StoryEditorOCM
HrvatskaPROFESOR BALTAZAR?

Vanđelić je obećao povećanje plaća od 50 posto u četiri godine. Svi su mu se smijali. Objasnio nam je kako to planira

Piše Marina Karlović-Sabolić
10. prosinca 2023. - 20:58
Zagreb, 090223. Palinovecka ulica 51. Damir Vandjelic najavio izbornu kandidaturu za predsjednika.Zeljko Puhovski/Cropix

Damir Vanđelić osnovao je Republiku.

A nova je stranka odmah izašla sa svojim glavnim obećanjem. Onom o povećanju plaća za, ni manje ni više, nego 50 posto. U Hrvatskoj smo već navikli da se uoči izbora licitira s rastom prihoda, plaća i mirovina. Poznatog smo menadžera, bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine i ravnatelja Fonda za obnovu Zagreba, pitali je li taj skok plaća realan. I kako ga planira ostvariti.

- To vam izgleda puno? E vidite, to je sasvim realno. Pod uvjetom naravno da se u Hrvatskoj naprave neke promjene – pojašnjava čitateljima Slobodne Dalmacije Vanđelić. Cilj je, kaže nam on, da u osam godina sustignemo Sloveniju po kupovnoj moći i standardu. U jednom četverogodišnjem mandatu Hrvatska, uvjeren je on, može doći do razine koja je 30 do 40 posto ispod slovenskog prosjeka.

- Stvar je dosta jednostavna. Svi mi koji dugo radimo u privatnom sektoru poznajemo mehanizme za povećanje produktivnosti. Ako se uz isti broj zaposlenih ostvari veći rast produktivnosti i veća dodana vrijednost, to će dovesti i do većih plaća. Ako ostvarimo godišnji rast od 11 ili 12 posto, za četiri godine dolazimo do tih 50 posto. Nije to tako nedohvatljivo kao što se čini na prvi pogled – pojašnjava Vanđelić.

image

ZA SLOBODNU
Split, 130223.
Basta Sore
Prolaz pjesacima nije moguc radi ograde.
Foto: Vojko Basic/CROPIX

Vojko Basic/Cropix

A kako povećati produktivnost?

- Uvođenjem niza mjera koje poduzetnicima trebaju olakšati poslovanje. To je ono što može i mora napraviti država. Danas je, u jeku digitalnog doba, izdavanje građevinske dozvola sporije nego ikad prije. Tko god želi uložiti na moru, dozvolu čeka najmanje godinu ili dvije. A to je samo jedan primjer. Treba smanjiti i trošak države jer je on dvostruko veći nego što je u Europi, te dva i pol puta veći nego što treba biti. Javni servis mora biti jednostavniji i jeftiniji, na usluzi građanima i poduzetnicima. Oni moraju olakšati, a ne otežati stvari. Tu će se onda otvoriti prostor za rast produktivnosti – ocjenjuje Vanđelić.

Rast produktivnosti, a time i plaća, pomoglo bi i značajno smanjenje poreza na dohodak, ukidanje suvišnih nameta, oslobađanje poreza za dobit koja se troši za istraživanje, razvoj i nove tehnologije. Te uvođenje jedinstvene porezne stope od 10 posto na rad umirovljenika i studenata.

Jasno je da je smanjenje poreza jedan od uvjeta da plaće porastu. Zato našeg sugovornika pitamo kako namaknuti minus koji će nastati smanjenjem poreza. Među ostalim i boljim upravljanjem državnom imovinom i pravima koja iz nje proizlaze, odgovara Vanđelić.

