stdClass Object
(
[id] => 475706
[title] => Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena: zbog pomicanja sata pati nam zdravlje, a ušteda energije je zanemariva. Evo kako prebroditi prelazak na ljetno računanje vremena
[alias] => ne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Zbog prelaska na ljetno računanje vremena, koje će se dogoditi posljednje nedjelje ožujka kada ćemo spavati sat kraće, svakog proljeća ponovno se aktualiziraju argumenti za i protiv pomicanja kazaljki. Sukobu se ne nazire kraj, jer neke studije dokazuju da pomicanje sata remeti naš prirodni biološki ritam i loše utječe na zdravlje i raspoloženje, drugi tvrde da se tako štedi energija koja svijetu nedostaje.
'Ako išta mrzim, mrzim pomicanje sata', izjasnila se većina Hrvata koje pomicanje sata izluđuje i rado bi da se kazaljke ostave na miru. Štoviše, ankete su pokazale da većina Hrvata uopće ne zna komu je palo na pamet pomicanje sata i čemu je to trebalo poslužiti.
Podsjetimo, izvorni razlog za donošenje odluke o ljetnom računanju vremena (adopting daylight saving - DST) bila je ušteda energije, iako o tome nema ozbiljnijih dokaza. Prvi su kazaljke na satu pomaknuli Francuzi davne 1916. godine, a većina europskih država učinila je to 70-ih godina prošlog stoljeća, a sve zbog naftne krize.
No, studija u kojoj je sudjelovalo 230.000 američkih domaćinstava i više od 400.000 ljudi pokazala je da se sva energija koja se uštedila ranijim gašenjem svjetla uvečer, potrošila za grijanje ujutro tako da je ušteda, ako je i bilo, posve zanemariva.
Ne raste potrošnja!
Različite poslovne grupe, kojima je profit jedini pokretač, tvrde da dulji dan potiče potrošnju, ali, pokazalo se da ni takvi argumenti ne drže vodu. Meta-analiza 44 studije potvrdila je vrlo skromnu uštedu energije od svega 0,34 posto tijekom dana kada se primjenjuje DST.
U svom novom izvješću koje je imalo za cilj rasvijetliti efekte ljetnog računanja vremena, JPMorgan Chase Institut koristio je više od 380 milijuna transakcija od preko 2,5 milijuna klijenata u Los Angelesu i Phoenixu za mjerenje potrošnje na početku i na kraju ljetnog računanja vremena od listopada 2012. do lipnja 2015. godine, i došao do fascinantnog zaključka – kad DST počinje u proljeće, dnevna potrošnja na kreditnim i debitnim karticama u Los Angelesu povećava se za jedva 0,9 posto! Međutim, kada DST završava u jesen, peglanje kartica dokazuje da se potrošnja u Los Angelesu smanjuje za 3,5 posto!
S druge strane, dokazi koji govore da nam prisilno oduzimanje sna, poremećaj životnog ritma i s tim povezan čitav niz zdravstvenih poremećaja, mnogo su uvjerljiviji, pa se pitamo što se čeka s povratkom u realno vrijeme.
Najsnažnije zbog ovih promjena trpe osjetljive osobe, žene i mlađi ljudi koji svakodnevno imaju naporni dnevni raspored, dok ih stariji ljudi, barem u početku, manje osijećaju jer im je i dnevni raspored fleksibilniji.
Učestaliji moždani udari
- Ljudski organizam ima niz različitih bioloških ritmova, od kojih nam je napoznatiji onaj vezan uz ciklus budnosti i spavanja. Tim ritmovima upravljaju uglavnom centri smješteni u raznim regijama mozga. Pomicanjem sata unaprijed ili unazad naš unutarnji sat postaje neusklađen s trenutnim, novim, rasporedom ciklusa dana i noći, no nakon određenog vremena ta se ravnoteža ponovno uspostavlja.
Općenito, "gubitak" sata pri prelasku na ljetno vrijeme naš organizam teže podnosi od onog „dodatnog" sata pri prijelazu na zimsko vrijeme. To je slično poteškoćama koje se javljaju kod dugih putovanja zrakoplovom; puno lakše podnosimo putovanja na zapad u odnosu na putovanje na istok - pri kojem „gubimo" vrijeme.
Koliko ćemo se uspješno i kako brzo prilagoditi promjeni vremena ovisi o našem općem zdravstvenom stanju, o kvaliteti našeg spavanja i životnom stilu.
