"Taj veliki nevladin sektor, gdje se dijeli ogroman novac, je isto područje gdje treba puno transparentnije i poštenije gledati kako se dijeli novac. Stalno se ističe kako je moćna Katolička crkva, kako ona zapravo provodi svoje materijalne interese. Ako ćemo takvo društvo, onda trebamo svakako staviti na dnevni red i neke udruge koje izvlače ogromne novce. Pitanje je da li zaista oni služe općem dobru, što su oni napravili s tim novcima poreznih obveznika. Primijenimo isti kriterij doslovno prema svima", rekao je Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta ovoga tjedna na N1 televiziji.
Položaj civilnog društva i financiranje nevladinih organizacija tema je na koju se Domovinski pokret svako malo vraća. Iako u političkom programu te stranke nema posebnog poglavlja o nevladinom sektoru, iz cjelokupnog stranačkog plana "preobrazbe Hrvatske u domovinskom duhu", jasni su prioriteti DP-a – obitelj, kršćanske vrijednosti, očuvanje prirodnog moralnog zakona i kroatizacija. U tom smjeru bi vjerojatno išla i revizija položaja civilnog sektora u Hrvatskoj, piše Faktograf.
Udruga se dotiču u poglavlju koji se odnosi na vojsku pa navode: "Svjedoci smo rasipanja novca na kojekakve udruge i projekte koji su direktno usmjereni protiv hrvatskog naroda, običaja, kulture i interesa RH, taj novac treba usmjeriti u obranu jer svi moramo biti svjesni koliko nas je stajala naša sloboda!”.
Iako to u samoj kampanji za ove parlamentarne izbore nije bilo naročito izraženo, pokušaji diskreditiranja dijela nevladinih organizacija obilježili su kampanju za lokalne izbore 2021. godine u Zagrebu.
Domovinski pokret je tada provodio dezinformacijsku-difamacijsku kampanju protiv dijela udruga i zaklada, prozivajući ih da su dio navodne mafijaške zavjere koja financira platformu Možemo!. Igor Peternel, član Predsjedništva DP-a i gradski zastupnik, najavljivao je da će DP osnovati Ured za sprječavanje pranja novaca u udrugama.
Uz Bartulicu i Peternela u Domovinskom pokretu ima i drugih dušebrižnika koji bdiju nad ispravnošću civilnog društva u Hrvatskoj.
Tri udruge obitelji Jurčević
Jedan od dugogodišnjih boraca protiv "dobro organizirane koruptivne hobotnice koja provodi antihrvatsku politiku" je i ideolog desnice Josip Jurčević, novoizabrani DP-ov saborski zastupnik koji sebe vidi i kao mogućeg ministra kulture u eventualnoj vladi HDZ-DP.
Vrlo zainteresiran za "pročišćavanje” nevladinog sektora, Jurčević je još 2005. godine, sa suradnicima iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, izradio Strategiju potpore i poticanja razvitka civilnog društva u Republici Hrvatskoj koja bi se trebala temeljiti na mreži iseljeništva, katoličkim misijama i udrugama dijaspore. Dokument je trebao postati službena državna politika, ali je na kraju neslavno propao.
U međuvremenu, Jurčević je pronašao svoju financijsku nišu baš u tom, njemu mrskom, nevladinom sektoru.
Prvo je osnovao udrugu Dokumentacijsko informacijsko središte koja se pretežito bavila izdavanjem njegovih knjiga o Bleiburgu, komunističkom teroru, djelovanju Udbe protiv Crkve i sličnim temama da bi, prije pet godina, istu udrugu doregistrirao i za – poslove socijalne skrbi. Učinio je to kako bi mogao aplicirati za sredstva iz programa "Zaželi".
Njegovim stopama krenuli su i supruga i sin. Osnovali su još dvije udruge – Hrvatski institut za migracije i integracije i udrugu Sloboda i jednakost. Sve tri udruge imaju sjedište u obiteljskoj kući Jurčevićevih u Zagrebu. Imaju i isti broj telefona.
