Za neke predmete državne mature ovogodišnji će se maturanti trebati manje namučiti kako bi dobili prolaznu dvojku, ali će zato iz nekih drugih predmeta morati bolje od prethodnih generacija ‘zagrijati stolicu‘ kako bi bili sigurni da će na maturi zablistati s ocjenom odličan!
Tako bi se u najkraćem mogle opisati promjene na državnoj maturi koje čekaju ovogodišnju 2024./2025. generaciju završnih razreda srednjih škola, koji će u lipnju iduće godine pristupiti ispitima državne mature. Naime, ovogodišnji maturanti prva su generacija koja će čak osam mjeseci unaprijed i prije pisanja prvog ispita državne mature ljetnog roka 2024./2025. godine točno znati pragove prolaznosti za pojedini ispit mature kojemu će pristupiti, odnosno imat će informaciju koliki minimalni postotak riješenosti pojedinog testa trebaju ostvariti za ocjene dovoljan, dobar, vrlo dobar i odličan. Dosad su se pragovi prolaznosti određivali naknadno nakon što bi maturanti napisali ispite u prvom roku u lipnju tekuće godine, odnosno nakon što bi nadležna povjerenstva dobila uvid u testove pa su se, uvjetno rečeno, i pragovi prolaznosti prilagođavali tome kako je pojedina generacija riješila test.
Sada ta praksa odlazi u povijest, najavio je u ponedjeljak Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu državne mature, a uvode se određene novosti.
- Postojeći pragovi prolaznosti nisu se mijenjali od 2021. godine i sada prvi put uvodimo promjenu prema kojoj se dosadašnjih devet pragova prolaznosti za ocjenu dovoljan iz različitih predmeta svodi na dva praga, a prvi put uvodimo i jedinstvene pragove prolaznosti za sve predmete potrebne za dobivanje ocjena dobar, vrlo dobar i odličan – najavio je Filipović.
Te konkretno izgleda ovako: umjesto da za dvojku neki ispit trebate riješiti u rasponu od 25 do 37 posto i to kroz devet različitih iznosa postotka, kako je bilo dosad, uvode se samo dva praga, ovisno o skupinama predmeta. Tako će za ocjenu dovoljan iz matematičkog i prirodoslovnog područja (a to su predmeti matematika A i B razine, fizika, biologija, kemija, geografija i informatika) trebati riješiti minimalno 25 posto testa. Za predmete iz jezično-komunikacijskog područja (hrvatski jezik, engleski jezik A i B razine, kao i ostali strani jezici, jezici nacionalnih manjina te grčki i latinski) plus predmeti iz društveno-humanističkog i umjetničkog područja (politika i gospodarstvo, psihologija, povijest, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk, etika, likovna te glazbena umjetnost) minimalan prag prolaznosti, dakle riješenosti testa, za ocjenu dovoljan bit će 30 posto.
Nikome ne podilazimo
Za sve predmete na državnoj maturi više nema različitih pragova prolaznosti za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan nego će iz svih njih minimalan prag prolaznosti biti isti: za ocjenu dobar iz svih predmeta pristupnici će morati riješiti najmanje 50 posto testa, za četvorku 70 posto, a za ocjenu odličan čak 85 posto.
Ovim promjenama dolazi do određenih pomaka pragova na gore ili dolje: na primjer, dosad je za dvojku iz hrvatskog jezika prag prolaznosti bio 35 posto, a sada se smanjuje na 30 posto. Također, za ocjenu dovoljan iz engleskog jezika A (više razine) dosad je trebalo uspješno riješiti 36 posto testa, a B (osnovne) razine čak 37 posto, a sada za obje razine pada na 30 posto. Međutim, isto tako za peticu iz hrvatskog dosad je bilo dovoljno uspješno riješiti 81 posto testa, a sada se taj prag diže na 85 posto. Dosadašnji pragovi prolaznosti iz matematike, fizike i kemije za ocjenu dovoljan (25 posto) i odličan (85 posto) ostaju isti. Iz geografije će, primjerice, trebati manje za ocjenu dovoljan nego dosad (prag se spušta s 30 na 25 posto), ali će isto tako iz biologije, geografije i informatike trebati više truda za peticu jer se prag prolaznosti za ocjenu odličan iz tih predmeta diže sa sadašnjih 82 na 85 posto.
U svakom slučaju Vinko Filipović odbacuje da se ovim promjenama na bilo koji način podilazi ovogodišnjim i budućim maturantima.
- Onima koji se dobro pripreme za ispite mature bit će lakše, a onima koji se ne pripreme teže. Nema nikakvog podilaženja. Isključivi cilj ovih promjena je da smo napokon standardizirali kriterije i ujednačili pragove za slične skupine predmeta te time dobro izbalansirali ispite – poručuje prvi čovjek NCVVO-a.