Nikad manje amandmana, samo 219, podnijeli su saborski zastupnici na prijedlog državnoga proračuna za 2025., među njima nema ni jedan SDP-ov, ali je zato gotovo polovica Mostovih, te sedam koje su podnijeli zastupnici većine.
Proračunsku raspravu, vođenju u sjeni afere Beroš, SDP-ovci su napustili na početku, uz poruku da neće raspravljati s nekime tko se nakon te afere smije građanima, aludirajući na premijera i HDZ. Amandmane nisu podnosili, učinila je to samo Marija Lugarić, no i ona ih je naknadno povukla.
Izostanak SDP-ovih amandmana, odrazio se na njihov konačan broj, samo ih je 219, usporedbe radi, u proteklih 30-ak godina, nikad ih nije bilo manje od 300, a u nekim je godinama njihov broj znao debelo premašiti 400.
Mostovci, koji unatrag nekoliko godina podnose najviše amandmana, nisu zakazali ni ovu, podnijeli su ih 103, najviše Marin Miletić (41), pa Klub Mosta (34), a slijede Ivica Ledenko (15) i Miro Bulj (13).
Klub HSS/Glas/DOSIP-a podnio je 32 amandmana, Klub IDS-a 29, Klub Centra i NPS-a 17, Ivica Baksa 12, Marijan Pavliček (HS) sedam, Klub Možemo šest, Marija Selak Raspudić četiri, Marijana Puljak dva.
Sedam je amandmana iz redova saborske većine, dva Predraga Štromara (HNS), a po jedan Marijane Petir (NZ), Nataše Tramišak (HDZ), Branke Juričev Martinčev (HDZ) i Hrvoja Zekanovića (HDS), Armina Hodžić (zastupnik nacionalnih manjina) te Kluba HNS/NZ.
Ponovi li se uhodana praksa iz prijašnjih godina, samo ti amandmani, odnosno projekti koje sadržavaju, bit će financirani iz državne blagajne. Eventualno bi se to moglo dogoditi i zahtjevu Urše Raukar Gamulin (Možemo) da država poveća izdvajanja za hrvatski film i restauraciju hrvatskih klasika na celuloidnoj vrpci. Dobio je podršku iz HDZ-ovih zastupničkih redova, nije mu se usprotivio ni ministar financija, no kako će u konačnici ‘proći‘ vidjet će se nakon što o njemu svoje mišljenje dade Vlada, a onda i Sabor.
Praksa odbijanja oporbenih amandmana nije od jučer, stara je koliko i moderno saborovanje, a slučajevi u kojima Vlada i vladajući prihvate zahtjeve oporbe, i to u izmijenjenom obliku, na razini su statističke pogreške.
Od sedam amandmana većine, financijski je najteži onaj što ga je Tramišak podnijela sa Ivanom Radićem, Goranom Ivanovićem i Marinom Mandarićem tražeći da se u projekcije za 2026. godinu ugradi 20 milijuna eura u svrhu planirane izgradnje novog KBC-a Osijek. „Pokretanje postupka javne nabave planirano je u 2025., a izgradnja u višegodišnjem financiranju počevši od 2026. godine“, navode zastupnici koji bi za navedeni iznos smanjili stavku KB Dubrava.
Petir (NZ) traži da država izdvoji milijun eura i udruži ih sa gradovima i općinama do 5000 stanovnika, koji su najviše izloženi depopulaciji, a koji već osiguravaju bespovratna sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu. Ukupno je takvih 88 općina i gradova, navodi zastupnica i dodaje kako bi se na taj način, kupnjom praznih kuća, potaknuo ostanak mladih.
Juričev Martinčev i Zekanović zagovaraju da se za potrebe Opće bolnice šibensko-kninske županije osigura 400.000 eura. Podsjećaju da se u 2025. treba raspisati natječaj i izbor voditelja projekta, te da procijenjena vrijednost investicije iznosi 288.858.907 eura s PDV-om.
Štromar (HNS) traži pola milijuna eura za obnovu kompleksa dvorca Šaulovec i njegovu namjenu za edukativno-istraživačka područja te 200.000 eura za obnovu Učeničkog doma Varaždin.
Klub HNS-a traži 400.000 eura za Veleučilište Hrvatsko zagorje u Krapini, odnosno završetak njegove statusne promjene.
Zastupnik bošnjačke manjine Hodžić predlaže da Ministarstvo pravosuđa dobije 25.000 eura više kako bi moglo financirati i aktivnosti koje se tiču Operativnog programa za bošnjačku manjinu.