Tri udruge obitelji Jurčević tako su od 2020. do 2024. godine bile uključene u 14 projekata u okviru programa "Zaželi" koji su dobili gotovo 11,6 milijuna eura, od čega su 4,7 milijuna dobili za projekte u kojima su bili nositelji, a 6,9 milijuna eura dobili su projekti u kojima su njihove udruge bili partneri.
Program "Zaželi", o kojem je Faktograf više puta pisao, financiran je iz Europskog socijalnog fonda 85 posto, a 15 posto ide iz državnog proračuna. Provodi ga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (1, 2, 3, 4) od 2017. godine. Kroz program se na određeno vrijeme na minimalnu plaću zapošljava žene iz rizičnih skupina, odnedavno i muškarce, da bi pružali pomoć i podršku starijima od 65 godina i osobama s invaliditetom. Svaka od tako zaposlenih osoba mora brinuti o najmanje šest ljudi. Na javne pozive za osmišljavanje i provođenje takvih projekta mogle su se javiti općine, gradovi, županije, regionalni zavodi za zapošljavanje i centri za socijalnu skrb, neprofitne organizacije registrirane za socijalne aktivnosti i ustanove koje pružaju usluge starijim osobama i osobama s invaliditetom. Riječ je o bespovratnim sredstvima.
Dokumentacijsko informacijsko središte
Prema podacima u registru udruga, Dokumentacijsko informacijsko središte osnovano je 2004. godine s ciljem "promicanja, razvitka i unapređenja znanja te istraživanja svih vrsta izvora i djela koja se odnose na Hrvatski domovinski rat i nastanak suvremene hrvatske države". U prijevodu je to značilo – izdavanje i promoviranje knjiga i drugih djela Josipa Jurčevića i njegovih suradnika, poput Brune Esih i Bože Vukušića.
Na čelu udruge je Josip Jurčević, dopredsjednica je njegova supruga Katica Jurčević, a tajnik sin Jurij Borna Jurčević.
Negdje u vrijeme prijave na javni poziv "Zaželi", 2019. godine, udruga u svoj Statut dodaje i nove ciljeve rada pa se oni s promoviranja Jurčevićevih uradaka i ideja šire na "pružanje pomoći i podrške hrvatskim braniteljima invalidima, stradalnicima, oboljelima te drugim osobama s invaliditetom". Proširena je i djelatnost udruge. Prvo je bila registrirana samo za područje "obrazovanja, znanosti, istraživanja i zaštite ljudskih prava" pa je aktivnost Dokumentacijsko informacijskog središta proširena i na "branitelje i stradalnike, socijalnu djelatnost, sport i zaštitu zdravlja", da bi 2020. godine došlo do još malog proširenja, u skladu s trendovima, i na "demokratsku političku kulturu, gospodarstvo, međunarodnu suradnju, kulturu i umjetnost, održivi razvoj, zaštitu zdravlja, zaštitu okoliša i prirode".
Prema podacima do kojih smo došli pregledom odluka o financiranju u svim fazama programa "Zaželi", Jurčevićeva udruga uključena je u pet projekata, od čega u tri kao nositelj projekta i u dva kao jedan od partnera, ukupne vrijednosti gotovo 3,9 milijuna eura.
Sve projekte iz programa "Zaželi" koje ćemo navesti odobravali su ministri Josip Aladrović ili Marin Piletić, ovisno koji je od njih tada bio u mandatu.
Prvi projekt koji smo pronašli, odobren je u rujnu 2020. godine u Fazi II programa "Zaželi" u kojoj projekti traju maksimalno 12 mjeseci. Udruga Dokumentacijsko informacijsko središte bila je nositelj projekta "Zajedno za bolje sutra”, a partneri su joj bili Hrvatski zavod za zapošljavanje Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i Gradski ogranak udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića. Odobreno je 464.329,90 kuna (61.627 eura).
