Od užarene krune Matije Gupca do rafalne pucnjave Danijela Bezuka zagrebački je Markov trg bio poprište pamtljivih događaja hrvatske povijesti, ali i metafora radničkog i narodnog bunta. Međutim, više od tisuću dana od ispaljenih Bezukovih hitaca, od kojih je stradao nedužni policajac Oscar Fiuri, Markov je trg isključivo metalnom ogradom čvrsto zatvoreni prostor, "predziđe" zgradama Vlade, Sabora, ali i Ustavnog suda, iza kojeg je pristup strogo zabranjen običnim građanima, turistima, kao i obližnjim stanarima.
Nakon nekoliko uzaludnih apela Vladi RH da se prostor trga napokon otvori građanima, udruga Gong izvijestila je u četvrtak kako su podnijeli Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti odluke prema kojoj je Markov trg preko tisuću dana zatvoren za javnost. Točnije, kako su izvijestili, zatražili su od Ustavnog suda da ispita ustavnost i zakonitost Uredbe o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja, prema kojoj je Markov trg štićeni prostor zatvoren za slobodno okupljanje i kretanje. Ukratko, da se Markov trg napokon otvori građanima.
Metalne ograde
– Gotovo tri godine nakon napada na zgradu Vlade Republike Hrvatske, Markov trg je zatvoren metalnim ogradama za građane i građanke. Iako je Županijsko državno odvjetništvo nakon gotovo godinu dana izvida i dokaznih radnji utvrdilo sve relevantne okolnosti te nisu prikupljeni podaci iz kojih bi proizlazilo da su uz navedenog pojedinca sudjelovale druge osobe, trg je ostao trajno zatvoren za javnost bez pravog objašnjenja – obrazlažu iz Gonga. Podsjetimo, trg je pod takvu zaštitu stavljen od 12. listopada 2020. godine kada je 22-godišnji Danijel Bezuk iz automatske puške zapucao po Banskim dvorima, ranio policajca i ubrzo nakon bijega sam sebi oduzeo život. Metalna ograda otad priječi pristup i povijesnim znamenitostima, poput crkve sv. Marka, koju građani i turisti mogu gledati samo iz daljine.
O motivima zašto su se u Gongu odlučili obratiti Ustavnom sudu pravnica te udruge Sanja Pavić kaže:
– Gong već duže vrijeme apelira na Vladu da otvori Markov trg građanima i građankama. Pokušali smo i od MUP-a dobiti informacije koji su razmjeri opasnosti da se površina javne namjene prvi put stavi pod štićeni prostor prve kategorije, ali odgovor nismo dobili. Čak ni u vrijeme bombardiranja Banskih dvora početkom devedesetih trg nije bio zatvoren za javnost – ističe Sanja Pavić. Treba dodati, podsjećaju iz Gonga, da prosvjedi na Markovu trgu unatoč postavljenoj ogradi nisu zabranjeni, međutim u posljednje tri godine skupine radnika i drugih nezadovoljnika "zgurane" su na prostor otprilike 400 četvornih metara na koji može stati maksimalno 500-600 ljudi. U Gongu smatraju kako pritom "nije precizno dokazano zašto je nametnuto takvo ograničenje okupljanja, kao i slobodno kretanje građankama i građanima po povijesnom trgu, kada sa sigurnosnog aspekta, odnosno ponavljanja napada poput onog u listopadu 2020. godine nema adekvatnih procjena ili dokaza o povećanom riziku".
– Realno, ova ograda ne štiti od pucnjave nego isključivo priječi pravo na slobodu kretanja. Osim što je zastarjela mjera zaštite, omogućila je da se javni prostor pretvori u privatno parkiralište za odabrane. Naravno da te zgrade trebaju biti adekvatno štićene, ali ne na ovaj način. Ovako su se u Vladi ogradili samo od demokracije – ističe Sanja Pavić, dodajući kako se većina sjednica Vlade RH danas ionako održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici "koja nije štićeni prostor prve kategorije".
Pravo na okupljanje
Iz Gonga upozoravaju i kako je zbog prostora opasanog ogradom otežano kretanje i narušena kvaliteta života stanara Gornjega grada, "a sama četvrt čini povijesno središte glavnoga grada i turističku atrakciju, koja je ovakvim sigurnosnim režimom, kakav prije nikad nije bio uveden, narušena na neodređeno vrijeme".
– Osiguranje institucija zakonodavne i izvršne vlasti treba organizirati tako da taj prostor istodobno bude otvoren i za slobodno okupljanje. Javnost ima puno pravo znati sve činjenice o razini opasnosti, osim onih koje moraju ostati tajne, kako bi se doista osiguralo da svako ograničenje prava na slobodno okupljanje ispred Vlade, Sabora i Ustavnog suda bude jasno obrazloženo i strogo ograničeno – zaključuju iz Gonga.