Naravno, najveću ćemo promjenu osjetiti prva 2-3 dana nakon pomicanja sata, i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost - ističe prof. dr. sc. Ivo Lušić s Klinike za neurologiju KBC-a Split, te otkriva kako je nedavno pažnju privuklo istraživanje provedeno u Finskoj čiji će rezultati biti detaljno prikazani u travnju na Američkom neurološkom kongresu, kojim je na uzroku od 15.000 bolesnika s moždanim udarom u razdoblju od 10 godina utvrđen porast od 8 posto oboljelih tijekom prva dva dana nakon pomicanja sata (ljetnog i zimskog) u odnosu na druge dane u godini.
Tome je dodao i povezanost specifične vrste glavobolje tzv. cluster glavobolje i prijelaza na zimsko ili ljetno vrijeme, a prošle godine objavljeni su rezultati istraživanja koje upućuje da učestalost depresije raste kod prijelaza na zimsko računanje vremena.
- Zdrava nam logika govori da svako upletanje u prirodne procese nosi određene zdravstvene rizike, ali bez obzira na uvjerljivost ovih rezultata, treba biti oprezan s preuranjenim zaključcima i potrebno je tražiti i moguće „skrivene" uzroke zapaženih razlika, tj. moguće je da taj „neprepoznati" čimbenik utječe na rezultate.
Konačno, jesu li rezultati studije provedene u Finskoj obavezno primjenljivi i u drugim državama, kontinentima, nacijama i rasama? Stoga za sada možemo govoriti samo o opravdanoj sumnji. Osobno - ukinuo bih sadašnju praksu jer ne vidim nikakve realne koristi od pomicanja sata. O razmjerima moguće štete odlučite sami - poručuje prof. Lušić.
Fatalni ponedjeljak
Pomicanje sata jedan sat unaprijed može ubrzati opasne promjene na srcu, pokazala je i velika američka studija provedena 2014. godine na Sveučilištu u Coloradu. Uskraćeni sat spavanja ima daleko pogubniji učinak na naš organizam nego što možete zamisliti, a podaci iz dosad najveće studije te vrste u SAD-u otkrivaju 25-postotni porast broja srčanih udara koji se javljaju ponedjeljkom nakon što "proljeće ubrzamo" u odnosu na druge ponedjeljke tijekom godine.
Potvrđen je i obrnuti trend. Istraživači su, naime, otkrili i pad srčanih napada od 21 posto u utorak, nakon povratka u standardno vrijeme u jesen kada kazaljke sata vraćamo jedan sat unatrag.
"Ono što je osobito zanimljivo jest da se ukupan broj srčanih udara nije promijenio tjedan dana nakon prijelaza na ljetno računanje vremena", rekao je dr. Amneet Sandhu, kardiolog i voditelj studije."Ovi događaji bili su mnogo češći u ponedjeljak nakon proljetnog pomicanja sata, a zatim je učestalost padala u ostalim danima u tjednu", kazao je.
Srčani napadi i inače javljaju se najčešće ponedjeljkom ujutro. Sandhu objašnjava da je u potrazi za drugim "normalnim" ponedjeljkom, a obzirom na to da postoje razlike u učestalosti ovih udara. Međutim, kada su on i njegov tim uspoređivali statistike iz baze podataka bolnice u Michiganu ponedjeljkom prije početka ljetnog računanja vremena i ponedjeljakom odmah nakon, tijekom četiri uzastopne godine, našli su podatak o dosljednom povećanju od 34 posto srčanih udara u tjednu nakon promjene. (93 srčanih udara ponedjeljkom prije, u odnosu na 125 u tjednu nakon početka ljetnog računanja vremena).
Iako znanstvenici ne mogu sa sigurnošću kazati što uzrokuje povećan broj srčanih udara nakon prijelaza na ljetno računanje vremena, ipak imaju teoriju.
Osigurajmo bolje bolničko osoblje!
"Vjerojatno je porast broja srčanih udara ponedjeljkom ujutro uzrokovano kombinacijom više faktora, uključujući stres povezan s početkom novog radnog tjedna ali i promjenama u našem ciklusa budnosti i spavanja", rekao je Sandhu. "S ljetnim računanjem vremena povezan je sat vremena manje spavanja. Bez obzira na razlog, istaknuo je potrebu za angažiranjem boljeg bolničkog osoblja u ponedjeljak nakon pomicanja sata naprijed.
"Ako možemo utvrditi kada je povećan rizik za srčani udar, onda možemo biti spremni i za bolju skrb za naše pacijente", rekao je Sandhu. Bolnice uključene u ovu studiju, a sudjelovalo ih je više od 40.000, priznaju da imaju prosječno 32 pacijenata sa srčanim udarom ponedjeljkom. No, ponedjeljkom odmah nakon pomicanja sata imaju u prosjeku osam srčanih udara više.