Sljedeći projekt "Pomažimo bližnjima" odobren je u listopadu 2022. godine u Fazi III programa "Zaželi", kada su se prihvaćani projekti koji ne traju duže od osam mjeseci. I tu je udruga Dokumentacijsko informacijsko središte bila nositelj projekta. Uz obavezne partnere Hrvatski zavod za zapošljavanje Zagreb i Centar za socijalnu skrb Zagreb, partner je sada bila Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara na čijem je čelu Zorica Gregurić široj javnosti poznata po hajci na Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) 2016. godine. Projekt je dobio 193.324 eura.
Sretna 2024. godina
Ova godina je posebno uspješna za Dokumentacijsko informacijsko središte, ali i za ostale dvije udruge iz obitelji Jurčević. Riječ je o Fazi "Zaželi -prevencija institucionalizacije" u kojoj se odobravaju projekti koji traju minimalno 30, a maksimalno 36 mjeseci.
Prvi važan datum je 3. siječnja. Tada je odobren projekt "Zaželi sretniju budućnost" kojeg vodi Udruga umirovljenika Črnomerec iz Zagreba, a na kojem je Dokumentacijsko informacijsko središte jedan od partnera, uz Općinu Marija Gorica i Udrugu Ivana Perkovca iz Šenkovca. Ukupno su dobili 1.125.000 eura.
Istom odlukom od 3. siječnja odobren je i projekt "Zajedno pomažemo ranjivim skupinama" čiji je nositelj udruga Hrvatski proeduka centar iz Zagreba. Partneri na projektu su dvije udruge obitelji Jurčević – udruga Dokumentacijsko informacijsko središte, čiji je predsjednik Josip Jurčević, te udruga Hrvatski institut za migracije i integracije na čijem je čelu sin Jurij Borna Jurčević, koji je ujedno, podsjetimo, i tajnik Dokumentacijsko informacijskog središta. Odobren iznos je 1.170.000 eura.
Nekoliko rednih brojeva dalje, u istoj odluci od 3. siječnja, odobren je projekt upravo Hrvatskog instituta za migracije i integracije pod nazivom "Socijalnim uključivanjem do smanjenja institucionalizacije". Partneri su Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, već spominjane Zorice Gregurić i udruga Domovinska i iseljenička zajednica iz Zagreba. Odobreno je 1.350.000 eura.
I treća udruga, Sloboda i jednakost, čiji je predsjednik također Jurij Borna Jurčević, a tajnica Katica Jurčević, pojavljuje se kao partner u dva projekta koji su isto odobreni 3. siječnja.
Nositelj projekta "Uključi i mene!" je Udruga umirovljenika Knežija, a partneri su, uz Slobodu i jednakost, Udruga Ivana Perkovca iz Šenkovca i općina Brdovec. Dobiveno je 1.350.000 eura.
Drugi projekt je "Zajedno u društvu" kojeg vodi Udruga Rijeka danas, a uz Slobodu i jednakost partner je Grad Krk. Za taj projekt odobreno je 1.485.000 eura.
Dva mjeseca kasnije, 7. ožujka, prošao je projekt "Zajedno za bolju budućnost” Dokumentacijskog informacijskog središta Josipa Jurčevića. Partneri su Hrvatski proeduka centar iz Zagreba i Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, ali i udruga Sloboda i jednakost Jurija Borne Jurčevića. Odobreno je 1.305.000 eura.
Dvadesetak dana nakon toga, 28. ožujka, prihvaćena su još dva projekta u kojima su udruge kojima je na čelu sin Josipa Jurčevića.
Udruga Sloboda i jednakost Jurija Borne Jurčevića vodi projekt "Kvalitetnim radom spriječimo institucionalizaciju”. Partneri su Udruga umirovljenika i starijih osoba Malešnica Zagreb i Grad Duga Resa. Dobili su 1.350.000 eura.
Prošao je i projekt "Prevencija institucionalizacije”, udruge Domovinska i iseljenička zajednica. Partneri su Hrvatski institut za migracije i integracije Jurija Borne Jurčevića i već spominjana Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara. Odobreno im je 1.350.000 eura.
Ova faza programa "Zaželi" otvorena je do 31. 12., pa nije isključeno da se do kraja godine pojave još neki projekti u kojima su udruge obitelji Jurčević. Barem kao partneri.