- Pogledajte koliko koštaju koncesije na pomorskom dobru. U marinama, hotelima, trgovinama. Ili najam poslovnog prostora koji je u vlasništvu države. Uz to, događa se da netko ostane dužan državi 700 tisuća eura. Upravljanje državnom imovinom nužno je profesionalizirati, kako korištenje državne imovine više ne bi ostalo nenaplaćeno. Porezna uprava godišnje registrira 45 tisuća velikih transakcija u gotovini. Pitam se jesu li što oko toga poduzeli. To su sve situacije u kojima se određeni porezi moraju naplatiti – naglašava Vanđelić.

image

Zagreb, 090223.
Palinovecka ulica 51.
Damir Vandjelic najavio izbornu kandidaturu za predsjednika.
Foto: Zeljko Puhovski/CROPIX

Zeljko Puhovski/Cropix

U programu Republike stoji i plan kako financirati mirovine.

- Prvi mirovinski stup u Hrvatskoj je solidaran. Da on može biti održiv, potrebno je da imamo tri zaposlena na jednog umirovljenika. A u Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolazi 1,2 zaposlena. To je neodrživo. Polovina mirovina dolazi iz proračuna, a proračun nam je u ogromnom deficitu. Svaki zaposleni dodatno je zadužen za 2500 eura. Smatramo da bi prvi mirovinski stup, umjesto da se financira iz proračuna, financira iz prihoda od realne imovine: koncesija, šuma, poljoprivrednog zemljišta – ističe Vanđelić. Vlasništvo, prema njegovim riječima, treba ostati državno, ali se prihodi od tog vlasništva trebaju povećati.

- Zašto podcjenjivati naše pomorsko dobro? Ako marine mogu platiti veću cijenu koncesije, neka plate. Naše poljoprivredno zemljište najjeftinije je u Europi. Jedanaest je puta jeftinije nego u Nizozemskoj. Zašto onda koncesiju ne bismo podignuli za 10 ili 20 posto, i recimo Hrvatske šume staviti da od tog prihoda financiraju prvi stup – pita se Vanđelić. Drugi mirovinski stup je, prema njegovu mišljenju, dobro posložen, ali su Vlada i Sabor zakonima, kaže naš sugovornik, "kastrirali" menadžment koji upravlja mirovinskim fondovima.

- Oni 60 posto sredstava moraju ulagati u državne obveznice koje nemaju visok prinos. Njima treba omogućiti ulaganje u više profitabilne instrumente kako bi prinosi bili veći. Treba im naprosto dati krila da prinosi porastu i postaviti jaki sustav kontrole. Norveška ima ogromni nacionalni fond. Toga se ne treba bojati – naglašava Vanđelić.

Time bi se, prema njegovim riječima, ne samo osigurao novac za prvi mirovinski stup, nego i stvorili temelji da se mirovine povećaju. A dohodak umirovljenika – ne oporezuje.

Nagrade istraživačkim novinarima

- Zviždačima i istraživačkim novinarima svi trebamo biti zahvalni jer je njihovim radom državi ušteđen velik novac. No oni uvijek loše prolaze. U Hrvatskoj bi stoga, po uzoru na SAD, zviždačima i istraživačkim novinarima trebalo isplatiti 10 do 15 posto novca koji je ušteđen jer su otkrili nezakonite radnje. Jer bez njih ne bismo znali da državni novac nestaje – ističe Damir Vanđelić.

On predlaže i da se za tu namjenu izdvoji za početak 50 milijuna eura. Što je, kaže on, sitnica prema onom što bi se pokralo da ih ti ljudi ne otkriju.

Građani biraju državnog odvjetnika

- Degradacija državnog odvjetništva tjera vas naprosto u očaj. Kvalitetne su ljude maknuli i DORH pretvaraju u smijuriju pod kontrolom Markova trga. Državno odvjetništvo bi dobilo na težini kada bi se promijenio izbor glavnog državnog odvjetnika. I to na način da struka odabere 10 najboljih kandidata koji zadovoljavaju propisane uvjete, i da onda o imenima glasaju građani na referendumu – pojašnjava Vanđelić.

Tada bi, smatra on, ta osoba imala potpuni legitimitet da bude doista državni odvjetnik kojega nijedna vlast neće moći ometati u radu. Niti ih zakidati na toneru ili broju ljudi koji su potrebni za obradu većih slučajeva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 11:48