Ova studija dolazi u trenutku rasprave je li ljetno računanje vremena uopće više potrebno, ako uštede energije nema, a negativne posljedice na zdravlje nas čine pospanima i mrzovoljnima. Stručnjaci su došli do otkrića da bi našem organizmu najbolje odgovaralo da cijelo vrijeme živimo u zimskom biološkom ritmu, iz kojeg sada izlazimo.
Naravno, ne smijemo svu krivnju za loše raspoloženje pripisivati pomicanju sata, što se često zloupotrebljava i ne smije biti opravdanje za iskaljivanje bijesa oko sebe. Svejedno, čini se da je u pravu većina Hrvata koji se zalažu za povratak na staro, i poštovanje prirodnih ciklusa.
Ne petljajmo se u bioritam
- Pomak kazaljki za 1 sat unaprijed, pomicanje radnog vremena, posebice ako to uključuje noćni posao, mijenja naš vlastiti biološki sat, koji ovisi o izmjeni svjetla i tame, što utječe na brojne tjelesne funkcije. Ovakav način rada povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i do 40 posto - ističe doc. dr. sc. Duška Glavaš, kardiologinja Koronarne jedinice Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split, s tim da rizik raste sukladno broju sati provedenih u noćnom radu.
Na sličan način može porasti učestalost moždanog udara, dijabetesa, debljine, depresije, razdražljivosti, nesanice, probavnih bolesti, tumora, a smanjuje se i reproduktivna sposobnost.
Prije se smatralo da je smjenski rad, povezan s većim rizikom srčanog i moždanog udara, vezan primarno uz rizične faktore, no meta-analiza 34 studije koja je uključila oko 2 milijuna ispitanika govori i o direktnom uticaju na srčani i moždani udar. Za razliku od zaposlenika koji rade samo danju, prema ovoj analizi, osobe u smjenskom radu, imaju 23 posto češće srčani udar i 5 posto češće moždani udar, ističe dr. Glavaš.
Prema švedskoj studiji, smjenski rad može dovesti do učestalijeg fatalnog srčanog udara što može biti povezano sa smanjenom fizičkom aktivnosti, hiperlipidemijom, debljinom, s tim da su rizici veći kod žena. Otkrivena se učestalija pojavnost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkih bolesti, a poremećaj spavanja i promjene načina života se spominju kao najčešći razlozi.
I Nurses Health studija provedena na 189.158 inicijalno zdravih medicinskih sestara u SAD-u tijekom 24 godine smjenskog rada, pokazala je da ovakav rad značajno povećava rizik od koronarne bolesti, posebice nakon 5 godina. Poslije 10-ak godina, povećan je rizik od koronarne bolesti 15-18 posto, a u nekim grupama i do 27 posto.
Nadalje, epidemiološke studije pokazuju da je veća incidencija srčanog infarkta, aritmija i moždanog udara u ranim jutarnjim satima, s tim da osobe koje rade u smjenama imaju učestalije hipertenziju, koronarnu bolest, srčani infarkt, obstruktivnu sleep-apnea, karcinom dojke, peptički vrijed.
- Sukladno navedenim istraživanjima, a i prema osobnom iskustvu dugogodišnjeg rada na Klinici za bolesti srca i krvnih žila, pomicanje sata i smjenski posao, posebice odgovorni posao po noći, ima značajan uticaj na zdravlje i kardiovaskularne bolesti. Nerijetko se dogodi da pacijent iz noćne smjene direktno završi u Koronarnoj jedinici s dijagnozom infarkta miokarda.
Što se tiče prevencije razvoja kardiovaskularnih bolesti, ako se ne može mijenjati smjenski način života i rada, savjetovala bih djelovati na poznate rizične faktore kao što su liječenje hipertenzije, hiperlipidemije, dijabetesa, prestanak pušenja, reguliranje tjelesne težine, više kretanja, zdrava prehrana i pokušati spavati 8 sati dnevno te izbjegavati stresne situacije, a mogu koristiti i povremeni preventivni liječnički pregledi i savjeti - zaključuje kardiologinja.
Što bi se dogodilo da prestanemo s pomicanjem sata?
Što bi se dogodilo da prestanemo s pomicanjem sata, bi li to imalo neke posljedice za naš turizam i gospodarstvo? - pitali smo. dipl. oec. Zvonimira Savića, direktora Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.