Socijala, građevinske firme i znanost
Ako vam se do sada već nije zavrtjelo u glavi, u nastavku možete pročitati informacije o preostalim projektima iz programa "Zaželi" nastalih u manufakturi obitelji Jurčević, a koje vodi sin Josipa Jurčevića.
Prije toga, samo da još jednom podcrtamo – riječ je o tri udruge u kojima je u svakoj od njih i Jurij Borna Jurčević, dok se Josip Jurčević i njegova supruga Katica Jurčević pojavljuju kao ovlaštene osobe u jednoj, odnosno dvije.
Predsjednik udruge Dokumentacijsko informacijskog središta je, kao što smo već napisali, Josip Jurčević, njegova supruga Katica Jurčević je dopredsjednica, a sin Jurij Borna Jurčević je tajnik. Osnovana je 2004. godine.
U udruzi Hrvatski institut za migracije i integracije predsjednik je Jurij Borna Jurčević i, prema registru udruga, nema drugih ovlaštenih osoba. Osnovana je 2013. godine.
Na čelu udruge Sloboda i jednakost je isto Jurij Borna Jurčević, a tajnica je Katica Jurčević. Udruga je osnovana 2016. godine.
Sada o preostalim projektima iz programa "Zaželi".
U Fazi II, uz već gore navedeni projekt Dokumentacijskog informacijskog središta "Zajedno za bolje sutra", u istoj je odluci od rujna 2020. godine odobren i projekt udruge Slobode i jednakost "Dobro se dobrim vraća” s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje iz Zagreba i Centrom za socijalnu skrb Zagreb. Odobreno je 464. 329, 90 kuna (61.627 eura).
Osam mjeseci kasnije, u svibnju 2021. godine prošao je i projekt "Pomoć žene nema cijene" čiji je nositelj udruga Život nema cijenu iz Primoštena, a partner je Hrvatski institut za migracije i integracije, uz Zavode za zapošljavanje i Centre za socijalnu skrb iz Zagreba i Šibenika, Sportsko društvo Spartak iz Šibenika i Centar za socijalnu skrb iz Drniša. Odobren je iznos od 2.785.979,38 kuna (369.763 eura).
U Fazi III isto su prošli projekti sve tri udruge obitelji Jurčević. Kako smo već ranije naveli, u listopadu 2022. godine odobren je projekt "Pomažimo bližnjima" Dokumentacijskog informacijskog središta kojeg vodi Josip Jurčević, a istom odlukom odobren je i projekt "Ruka prijateljstva" udruge Sloboda i jednakost i projekt "Solidarnost i ljubav" Hrvatskog instituta za migracije i integracije. Predsjednik obje udruge je, kao što znamo, Jurij Borna Jurčević.
U oba projekta su isti partneri – Hrvatski zavod za zapošljavanje iz Zagreba, Centar za socijalnu skrb Zagreb, Sportsko društvo Spartak iz Šibenika i Grad Sveta Nedjelja, s time da je projekt "Ruka prijateljstva" dobio 195.693,14 eura, a projekt "Solidarnost i ljubav" 194.292,92 eura.
I to bi bilo to što se tiče programa "Zaželi" i angažmana udruga obitelji Jurčević, a što smo pronašli u službenim, javnosti dostupnim dokumentima.
Riječ je, podsjetimo još jednom, o 14 projekata kojima je u periodu od 2020. do 2024. godine odobreno gotovo 11,6 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda uz sufinanciranje iz državnog proračuna.
Ovdje valja napomenuti da su udruge Jurja Borne Jurčevića – Hrvatski institut za migracije i integracije te Sloboda i jednakost – istovremeno uključene i u druge projekte (1, 2, 3, 4) financiranennovcem iz Europskog socijalnog fonda.