Iako su Miletićevi amandmani brojniji, Buljevi su financijski ‘jači‘, pa jednim od njih traži 167 milijuna eura za pomoći umirovljenicima. Tim iznosom želi im osigurati bolje uvjete življenja te omogućiti da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće.
Traži i 100 milijuna za pomoć gradovima i općinama kako bi vrtići bili besplatni za svu djecu te još toliko za zaposlene i sredstva za materijalne i financijske rashode javne vatrogasne postrojbe. Traži i dodatnih pet milijuna eura za vojsku i opremu kako bi se omogućio izlazak vojske na kritične točke na državnoj granici.
Miletić se zauzeo da država izdvoji 30 milijuna eura za program podrške ribarstvu, pet milijuna za uspostavu programa psihološke pomoći za učitelje, te isto toliko za zapošljavanje dodatnih školskih psihologa.
Nije zaboravio ni svoju Rijeku, traži pola milijuna eura za izgradnju streljane, a 10. 000 eura za adaptaciju Kulturnog centra Kalvarija u Rijeci.
Ivica Ledenko traži po 200.000 eura za energetsku obnovu OŠ Perković u Sitnom Donjem, te sanaciju krovišta i zidova u bivšoj vojarni Bribirski knezovi u Šibeniku koja se koristi za boćanje, te 300.000 eura za sanaciju bivše vojarne Trbounje od azbestnih ploča koje se mrve, a vjetar raznosi azbestnu prašinu.
Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a svojim amandmanima traži više novaca za stipendije, psihološki pomoć u školama, za naknade za sportaše, trenere i izbornike, za darovite učenike, prevenciju nasilja i ovisnosti, privlačenje stranih studenata, poticanje obrazovanja stranih radnika itd.
Jedan o težih je onaj Anke Mrak Taritaš (GLAS) da se osigura 100 milijuna eura više za prevenciju i rano otkrivanju ginekoloških (posebno onkoloških) bolesti i raka dojke, a kako bi se svim ženama u fertilnoj dobi osigurao jedan preventivni pregled godišnje.
Amandmani Kluba IDS-a, PGS-a , Unije Kvarnera i ISU – PIP-a okrenuti su Istri i njenim projektima, izgradnji, rekonstrukciji i održavanju cesta, luka, lukobrana, mostova i slično. Neke ponavljaju iz godine u godinu, primjerice da se osiguraju sredstava (milijun eura) za nastavak sanacije Eufrazijeve bazilike u Poreču. Vlada bi možda mogla udovoljiti tom zahtjevu, kao što je to učinila 2022. i 2023. kada je odobrila određeni iznos, ali manji od traženog.
Nešto na čemu IDS već neko vrijeme ustrajava je besplatan prolaz kroz tunel Učku, pa zato amandmanom traži da se sredstava za provedbu ugovora o koncesiji Bina- Istra povećaju za 8 milijuna eura.
Klub Možemo traži dva milijuna eura za restauraciju klasičnih hrvatskih filmova na celuloidnoj traci, dodatnih 6, 2 milijuna eura za HAVC tj. hrvatski film, 200.000 eura za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, odnosno njene dodatne zadaće.
Klub centra i NPS-a traži dodatnih oko 1, 1 milijun eura za poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja, dodatnih 300.000 eura za programe okrenute mladima te 800.000 eura za fond za lijekove koji se ne nalaze na listi HZZO-a.
Ivica Baksa (NPS) predlaže da se umirovljenicima ukine obveza plaćanja tv pristojbe, a da država to HRT-u nadoknadi sa 55 milijuna eura. Marijana Puljak (Centar) traži da država osigura dva milijuna eura za sanaciju otpada tvornice Dugi Rat.
Suverenist Pavliček drži da treba ukinuti cenzus za dobivanje pronatalitetnog dodatka jer on mora biti poticajan, pa u tu svrhu traži deset milijuna eura. Zauzima se i da se po milijun eura izdvoji za izgradnju sportske dvorane u osnovnoj školi u Šarengradu te sportske dvorane Srednje škole Marko Babić u Vukovaru.
Marija Selak Raspudić traži dodatnih četiri milijuna eura za sufinanciranje ugradnje dizala u postojeće zgrade, 200.000 eura za povećanje kibernetičke sigurnosti, dodatnih 150.000 eura za afirmaciju prava i zaštitu djece.
Hrvatski sabor će o državnom proračunu za 2025. godinu glasovati u petak, 6. prosinca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....