- Postoje brojne studije na tu temu i teško bi mi bilo dati neku relevantnu procjenu što bi to značilo za naše gospodarstvo, no osobno mislim da bi povratak na staro imalo marginalan utjecaj na turizam, pa i na cijelo gospodarstvo, kao što ni pomicanje sata nema neki veći utjecaj na gospodarske trendove, a i naš organizam se nakon dan dva prilagodi promjeni.
Konkretno, ako pogledamo turizam, odluke turista hoće li odabrati Hrvatsku za svoju destinaciju ili ne, više ovisi o vremenskoj prognozi, najavi kišnih dana, nego o tome koliko je sati, što se posebno odnosi na one koji koriste 'last-minute' aranžmane. Njihova potrošnja također ne ovisi o tome koliko je kod nas sati.
I grane gospodarstva koje ovise o prirodnim elementima, kao što su solarne elektrane, one produciraju energiju neovisno o našoj umjetno dogovorenoj satnici. Na gospodarstvo ima znatno veći utjecaj imamo li u godini jedan radni dan više ili manje nego u prethodnoj.
Hrvatska je mala zemlja sa samo jednom vremenskom zonom i može brzo donijeti odluku, za razliku od zemalja koje imaju više vremenskih zona, recimo u Rusiji ih je devet, pa su vjerojatno zbog toga i prestali s pomicanjem sata. Stoga, mislim da bi kod donošenja nove odluke trebalo više uzimati u obzir posljedice koje pomicanje sata ima na zdravlje, a osobno bih takvu odluku pozdravio.
Koje države pomiču sat?
Oko 70 država svijeta prakticira pomicanje sata, neke su taj sistem napustile, a neke nikada nisu ni uvodile DST (Daylight Saving time). Prije stotinjak godina znanstvenici su utvrdili da bi bilo dobro dnevno svjetlo bolje iskoristiti i za jedan sat produljiti dan da bi se tako kasnije počela paliti svjetla.
Kada bi ljudi ustajali s izlaskom sunca i odlazili na počinak nakon zalaska, mogli bi uštedjeti energiju, mislili su. Jedan od prvih koji je predlagao prijelaz na DST bio je britanac William Willett, no sa svojom brošurom Rasipanje dnevnog svjetla iz 1907. godine nije uspio uvjeriti britanski parlament da ga i uvede.
Europska unija je 1996. godine standardizirala DST koji prakticira i većina zemalja Sjeverne Amerike i Europe, a jedina europska država koja ne poštuje DST je Island. U južnoj Americi većina država na sjeveru kontinenta ne poštuje DST, osim u Čileu, Paragvaju, Urugvaju i dijelu Brazila. U Oceaniji ljetno vrijeme poštuje Novi Zeland i nekoliko južnih australskih saveznih država, a ostale ne.
Od većih država DST ne prakticira Japan koji ga je bio uveo između 1948. i 1951. godine, dok je Kina, kao još jedna azijska velesila uvodila DST između 1986. i 1991. godine. Rusija je pomicala sat u nekoliko razdoblja, a zadnji put između 1981. i 2010. godine, da bi tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev obznanio da Rusi više neće pomicati sat uz obrazloženje da pomicanje sata uzrokuje stres i bolesti.
Anketa Slobodne: Trebamo li pomicati uru?
- Ne, to je besmisleno (884 odgovora - 60%)
- Da, jer meni tako paše (140 - 9%)
- Ne znam zašto se uopće i pomiče sat (154 - 10%)
- To negativno utječe na bioritam, zdravlje te se povećava i broj srčanih udara, stoga - ne (227 - 15%)
- Ako je to ukinula Rusija onda možemo i mi (27 - 2%)
- Zašto bi slušali Amere i Ruse, uvedimo svoje dalmatinsko vrime (44 - 3%)
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => hrvati su protiv
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-03-25 08:57:41
[created_by] => 3141
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-03-25 09:10:14
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-03-25 08:47:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 26144
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2017/03/25/POMICANJE SATA PORTAL.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
"POMICANJE SATA PORTAL"
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1120x840"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15668163 Threads: 5 Questions: 3225680059 Slow queries: 7296974
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 236460160
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 58
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/ne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena-475706
[printLink] => /vijesti/hrvatska/ne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena-475706?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 411714
[name] => pomicanje sata
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pomicanje-sata
[link] => /tag/pomicanje-sata
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 303361
[name] => ljetno računanje vremena
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ljetno-racunanje-vremena
[link] => /tag/ljetno-racunanje-vremena
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => hrvati su protiv
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena: zbog pomicanja sata pati nam zdravlje, a ušteda energije je zanemariva. Evo kako prebroditi prelazak na ljetno računanje vremena
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3141
[name] => Javorka Luetić
[username] => javorka-lueti
[email] => javorka-lueti@sd.hr
[password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/javorka-luetic-3141
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1659
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Ff05.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/25/POMICANJE SATA PORTAL.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => POMICANJE SATA PORTAL
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/25/POMICANJE SATA PORTAL.jpg
[title] =>
POMICANJE SATA PORTAL
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Zbog prelaska na ljetno računanje vremena, koje će se dogoditi posljednje nedjelje ožujka kada ćemo spavati sat kraće, svakog proljeća ponovno se aktualiziraju argumenti za i protiv pomicanja kazaljki. Sukobu se ne nazire kraj, jer neke studije dokazuju da pomicanje sata remeti naš prirodni biološki ritam i loše utječe na zdravlje i raspoloženje, drugi tvrde da se tako štedi energija koja svijetu nedostaje.