Uz sve to, prema podacima Poslovna Hrvatska, sin Josipa Jurčevića lani je postao suvlasnik tri građevinske tvrtke i jedne firme za iznajmljivane plovila, a uz to je u studenom zaposlen (1, 2) na neodređeno s punim radnim vremenom na stručno radno mjesto stručnog savjetnika u sustavu znanosti i visokom obrazovanju na Institutu za migracije i narodnosti na kojem radi i Katica Jurčević kao viša znanstvena suradnica. Prema dostupnim podacima, Juraj Borna Jurčević je doktorand povijesti na Fakultetu hrvatskih studija.
Od marksizma do Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta
Novoizabrani saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Jurčević poznat je po vrlo izraženim antikomunističkim stavovima i javnim istupima u kojima često upotrebljava pojmove poput "antihrvatski" i "veleizdaja". Doktor je povijesnih znanosti, ali je u mladosti, prije nego je devedesetih preokrenuo kaput, bio zainteresiran za marksizam te je diplomirao i četverosemestralni studij Marksizma i Teorije i prakse samoupravnog socijalizma (TIPSS). Do 2017. godine bio je zaposlen na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Danas je mentor na doktoratima iz povijesti na Fakultetu hrvatskih studija.
Prije aktiviranja u Domovinskom pokretu nekoliko puta je pokušavao ući u mainstream politiku. Bio je nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2009. godine kada je dobio 2,74 posto glasova. Kratko je bio savjetnik ministra branitelja Mije Crnoje, jer je ovaj nakon samo šest dana, u siječnju 2016. godine, podnio ostavku zbog sumnje u utaju poreza zbog lažno prijavljenog prebivališta.
Na prošlim EU izborima 2019. godine bio je kandidat na listi udruge Blokirani. Dobio je 205 preferencijalnih glasova. Nakon što je sada izabran u Sabor na listi DP-a, s 5.305 preferencijalnih glasova, kandidat je i na skorim izborima za EU parlament.
U međuvremenu je stigao izjaviti da sebe vidi kao mogućeg ministra kulture ako dođe do koalicijske vlade HDZ-DP.
Jurčević se angažirao i u Hrvatskom nacionalnom etičkom sudištu osnovanom prije deset godina, grotesknoj skupini koja se bavila svojevrsnom ideološkom lustracijom pod dirigentskom palicom Zvonimira Šeparovića i Zdravka Tomca. Njihovo "sudište" je za nacionalnu izdaju "osudilo" razne javne osobe poput Stjepana Mesića, Ive Josipovića, Milorada Pupovca, Vesne Pusić i Vesne Teršelič.
Na jednom od njihovih skupova 2017. godine, na kojem su na tapeti bile udruge poput Gonga, Kuće ljudskih prava i Documente te neizbježni George Soros, Jurčić se prisjetio vlastite nesretne epizode 2005. godine kada je, izvan svih procedura, pokušao progurati kroz državne institucije skandaloznu Strategiju potpore i poticanja razvitka civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
Ispričao je okupljenima kako je tada dobro proučio temu civilnog društva i ustanovio da je 14.000 od tada 28.000 registriranih udruga naslijeđeno iz Jugoslavije te da postoje na logistici iz bivše države, što im daje izuzetnu političku moć. Ustvrdio je da su one jedine – uz Udbu – nastavile nesmetani rad i u Hrvatskoj. Po osebujnoj Jurčevićevoj teoriji, glavna im je svrha koloniziranje i financijsko-obavještajne operacije u čemu je vodeća uloga Sorosa.
Nije zaobišao ni Savjet za razvoj civilnog društva, vladin Ured za udruge i, posebno, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva koja "svake godine raspolaže s preko milijardu kuna od čega se 99 posto usmjerava na protuhrvatsku djelatnost".
Za razliku od upornog javnog prozivanja dijela civilnog društva, Jurčević svoj višemilijunski angažman u okviru programa "Zaželi" nije oglašavao na sva zvona. Pronašli smo tek jedan člančić, zapravo promotivni tekst, o jednom od projekata u kojem se spominje Jurčević. On sam u svojoj biografiji na kraju samo kratko navodi "veoma djelatan u civilnom društvu na zastupanju ljudskih prava i ostvarivanju socijalne kohezije", piše Faktograf.