Prije nekog vremena jedna mi je kolegica s privatnog portala bliskog vjerskim temama, poslala poveznicu na tekst na portalu Hrvatske katoličke mreže s naslovom “Projekt HKS-a, HKR-a i HDKN-a dobio bespovratna sredstva za uspostavu sustava provjere točnosti informacija”. U komentaru je dodala: Crkveni medij ušao u partnerstvo s faktografom.
Odgovorio sam joj kako faktograf radi za facebook (to su oni što mnogima zagorčavaju život blokadom objava na fejsu), ovi crkveni će, koliko sam ja razumio, pratiti vjerske teme u javnim medijima. Uzvratila mi je kako see check mreža ne pokriva samo facebook nego sve platforme(!)
Provjera dezinformacija
Malo me to začudilo, no, nisam tome pridavao puno pozornosti dok nisam ovih dana na nekoj platformi ugledao naslov “Je li zagrebački nadbiskup Kutleša ‘žestoki protivnik Međugorja’ kako su o njemu pisali mainstream mediji?”. U podnaslovu je istaknuto: “Istoga dana kada je mons. Dražen Kutleša imenovan novim zagrebačkim nadbiskupom, 14. veljače 2023. godine, u medijima su uz tu vijest odmah počela nagađanja o njegovom navodnom negativnom stavu prema fenomenu međugorskih ukazanja.”
Ovaj tekst objavljen je 11. listopada pri dnu Hrvatske katoličke mreže pod egidom Glas istine, Vox veritatis. Slijedi i obrazloženje:
“Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT - Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara.
Metodom činjenične provjere, projektom ‘Glas istine - Vox Veritatis’ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija - NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”
Tada sam povezao kako je to ono o čemu me kolegica bila obavijestila, i da fakat gore navedeni subjekti sudjeluju u nekoj vrsti cenzure. Istini za volju, ne navode kako će “zaustaviti Reuters”, odnosno na koji će način stopirati da se neki sadržaj objavi npr. na facebooku, no, dočim ističu “kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti”, nekako sve miriši na inkviziciju, jer, tko kaže da vam nakon analize ‘’Glasa istine’’, vama kao novinaru vaša matična redakcija neće reći da o nekoj temi više ne pišete, jer tobože ne pišete istinu.
Pa tako npr., napišete neki kritični tekst o papi Frani i trenutnoj Sinodi o sinodalnosti u Rimu s obzirom na više izvora iz kojih crpite informacije, no, za autora koji analizira vaš tekst za ‘’Glas istine’’ izvori koji koristite nisu relevantni. Jer, autor je možda više liberalan, a portal naglašava tradicionalne vrijednosti, i baš se na Sinodi vodi suprostavljanje tih dviju struja oko mnogih pitanja. Tko je onda u pravu?!
Prema ministarstvu istine
“Novinari Hrvatske katoličke mreže (HKM) istraživat će medijske objave u kojima se iznose sumnjive tvrdnje vezane za vjeru, odnose i događaje iz života Katoličke Crkve koje kruže internetom, a koje imaju velik doseg i utjecaj te su potencijalno štetne za javnost”, tumači se dalje projekt. Zašto ne bi ti isti novinari napisali jednostavno reakciju na neki objavljeni tekst, i poslali ga na medij u kojem je objavljen, možda bi tako u odnosu na javnost imali puno više efekta nego da se njihovi uradci plasiraju ovako.
Zanimljivo je i ovo: “Pojmovi koje koristimo uključuju: Netočno – izjavljujemo da je stavka lažna kada je višestruki i pouzdani izvori opovrgnu, Istinito – izjavljujemo da je stavka istinita kada više pouzdanih izvora potvrdi da je informacija autentična i stavljena u ispravan kontekst, Nedostaje kontekst – kada tvrdnja ima neki element istine, ali bi mogla biti obmanjujuća bez dodatnih informacija, Zavaravajuće – izjavljujemo da je stavka zavaravajuća kada uključuje prave informacije (tekst, fotografiju ili video) koje su izvučene iz konteksta ili su pomiješane s neistinitim kontekstom”. Kad bi se ovakvo nešto primjenjivalo i na drugim temama, u sportu, politici, gospodarstvu... to bi onda sličilo na Orwellovo ministarstvo istine, a u redakcijama uopće ne bi trebali urednici jer bi svi mediji bili unificirani.