'Ako išta mrzim, mrzim pomicanje sata', izjasnila se većina Hrvata koje pomicanje sata izluđuje i rado bi da se kazaljke ostave na miru. Štoviše, ankete su pokazale da većina Hrvata uopće ne zna komu je palo na pamet pomicanje sata i čemu je to trebalo poslužiti.
Podsjetimo, izvorni razlog za donošenje odluke o ljetnom računanju vremena (adopting daylight saving - DST) bila je ušteda energije, iako o tome nema ozbiljnijih dokaza. Prvi su kazaljke na satu pomaknuli Francuzi davne 1916. godine, a većina europskih država učinila je to 70-ih godina prošlog stoljeća, a sve zbog naftne krize.
No, studija u kojoj je sudjelovalo 230.000 američkih domaćinstava i više od 400.000 ljudi pokazala je da se sva energija koja se uštedila ranijim gašenjem svjetla uvečer, potrošila za grijanje ujutro tako da je ušteda, ako je i bilo, posve zanemariva.
Ne raste potrošnja!
Različite poslovne grupe, kojima je profit jedini pokretač, tvrde da dulji dan potiče potrošnju, ali, pokazalo se da ni takvi argumenti ne drže vodu. Meta-analiza 44 studije potvrdila je vrlo skromnu uštedu energije od svega 0,34 posto tijekom dana kada se primjenjuje DST.
U svom novom izvješću koje je imalo za cilj rasvijetliti efekte ljetnog računanja vremena, JPMorgan Chase Institut koristio je više od 380 milijuna transakcija od preko 2,5 milijuna klijenata u Los Angelesu i Phoenixu za mjerenje potrošnje na početku i na kraju ljetnog računanja vremena od listopada 2012. do lipnja 2015. godine, i došao do fascinantnog zaključka – kad DST počinje u proljeće, dnevna potrošnja na kreditnim i debitnim karticama u Los Angelesu povećava se za jedva 0,9 posto! Međutim, kada DST završava u jesen, peglanje kartica dokazuje da se potrošnja u Los Angelesu smanjuje za 3,5 posto!
S druge strane, dokazi koji govore da nam prisilno oduzimanje sna, poremećaj životnog ritma i s tim povezan čitav niz zdravstvenih poremećaja, mnogo su uvjerljiviji, pa se pitamo što se čeka s povratkom u realno vrijeme.
Najsnažnije zbog ovih promjena trpe osjetljive osobe, žene i mlađi ljudi koji svakodnevno imaju naporni dnevni raspored, dok ih stariji ljudi, barem u početku, manje osijećaju jer im je i dnevni raspored fleksibilniji.
Učestaliji moždani udari
- Ljudski organizam ima niz različitih bioloških ritmova, od kojih nam je napoznatiji onaj vezan uz ciklus budnosti i spavanja. Tim ritmovima upravljaju uglavnom centri smješteni u raznim regijama mozga. Pomicanjem sata unaprijed ili unazad naš unutarnji sat postaje neusklađen s trenutnim, novim, rasporedom ciklusa dana i noći, no nakon određenog vremena ta se ravnoteža ponovno uspostavlja.
Općenito, "gubitak" sata pri prelasku na ljetno vrijeme naš organizam teže podnosi od onog „dodatnog" sata pri prijelazu na zimsko vrijeme. To je slično poteškoćama koje se javljaju kod dugih putovanja zrakoplovom; puno lakše podnosimo putovanja na zapad u odnosu na putovanje na istok - pri kojem „gubimo" vrijeme.
Koliko ćemo se uspješno i kako brzo prilagoditi promjeni vremena ovisi o našem općem zdravstvenom stanju, o kvaliteti našeg spavanja i životnom stilu.
