Osnovni ciljevi Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. su priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, a to ćemo postići kombinacijom četiri poluge - financijskom, poreznom, zemljišnom i ekološko-energetskom, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na predstavljanju stambene politike koju je Hrvatska čekala 34 godine.
- Tema stanovanja jedna je od važnijih tema jer je priuštivost stanovanja, ali i jeftinijeg najma problem velikog broja naših građana", rekao je Bačić na predstavljanju nacionalnog plana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u petak u Zagrebu, piše Dnevnik.hr.
- Ovo je prvi put u 34 godine državnosti da imamo ovakav srednjoročni plan", istaknuo je ministar i dodao da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba i da dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, a sve češće i radno mjesto. Dodao je i da se radi o strateškom dokumentu u kojem su identificirani razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najma u RH, te prvom takvom dokumentu od samostalnosti države.
Zaostajemo za europskom unijom
Procjena različitih institucija je da nedostaje od 232.000 do 286.000 stanova. Od više od dva milijuna stanova se 231.000 koristi za kratkoročni najam: "Hrvatska je stopom prenapučenosti u skupini država s velikom prenapučenosti stambene jedinice. Prosječan stanovnik Hrvatske raspolaže s 1,2 sobom, dok je prosjek EU-a 1,6 soba. Prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 2,67 (treći najveći broj članova kućanstava u EU), dok je prosjek EU-a 2,3. Roditeljski dom se napušta s 33,4 godine i samo Portugal je gori. Prosjek EU-a je 26,5 godina i to predstavlja demografsku prepreku".
Indeks priuštivosti u Hrvatskoj je takav da se u Dubrovniku s godišnjom plaćom može kupiti tek 3,2 kvadrata stana, u Zagrebu 6,7 kvadrata, a u Vukovaru 21,8 kvadrata. U Splitu se može kupiti 3,8 kvadrata.
Četiri poluge za priuštivije stanovanje su: financijska, porezna, zemljišna i ekološko energetska, a Bačić očekuje da će program pratiti i lokalna samouprava jer bez suradnje s njom neće biti priuštivog stanovanja.
Za priuštivo stanovanje Vlada želi porezom aktivirati prazne nekretnine, poticati dugoročni najam, jačati pravnu sigurnost najamnog odnosa i gradnju stanova.
"Imamo odgovore na visoke cijene stanova za kupnju i najam. Radna skupina koja je radila na ovom planu sastojala se od stručnjaka iz različitih domena. Demografski, socijalni, prostorni aspekt - svega toga se tiče ovaj plan. Analizirali smo sve podatke kako bi se dobio omjer ponude i potražnje u Hrvatskoj - pregled tržišta nekretnina, analiza modela stambenog zadrugarstva u EU, analiza nekretnina za priuštivo stanovanje samo su neki od tih podataka", istaknuo je Bačić i dodao da se podaci temelje na podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U prosincu se ide na javno savjetovanje
Kazao je da je sam koncept završen, kao i akcijski plan koji će biti na javnom savjetovanju, ali se provodi proces vanjskog vrednovanja: "Vjerujemo da će početkom prosinca biti vrednovanje završeno, nakon čega će Plan ići u javno savjetovanje. Dotad ćemo imati niz prezentacija, među ostalim Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), kao i predstavljanje gradovima i općinama."
Međunarodni monetarni fond je procijenio da Hrvatskoj nedostaje 232.750 stambenih jedinica, a PwC-ova procjena je 286.005. Ekonomski institut procjenjuje da Hrvatskoj nedostaje 236.731 stambenih jedinica.
Stanovanje je jedna od najvažnijih mjera u Hrvatskoj, rekao je Bačić i upozorio da 40 posto stambenog fonda - 958.000 stanova ne služi za stanovanje: "Proteklih godina bilježimo snažan rast cijena nekretnina i najma te potražnju veću od ponude. Ulaganje u nekretnine građanima je oblik štednje. Za kratkoročni najam u turističkom sektoru koristi se 231.000 stambenih jedinica. Porasla je potražnja stranih državljanja za nekretninama u Hrvatskoj. Posljedice energetske krize i povećanje cijena građevinskog materijala utjecale su na rast cijena. Udio praznih stanova dosegnuo je 25 posto ukupnog stambenog fonda - 595.500", zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, piše Dnevnik.hr.
