i koje radi svoj posao, mi zapravo nemamo državu nego se vraćamo u stanje prije samostalnosti Hrvatske kada tražimo od drugih i velikih da rješavaju naše poslove. To sigurno nije dobar put koji će nam dugoročno donijeti korist, a u ovom slučaju, nažalost, svi se nadaju da će to odraditi Europa jer nemaju dovoljno povjerenje u naše pravosuđe”, mišljenja je Selak Raspudić.
Zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) komentirajući potez EPPO-a kazala je da Hrvatska očito više nema kapacitet da se kao država samostalno bori protiv korupcije i da nam je nažalost potrebna pomoć s europske razine, ocijenivši kako je sada možda zadnji tren i zadnja šansa za Hrvatsku.
Tvrdi da tijela Europske unije mogu, ukoliko utvrde da doista postoje povrede i da uspostavljena tijela i pravni sustav ne mogu spriječiti daljnje prijevare, obustaviti isplatu nekih europskih sredstava. "To je za Hrvatsku loše jer nam europska sredstva daju priliku, mi možemo biti jedan veliki investicijski projekt kao država u cjelini, ali korupcija poništava korist od europskog članstva”, rekla je.
Orešković smatra da bi se sva nacionalna tijela, oporba, mediji, ali i eurozastupnici koji dolaze iz opozicijskih stranaka trebali iskoristiti svoj glas u Europskom parlamentu i u drugim tijelima kako i ukazali da je u Hrvatskoj došlo do nazadovanja vladavine prava, odnosno, da je poništena.
Kazala je i da daje punu podršku europskoj tužiteljici Tamari Laptoš, želi joj da nastavi s izvrsnim radom i da ne posustaje. Sigurna je da se neće dati zastrašiti i da neće podlegnuti političkim pritiscima.