Naravno, najveću ćemo promjenu osjetiti prva 2-3 dana nakon pomicanja sata, i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost - ističe prof. dr. sc. Ivo Lušić s Klinike za neurologiju KBC-a Split, te otkriva kako je nedavno pažnju privuklo istraživanje provedeno u Finskoj čiji će rezultati biti detaljno prikazani u travnju na Američkom neurološkom kongresu, kojim je na uzroku od 15.000 bolesnika s moždanim udarom u razdoblju od 10 godina utvrđen porast od 8 posto oboljelih tijekom prva dva dana nakon pomicanja sata (ljetnog i zimskog) u odnosu na druge dane u godini.
Tome je dodao i povezanost specifične vrste glavobolje tzv. cluster glavobolje i prijelaza na zimsko ili ljetno vrijeme, a prošle godine objavljeni su rezultati istraživanja koje upućuje da učestalost depresije raste kod prijelaza na zimsko računanje vremena.
- Zdrava nam logika govori da svako upletanje u prirodne procese nosi određene zdravstvene rizike, ali bez obzira na uvjerljivost ovih rezultata, treba biti oprezan s preuranjenim zaključcima i potrebno je tražiti i moguće „skrivene" uzroke zapaženih razlika, tj. moguće je da taj „neprepoznati" čimbenik utječe na rezultate.
Konačno, jesu li rezultati studije provedene u Finskoj obavezno primjenljivi i u drugim državama, kontinentima, nacijama i rasama? Stoga za sada možemo govoriti samo o opravdanoj sumnji. Osobno - ukinuo bih sadašnju praksu jer ne vidim nikakve realne koristi od pomicanja sata. O razmjerima moguće štete odlučite sami - poručuje prof. Lušić.
Fatalni ponedjeljak
Pomicanje sata jedan sat unaprijed može ubrzati opasne promjene na srcu, pokazala je i velika američka studija provedena 2014. godine na Sveučilištu u Coloradu. Uskraćeni sat spavanja ima daleko pogubniji učinak na naš organizam nego što možete zamisliti, a podaci iz dosad najveće studije te vrste u SAD-u otkrivaju 25-postotni porast broja srčanih udara koji se javljaju ponedjeljkom nakon što "proljeće ubrzamo" u odnosu na druge ponedjeljke tijekom godine.
Potvrđen je i obrnuti trend. Istraživači su, naime, otkrili i pad srčanih napada od 21 posto u utorak, nakon povratka u standardno vrijeme u jesen kada kazaljke sata vraćamo jedan sat unatrag.
"Ono što je osobito zanimljivo jest da se ukupan broj srčanih udara nije promijenio tjedan dana nakon prijelaza na ljetno računanje vremena", rekao je dr. Amneet Sandhu, kardiolog i voditelj studije."Ovi događaji bili su mnogo češći u ponedjeljak nakon proljetnog pomicanja sata, a zatim je učestalost padala u ostalim danima u tjednu", kazao je.
Srčani napadi i inače javljaju se najčešće ponedjeljkom ujutro. Sandhu objašnjava da je u potrazi za drugim "normalnim" ponedjeljkom, a obzirom na to da postoje razlike u učestalosti ovih udara. Međutim, kada su on i njegov tim uspoređivali statistike iz baze podataka bolnice u Michiganu ponedjeljkom prije početka ljetnog računanja vremena i ponedjeljakom odmah nakon, tijekom četiri uzastopne godine, našli su podatak o dosljednom povećanju od 34 posto srčanih udara u tjednu nakon promjene. (93 srčanih udara ponedjeljkom prije, u odnosu na 125 u tjednu nakon početka ljetnog računanja vremena).
Iako znanstvenici ne mogu sa sigurnošću kazati što uzrokuje povećan broj srčanih udara nakon prijelaza na ljetno računanje vremena, ipak imaju teoriju.
Osigurajmo bolje bolničko osoblje!
"Vjerojatno je porast broja srčanih udara ponedjeljkom ujutro uzrokovano kombinacijom više faktora, uključujući stres povezan s početkom novog radnog tjedna ali i promjenama u našem ciklusa budnosti i spavanja", rekao je Sandhu. "S ljetnim računanjem vremena povezan je sat vremena manje spavanja. Bez obzira na razlog, istaknuo je potrebu za angažiranjem boljeg bolničkog osoblja u ponedjeljak nakon pomicanja sata naprijed.