“Najprije ćemo identificirati tvrdnje koje želimo istražiti procjenjujući bi li provjera činjenica bila u javnom interesu i jesmo li u mogućnosti prikupiti jasne i dostatne dokaze za opovrgavanje, objašnjavanje konteksta ili potvrdu konkretne tvrdnje ili tvrdnji koje se iznose. Naša redakcija neće se baviti mišljenjima ili uvjerenjima, već faktografski provjeravati što se realno dogodilo ili proučiti jesu li objave izvučene iz konteksta. Ako ne možemo uspostaviti jake i unakrsno provjerene dokaze, nećemo objaviti provjeru činjenica”, navode dalje iz “Glasa istine”.
’Sumnjive’ tvrdnje
Ajde, nadajmo se da će biti baš tako kako navode. Pogledajmo sada koje su to sumnjive tvrdnje vezane za vjeru u prije spomenutom uradku: “Je li zagrebački nadbiskup Kutleša ‘žestoki protivnik Međugorja’ kako su o njemu pisali mainstream mediji?” Autor analizira gotovo sve relevantne medije koji su se oglasili prigodom Kutlešinog preuzimanja službe zagrebačkog nadbiskupa, i svima zamjera jer ističu kako je novi zagrebački nadbiskup žestoki protivnik Međugorja.
Novinari su to zaključivali na temelju do tada poznatih činjenica o kojima je više puta pisano, a koje biskup Kutleša niti itko drugi nikad nije demantirao. Ukratko, opće je poznata činjenica koju vam mogu potvrditi mnogi biskupi, svećenici pa i redovnici Crkve u Hrvata, a ta je da je za mons. Dražena Kutlešu u Međugorju sve izmišljotina, što nije ni čudno, s obzirom da jabuka ne pada daleko od stabla, odnosno, njegov nadređeni koji mu je bio vjetar u leđa bio je glavom i bradom biskup Ratko Perić.
Ako pogledamo navedene tekstove koji se citiraju, svi su objavljeni u rasponu od 15. do 24. veljače 2023., u danima kad je mons. Kutleša zasjeo na stolicu zagrebačkog nadbiskupa. A autor analize na “Glasu istine” pobija njihove navode na temelju sljedećeg: “Dajući prvi intervju za Hrvatski katolički radio 24. travnja 2023. mons. Kutleša je u razgovoru s novinarkom Tanjom Maleš govorio i o toj temi.”
Pitanje je sad, kako su to novinari mogli dva mjeseca ranije anticipirati ono što će novi zagrebački nadbiskup govoriti za HKR, puno kasnije nakon što su oni objavili svoje tekstove. I sve što je Kutleša rekao za HKR uopće ne mijenja ništa na stvari, samo što je on sada tipični birokrata i čeka što će se dalje odvijati u Rimu s Međugorjem. Jer, papa Frane postao je vrlo otvoren prema Međugorju i tamo je poslao već dvojicu svojih apostolskih vizitatora.
No, unatoč Papinoj dozvoli organiziranja službenih hodočašća iz svibnja 2019. pa i poticaja biskupima i svećenicima da ih i sami predvode, na temelju čega je u Međugorju u protekle četiri godine zabilježen dolazak nekolicine rimskih kardinala i nadbiskupa, od domaćih istaknimo kardinala Vinka Puljića, dvojice nuncija u Sarajevu, novog vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića, novog mostarskog biskupa Petra Palića i mnogih drugih, koji su svi u Međugorju - osobito na Festivalu mladih na kojem se znade okupiti na desetke tisuća mladih iz cijeloga svijeta - predvodili mise i propovijedali, nije mi poznato da je kroz svo to vrijeme ijednom u Međugorju bio nadbiskup Kutleša, makar i inkognito. Ako ga je netko vidio, molio bih da me obavijesti da se ispravim ako možda krivo pišem.
’Praznorječivost’
Osvrnimo se sad na famoznu knjigu “Ogledalo pravde”, objavljenu 8. prosinca 2001., koju je po nalogu biskupa Perića uredio mons. Dražen Kutleša. On je u to vrijeme, navodi autor analize, “mladi svećenik i doktorand”, kao da ga želi iskupiti za to što je prikupio gomilu dokumenata koje su potpisivali svećenici iz Mostarskog ordinarijata, od kojih su neki uradci bili toliko uvredljivi prema vidiocima, fratrima i osobito prema nadbiskupu u miru Frani Franiću, da bi mene bilo sram urediti takvu knjigu. Pa nije u to vrijeme Kutleša bio bogoslov, u strahu da ako ne posluša biskupa da ga ovaj neće zarediti za svećenika.
