StoryEditor
Hrvatskagdje vam je mladost?

Istraživanje splitskih znanstvenika: tinejdžeri u Hrvatskoj treći su po debljini u Europi

Piše Diana Barbarić
23. svibnja 2020. - 21:10
Shutterstock

Strašan podatak: tinejdžeri u Hrvatskoj treći su po debljini u Europi, od njih su deblji samo mladi Grci i Portugalci.

Još strašniji podatak: najnoviji znanstveni članak, svježe objavljen u renomiranom znanstvenom časopisu, pokazuje da je izolacija izazvana koronom malo utjecala na razinu tjelesne aktivnosti srednjoškolaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U “karantenu” su mnogi od njih ušli vrlo neaktivni, a takvi su iz nje i izišli. Posebno se to odnosi na djevojke. Ispada da su srednjoškolke ostale u istoj, lošoj formi, jer su i prije izolacije, općenito, bile iznimno fizički neaktivne.

Zamislite koja je to razina tromosti i zanemarivanja i kako će takav životni stil imati strašne posljedice za naše mlade!

U časopisu Sustainability

Pokazuju to rezultati znanstvenog istraživanja o analizi i korelaciji fizičkih aktivnosti adolescenata na jugu Hrvatske tijekom pandemije i nametnutih pravila socijalnog distanciranja, iza kojeg stoje istaknuti stručnjaci splitskog Kineziološkog fakulteta.

U pitanju je, što je vrijedno svake pohvale, jedan od prvih (vjerojatno i prvi, op.a.) znanstvenih radova hrvatskih autora, koji je o temi pandemije COVID-19 objavljen u časopisu koji se citira u Web of Science citatnoj bazi, u časopisu Sustainability.

- Možda smo, s obzirom na aktualnost teme, mogli ići i u neki još bolji časopis, ali metodologija je kineziološka, nema laboratorijskih testova, nije financirano iz skupih projekata, zapravo, osim naših redovnih plaća - nije financirano uopće, pa smo izbjegli gađati pretjerano visoko da ne riskiramo previše. Ipak, izgleda da je ovo prvi znanstveni rad u Current Contentsu koji je Hrvatska objavila o temi u vezi s COVID-om 19 pa nas to stvarno veseli - govori nam prof. dr. Damir Sekulić, dekan splitske Kineziologije i jedan od petero znanstvenika koji su radili na ovom projektu.

Studija se bavila analizom tjelesne aktivnosti 388 adolescenata, među njima 126 djevojaka, prosječne dobi od 16,4 godine. Za potrebe drugog istraživanja koje je u tijeku, oni su “izmjereni” početkom školske godine, dakle, u jesen 2019., a potom nakon nametnutih pravila socijalnog distanciranja, i to preko web-aplikacije.

Napomenimo da su jesenas momci prosječno bili visoki 1,83 metra i teški 73 kilograma, dok su djevojke imale 1,70 m visine i 61 kilogram težine.

image
Damir Sekulić, Mateo Blažević i Barbara Gilić
Saša Burić/HANZA MEDIA

Na kraju se došlo do zaključka da je razina tjelesne aktivnosti bitnije pala kod muškaraca, i to zato što se oni, tumače znanstvenici, više bave ekipnim i organiziranim sportovima od djevojaka, koje su slabo tjelesno aktivne.

Rapidan pad tjelesne aktivnosti

- Odmah nakon izbijanja epidemije u Kini, njihovi su znanstvenici u međunarodnoj suradnji izašli s predviđanjima o opasnosti koja se javlja kao jedna od posljedica izolacije, a to je rapidan pad tjelesne aktivnosti. Logično, to prati niz problema koji su inače povezani s tjelesnom neaktivnošću. Šira javnost to prepoznaje prvenstveno u porastu pretilosti, ali to nije ni blizu svih problema. Niska razina tjelesne aktivnosti faktor je rizika za razvoj hipertenzije, dijabetesa tipa II, kardiovaskularnih bolesti, psihičkih problema. Sve su to poznate javnozdravstvene činjenice - ističe prof. dr. Sekulić.

image
Damir Sekulić, Barbara Gilić i Mateo Blažević proveli su važno istraživanje o tjelesnoj aktivnosti mladih za vrijeme pandemije 
Sasa Buric/Cropix

U radu su, napominje on, izolirali i faktore koji su kod analiziranih adolescenata djelovali kao zaštitni mehanizam i kod nekih spriječili da pad tjelesnog aktiviteta bude izraženiji.

- U prvom redu radi se o ukupnom fitnessu i “tjelesnoj pismenosti” koji su dobrim dijelom odgovorni što su neki adolescenti uspjeli ostati fizički aktivni usprkos situaciji u kojoj smo se svi skupa našli. To su mladi koji su i prije mjera izolacije bili dobrog fitness statusa i našli su načina za vježbanje i održavanje kondicije i tijekom “lockdowna” - ističe dekan Sekulić.

Za 75 mjesta - čak 508 kandidata!


Studij kineziologije jedan je od najpopularnijih u Splitu. Iako je upisna kvota za iduću akademsku godinu samo 75 mjesta za brucoše, već sada se prijavilo 508 kandidata, a za čak 140 njih to je prvi izbor. Dekana Sekulića to ne čudi.

- Dosta radimo na neizravnoj promociji Fakulteta. Mislim da je puno bolje pokazati u čemu si dobar nego se razbacivati reklamama u kojima bojiš ružičasto i ono što je u stvarnosti potpuno drugačije. Nema tu tajne, uvjeti za rad na Fakultetu su očajni. Usprkos tome, uspijemo napraviti puno. Što bismo imali od toga da kukamo? Što se mene tiče, to je samo gubitak vremena. Ovaj objavljeni rad najbolji je dokaz za to. Zapravo, istraživanje i objavljeni rad napravljeni su samo našim znanjem i štopericom kolege Blaževića - poentira dekan.

Blažević, Gilić, Zenić, Kvesić


Sekulić napominje kako je on samo dio tima koji se bavio ovom vrućom temom te da je u istraživanju ključna karika bio doc. dr. sc. Mateo Blažević.

- Još su sudjelovali i Barbara Gilić, doktorantica na Kineziološkom fakultetu u Splitu, dr. sc. Nataša Zenić, redovita profesorica Kineziološkog fakulteta u Splitu, te dr. sc. Ivan Kvesić, docent Sveučilišta u Mostaru - nabraja dekan Sekulić, jedan od najagilnijih znanstvenih na Splitskom sveučilištu.

O važnosti svega skupa, kaže on, možda najbolje govori činjenica da je glavni financijer znanstvenih projekata kod nas, Hrvatska zaklada za znanost, objavila posebni projektni poziv za financiranje istraživanja na temu COVID-19, a oni su istraživanje napravili i rad objavili i bez takvog financiranja.

#PRETILOST#KINEZIOLOŠKI FAKULTET#DEBLJINA#TINEJDŽERI

Izdvojeno

30. svibanj 2020 21:32