"Ako možemo utvrditi kada je povećan rizik za srčani udar, onda možemo biti spremni i za bolju skrb za naše pacijente", rekao je Sandhu. Bolnice uključene u ovu studiju, a sudjelovalo ih je više od 40.000, priznaju da imaju prosječno 32 pacijenata sa srčanim udarom ponedjeljkom. No, ponedjeljkom odmah nakon pomicanja sata imaju u prosjeku osam srčanih udara više.
Ova studija dolazi u trenutku rasprave je li ljetno računanje vremena uopće više potrebno, ako uštede energije nema, a negativne posljedice na zdravlje nas čine pospanima i mrzovoljnima. Stručnjaci su došli do otkrića da bi našem organizmu najbolje odgovaralo da cijelo vrijeme živimo u zimskom biološkom ritmu, iz kojeg sada izlazimo.
Naravno, ne smijemo svu krivnju za loše raspoloženje pripisivati pomicanju sata, što se često zloupotrebljava i ne smije biti opravdanje za iskaljivanje bijesa oko sebe. Svejedno, čini se da je u pravu većina Hrvata koji se zalažu za povratak na staro, i poštovanje prirodnih ciklusa.
Ne petljajmo se u bioritam
- Pomak kazaljki za 1 sat unaprijed, pomicanje radnog vremena, posebice ako to uključuje noćni posao, mijenja naš vlastiti biološki sat, koji ovisi o izmjeni svjetla i tame, što utječe na brojne tjelesne funkcije. Ovakav način rada povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i do 40 posto - ističe doc. dr. sc. Duška Glavaš, kardiologinja Koronarne jedinice Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split, s tim da rizik raste sukladno broju sati provedenih u noćnom radu.
Na sličan način može porasti učestalost moždanog udara, dijabetesa, debljine, depresije, razdražljivosti, nesanice, probavnih bolesti, tumora, a smanjuje se i reproduktivna sposobnost.
Prije se smatralo da je smjenski rad, povezan s većim rizikom srčanog i moždanog udara, vezan primarno uz rizične faktore, no meta-analiza 34 studije koja je uključila oko 2 milijuna ispitanika govori i o direktnom uticaju na srčani i moždani udar. Za razliku od zaposlenika koji rade samo danju, prema ovoj analizi, osobe u smjenskom radu, imaju 23 posto češće srčani udar i 5 posto češće moždani udar, ističe dr. Glavaš.
Prema švedskoj studiji, smjenski rad može dovesti do učestalijeg fatalnog srčanog udara što može biti povezano sa smanjenom fizičkom aktivnosti, hiperlipidemijom, debljinom, s tim da su rizici veći kod žena. Otkrivena se učestalija pojavnost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkih bolesti, a poremećaj spavanja i promjene načina života se spominju kao najčešći razlozi.
I Nurses Health studija provedena na 189.158 inicijalno zdravih medicinskih sestara u SAD-u tijekom 24 godine smjenskog rada, pokazala je da ovakav rad značajno povećava rizik od koronarne bolesti, posebice nakon 5 godina. Poslije 10-ak godina, povećan je rizik od koronarne bolesti 15-18 posto, a u nekim grupama i do 27 posto.
Nadalje, epidemiološke studije pokazuju da je veća incidencija srčanog infarkta, aritmija i moždanog udara u ranim jutarnjim satima, s tim da osobe koje rade u smjenama imaju učestalije hipertenziju, koronarnu bolest, srčani infarkt, obstruktivnu sleep-apnea, karcinom dojke, peptički vrijed.
- Sukladno navedenim istraživanjima, a i prema osobnom iskustvu dugogodišnjeg rada na Klinici za bolesti srca i krvnih žila, pomicanje sata i smjenski posao, posebice odgovorni posao po noći, ima značajan uticaj na zdravlje i kardiovaskularne bolesti. Nerijetko se dogodi da pacijent iz noćne smjene direktno završi u Koronarnoj jedinici s dijagnozom infarkta miokarda.
Što se tiče prevencije razvoja kardiovaskularnih bolesti, ako se ne može mijenjati smjenski način života i rada, savjetovala bih djelovati na poznate rizične faktore kao što su liječenje hipertenzije, hiperlipidemije, dijabetesa, prestanak pušenja, reguliranje tjelesne težine, više kretanja, zdrava prehrana i pokušati spavati 8 sati dnevno te izbjegavati stresne situacije, a mogu koristiti i povremeni preventivni liječnički pregledi i savjeti - zaključuje kardiologinja.
Što bi se dogodilo da prestanemo s pomicanjem sata?
Što bi se dogodilo da prestanemo s pomicanjem sata, bi li to imalo neke posljedice za naš turizam i gospodarstvo? - pitali smo. dipl. oec. Zvonimira Savića, direktora Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.
