Potpuno u sjeni domaćih parlamentarnih izbora, odnosno postizbornih previranja, ovog je tjedna započela kampanja za europarlamentarne izbore koji se održavaju od 7. do 9. lipnja. Hrvatska, najmlađa članica Europske unije (koja bi još dugo mogla ostati "najmlađa"), svojih će 12 europarlamentaraca birati u nedjelju 9. lipnja.
Na web-stranicama EU-a moguće je brzo i lako (i na hrvatskom) dobiti sve važne informacije o ovim izborima i načinu glasanja. Izdvajamo odgovor na pitanje "Kako se biraju zastupnici?":
Prema pravu EU-a, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijskoga glasanja, što znači da birač na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste.
Prednost jednom kandidatu
Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas, zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas. Time se tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju se glasa i veća šansa da bude izabran.
Hrvatska je, inače, jedinstvena izborna jedinica.
Utorak ovoga tjedna bio je posljednji dan za predaju lista. Ona HDZ-ova izazvala je posebnu pažnju jer joj je "na čelo" stao sam predsjednik stranke, Andrej Plenković, kako je odlučeno na dan prije održanoj sjednici Nacionalnog odbora HDZ-a.
Izjavio je kako je to "pobjednička lista onih koji stvarno rade za Hrvatsku u Europi, da bude jača".
Mogla bi biti i pobjeglička, pokaže li se da Plenković nije postao nositelj liste samo kako bi "dao podršku da uvjerljivo pobijedimo", nego i da kroz vrata koja bi mu se mogla otvoriti postane dobro plaćeni europski parlamentarac.
Kad smo kod dobre plaćenosti, kad Hrvatska izabere svoje nove (ili nove stare) zastupnike za Europski parlament, svatko će – jer svim zastupnicima iz svih zemalja EU-a plaće su iste – iz proračuna Parlamenta mjesečno dobivati 10.075,18 eura bruto, odnosno 7853,89 eura neto, nakon odbitka poreza EU-a i doprinosa za osiguranje, što, ilustracije radi, čini gotovo 12 hrvatskih (neto) minimalca (Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se minimalac određuje u iznosu od 840 eura bruto, odnosno oko 677 eura neto) ili više od šest prosječnih mjesečno isplaćenih neto plaća, 1.239 eura.
‘Primjerena naknada‘
Evo i kako je utvrđeno da im "primjerena naknada" – na koju imaju pravo "radi očuvanja svoje neovisnosti" – bude baš tolika: u Statutu članova Europskog parlamenta navedeno je da je skupina stručnjaka koju je imenovao Parlament u svibnju 2000. godine dostavila studiju prema kojoj se naknada od 38,5 posto osnovne plaće suca Suda EZ-a smatra opravdanom.
Osim plaće, zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na naknade za troškove koji nastaju pri obnašanju njihovih parlamentarnih dužnosti. Naknada za opće troškove iznosi 4950 eura mjesečno – za plaćanje troškova najma ureda u matičnoj državi, informatičke hardvere i softvere, uredski materijal, pretplate za mobitele i internet; dnevnice su im 350 eura, a kad navrše 63 godine, bivši zastupnici imaju pravo i na mirovinu koja se isplaćuje iz proračuna EU-a i iznosi 3,5 posto njihove plaće za svaku punu godinu obnašanja dužnosti, te jednu dvanaestinu njihove plaće za svaki dodatni puni mjesec (ali ukupno ne više od 70 posto). To znači da bi jedan zastupnik, ako odradi puni mandat, mogao imati penztiju od 1750. A onaj koji odradi puna dva mandata - oko 3500 eura...
No sudjelovat će u donošenju odluka koje će utjecati na sve građane Unije, pa ih valjda vrijedi dobro platiti.