U to je vrijeme doktorand Kutleša već gradio svoje jake veze u Vatikanu, te je mogao fino izbjeći ovaj zadatak, no, između redaka u knjizi mogu se nazrijeti i njegovi stavovi, jer nitko drugi nije potpisan pod određenim redaktorskim komentarima.
Tako na stranici 305. mons. Kutleša piše na temu “Tako prolazi novinarska senzacija”. I onda se uhvatio nas trojice iz Slobodne Dalmacije. Prvo kolege Marijana Sivrića koji je koncem lipnja 2001. pisao kako kapa voda iz kipa Uskrsloga u Međugorju, i kako se vjernici okupljaju u velikom broju. Nekoliko dana poslije, točnije 3. srpnja, kolega Damir Šarac susreće biskupa Perića nakon mise u Dolu na Hvaru, i pita ga o fenomenu kapanja vode, a Perić odgovara: “A što ako je to prestalo dok mi razgovaramo?!”. Dan poslije pišem komentar s naslovom “Nevjerne Tome”, i iz njega Kutleša izvlači ovo u knjigu: “S druge pak strane, biskup iz Mostara, Ratko Perić, lakonski odgovara našem novinaru: ‘A što ako je to prestalo dok mi razgovaramo?!’.
Ja se pitam što ako to još uvijek traje i gledam nadnevak Slobodne u kojoj je Perićeva izjava objavljena: utorak 3. srpnja, blagdan sv. Tome apostola. Da, upravo onog nevjernog Tome koji nije htio vjerovati da je Isus uskrsnuo dok nije stavio svoje ruke na mjesto rana”, natječe se trijumfalno novinar s drugima iste vrste, Kutlešin je komentar.
I onda slavodobitno nakon nekoliko dana, urednik knjige “Ogledalo pravde” objavljuje: “Sedmi dan, 6. srpnja 2001., u petak navečer prvi je put primijećeno kako je voda prestala kapati iz kipa.” (Vijest je objavio kolega Sivrić, on živi u Međugorju i kao i mnogo puta do tada i poslije prvi je bio bio na izvoru događaja, moja opaska). Kutlešin je zaključak: “I tako završila velebna novinarska praznorječivost i njihova maštovita i praznovjerna kombinatorika.” A mi smo samo nastojali objektivno i korektno obavljati svoj posao, i napisali smo samo istinu.
Ljuti biskup Perić
Zanimljivo, poslije 2001., svih ovih godina kip je na isti način u više navrata kapao. Tako primjerice i početkom ove godine što sam i osobno vidio na vlastite oči. Jesu li i sve kasnije manifestacije istog fenomena plod naše novinarske praznorječivosti i kombinatorike?! Baš bih volio da mi novi zagrebački nadbiskup to protumači, može i u nekom intervjuu za Slobodnu.
Za kraj, poanta moga komentara “Nevjerne Tome” bila je da se i biskup i fratri boje analizirati vodu iz kipa Uskrslog, jer što ako... O tome mons. Kutleša niti riječi. No, zato je svoje pravo lice nekoliko mjeseci kasnije u hrvatskoj crkvi svetog Jeronima pokazao njegov ordinarij, biskup Perić, u prigodi stoljetnice Zavoda.
Na akademiji u našoj crkvi bio je među inim poljski kardinal Zenon Grocholewski, prefekt Kongregacije za katoličku naobrazbu, svi biskupi Crkve u Hrvata, rimski prelati i hrvatski svećenici, diplomatski zbor, brojni vjernici i nas dvadesetak hrvatskih novinara kod vrata od sakristije. Kad je sve završilo uputio se prema meni mostarski biskup, teško je opisati koliko je bio ljut, i gotovo vičući kazao: “Ti si onaj što piše neistine o meni.” Odgovorio sam mu samo: “Biskupe, niste ni naslov dobro pročitali - Nevjerne Tome”. Ponudio sam mu intervju, ali da ja postavljam pitanja. Nije nikad pristao. Kao ni njegov učenik.