- Postoje brojne studije na tu temu i teško bi mi bilo dati neku relevantnu procjenu što bi to značilo za naše gospodarstvo, no osobno mislim da bi povratak na staro imalo marginalan utjecaj na turizam, pa i na cijelo gospodarstvo, kao što ni pomicanje sata nema neki veći utjecaj na gospodarske trendove, a i naš organizam se nakon dan dva prilagodi promjeni.
Konkretno, ako pogledamo turizam, odluke turista hoće li odabrati Hrvatsku za svoju destinaciju ili ne, više ovisi o vremenskoj prognozi, najavi kišnih dana, nego o tome koliko je sati, što se posebno odnosi na one koji koriste 'last-minute' aranžmane. Njihova potrošnja također ne ovisi o tome koliko je kod nas sati.
I grane gospodarstva koje ovise o prirodnim elementima, kao što su solarne elektrane, one produciraju energiju neovisno o našoj umjetno dogovorenoj satnici. Na gospodarstvo ima znatno veći utjecaj imamo li u godini jedan radni dan više ili manje nego u prethodnoj.
Hrvatska je mala zemlja sa samo jednom vremenskom zonom i može brzo donijeti odluku, za razliku od zemalja koje imaju više vremenskih zona, recimo u Rusiji ih je devet, pa su vjerojatno zbog toga i prestali s pomicanjem sata. Stoga, mislim da bi kod donošenja nove odluke trebalo više uzimati u obzir posljedice koje pomicanje sata ima na zdravlje, a osobno bih takvu odluku pozdravio.
Koje države pomiču sat?
Oko 70 država svijeta prakticira pomicanje sata, neke su taj sistem napustile, a neke nikada nisu ni uvodile DST (Daylight Saving time). Prije stotinjak godina znanstvenici su utvrdili da bi bilo dobro dnevno svjetlo bolje iskoristiti i za jedan sat produljiti dan da bi se tako kasnije počela paliti svjetla.
Kada bi ljudi ustajali s izlaskom sunca i odlazili na počinak nakon zalaska, mogli bi uštedjeti energiju, mislili su. Jedan od prvih koji je predlagao prijelaz na DST bio je britanac William Willett, no sa svojom brošurom Rasipanje dnevnog svjetla iz 1907. godine nije uspio uvjeriti britanski parlament da ga i uvede.
Europska unija je 1996. godine standardizirala DST koji prakticira i većina zemalja Sjeverne Amerike i Europe, a jedina europska država koja ne poštuje DST je Island. U južnoj Americi većina država na sjeveru kontinenta ne poštuje DST, osim u Čileu, Paragvaju, Urugvaju i dijelu Brazila. U Oceaniji ljetno vrijeme poštuje Novi Zeland i nekoliko južnih australskih saveznih država, a ostale ne.
Od većih država DST ne prakticira Japan koji ga je bio uveo između 1948. i 1951. godine, dok je Kina, kao još jedna azijska velesila uvodila DST između 1986. i 1991. godine. Rusija je pomicala sat u nekoliko razdoblja, a zadnji put između 1981. i 2010. godine, da bi tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev obznanio da Rusi više neće pomicati sat uz obrazloženje da pomicanje sata uzrokuje stres i bolesti.
Anketa Slobodne: Trebamo li pomicati uru?
- Ne, to je besmisleno (884 odgovora - 60%)
- Da, jer meni tako paše (140 - 9%)
- Ne znam zašto se uopće i pomiče sat (154 - 10%)
- To negativno utječe na bioritam, zdravlje te se povećava i broj srčanih udara, stoga - ne (227 - 15%)
- Ako je to ukinula Rusija onda možemo i mi (27 - 2%)
- Zašto bi slušali Amere i Ruse, uvedimo svoje dalmatinsko vrime (44 - 3%)
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/ne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena-475706
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a10115070b8c72eeb300738fd08f0c9d12807b49
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ne+prestaju+kontroverze+oko+ljetnog+ra%C4%8Dunanja+vremena%3A+zbog+pomicanja+sata+pati+nam+zdravlje%2C+a+u%C5%A1teda+energije+je+zanemariva.+Evo+kako+prebroditi+prelazak+na+ljetno+ra%C4%8Dunanje+vremena&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena-475706
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fne-prestaju-kontroverze-oko-ljetnog-racunanja-vremena-zbog-pomicanja-sata-pati-nam-zdravlje-a-usteda-energije-je-zanemariva-evo-kako-prebroditi-prelazak-na-ljetno-racunanje-vremena-475706
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => hrvati su protiv
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
20. svibanj 2024 19:26
