Blagi pad općeg uspjeha učenika, i dalje iznimno visok broj odlikaša i enormno povećanje broja izostanaka u odnosu na prethodnu godinu – to je, ugrubo, slika uspjeha osnovnoškolaca i srednjoškolaca u protekloj 2022./2023. školskoj godini, a prema najnovijim podacima iz baze Školski e-Rudnik (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, objavljenih u četvrtak.
Zabrinjavajuće zvuči podatak da je u protekloj školskoj godini ukupan broj izostanaka učenika osnovnih i srednjih škola iznosio nevjerojatnih gotovo 40 milijuna, odnosno svaki je učenik u prosjeku izostao čak 87 sati ili, otprilike, tri tjedna. Ne moramo posebno navoditi da je većina tih “markiranja” bila – opravdana.
Petice od vrha do dna
Podaci ŠeR-a tako pokazuju da je prosječan opći uspjeh učenika protekle školske godine bio 4,30, što je gotovo na razini 2021./2022. godine (4,31). Iako je broj odlikaša lanjske godine nešto manji nego godinu ranije, ipak je i u 2022./2023. gotovo polovica od ukupnog broja učenika prošla s izvrsnim uspjehom – njih 47,32 posto (212.648), dok ih je godinu ranije bilo 48,10 posto (217.729).
Dakle, proizlazi da je broj odlikaša u 2022./23. za oko pet tisuća manji nego 2021./22., no treba navesti i da je ukupan broj učenika u te dvije godine smanjen za oko tri tisuće (prošle školske godine ukupno je bilo 453.434 učenika u oba sustava).
Također, iako nešto manji, i lani smo zabilježili visok postotak učenika koji su neki od razreda završili s čistom peticom, to jest s prosjekom 5.0 – takvih je bilo 16,85 posto ili ukupno 75.727, dok ih je godinu ranije bilo 17,48 posto. Dok odlikašima uspjeh cvjeta, ni oni lošiji učenici ne mogu se potužiti da im u (pre)velikom broju prijete najstroži ishodi: u 2022./2023. tek je 0,77 posto učenika palo razred (3449), a zanimljivo je da je taj postotak identičan onome iz prethodne 2021./2022. školske godine.
Kada su u pitanju odlikaši, više ih je, naravno, u osnovnoškolskom sustavu, čak 57,65 posto, dok u srednjoškolskom sustavu njihov broj drastično pada i prošle školske godine tek je svaki četvrti srednjoškolac (25,20 posto ili njih oko 36 tisuća) razred završio s odličnim uspjehom. U osnovnoškolskom sustavu 5.0 imalo je lani čak 23,46 posto učenika osnovnih škola (71.850) i svega 2,71 posto učenika srednjoškolaca (3877).
Ako apsurdno zvuči da gotovo polovica učenika i dalje prolazi s pet, što tek reći za “šampione” – listu najboljih predvodi i dalje Grad Zagreb, gdje je 2022./2023. školske godine opći uspjeh učenika iznosio 4,45, a čak je 56,29 posto zagrebačkih đaka školsku godinu okončalo s odličnim uspjehom, dok je svaki peti (22,67 posto) imao 5.0?!
Visok postotak odlikaša ima i Zagrebačka županija (52,24 posto) te Varaždinska (48,27 posto), a najmanje odličnih učenika zabilježile su lanjske školske godine Brodsko-posavska (39,05 posto), Virovitičko-podravska (39,81 posto) i Požeško-slavonska županija (39,89 posto).
Dalmatinci su negdje u sredini – najviše odlikaša ima Dubrovačko-neretvanska županija (46,93 posto), Zadarska (46,26 posto), Splitsko-dalmatinska (42,44 posto), a Šibensko-kninska ih ima 40,38 posto.
Najgore u Rijeci
No, iznimno zabrinjavajući i rastući problem, kao što smo naveli na početku, iz godine u godinu pokazuje se na primjeru izostanaka učenika. Rekordnih gotovo 40 milijuna sati izostanaka učenika, ili konkretno 39.449.494, u protekloj 2022./2023. porast je u odnosu na godinu ranije od oko 1,7 milijuna sati.
Naravno, kao i svih proteklih godina, najveći dio tih izostanaka bio je – opravdan (oko 38,7 milijuna), a tek je oko 672 tisuće sati bilo neopravdano. Svaki je učenik lanjske školske godine u prosjeku s nastave izostao 87 školskih sati, što je znatno povećanje u odnosu na godinu prije, kada je taj prosjek bio 82,81 sat. Samo 1,48 propuštenih sati u prosjeku po učeniku bilo je neopravdano, a 85,52 opravdanih.
Najviše sati izostanaka u prosjeku su imali učenici Primorsko-goranske županije (95,97), potom Istarske (95,11), Grada Zagreba (92,09) te Zadarske županije (91,70), a najmanje Požeško-slavonske (69,35), Međimurske (74,14) i Varaždinske županije (76,59). Najviše neopravdanih sati izostanaka po učeniku imala je Međimurska županija (5,75), Sisačko-moslavačka (1,91) i Osječko-baranjska (1,79).
Od dalmatinskih županija, osim Zadarske, “mrvicu” iznad državnog prosjeka je i Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj su učenici u prosjeku tijekom nastavne godine izostali 87,74 sata, a “ispodprosječne” su Šibensko-kninska (84,24) i Dubrovačko-neretvanska županija (82,10 sati).
Stanje je, naravno, gore u srednjim školama: svaki srednjoškolac u prosjeku je lani “picavao” iz škole u prosjeku nevjerojatnih 107,95 sati (nećemo pretjerati ako kažemo gotovo mjesec dana), naspram 77,23 prosječna sata koje je propustio osnovnoškolac. Zanimljivo je da među osnovcima po broju ukupnih sati izostanaka prednjače školarci iz Istarske županije (86,60), a najmanje ih imaju u Požeško-slavonskoj županiji (63,26).
Neopravdani sati
U srednjoškolskom sustavu rekorderi su srednjoškolci iz Primorsko-goranske županije, koji su lanjske školske godine “nabili” nevjerojatnih 125,08 sati prosječnih sati izostanaka po učeniku, a ne zaostaju puno ni učenici srednjih škola iz Zadarske (120,39) i Splitsko-dalmatinske županije (115,74). U sustavu srednjega školstva najviše neopravdanih sati po učeniku “natukli” su upravo Dalmatinci: u Zadarskoj županiji je taj prosjek 4,48 sati, u Šibensko-kninskoj 3,86, a u Splitsko-dalmatinskoj 3,84.
Na koncu, nekoliko kurioziteta koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi u novoobjavljenim podacima za razdoblje od 2013./2014. do 2022./2023. školske godine: unatoč konstantnom padu broja učenika (u tome je razdoblju ukupan broj učenika sa zaključnom ocjenom pao za gotovo 11 posto, to jest za 10,91 posto), prosječni opći uspjeh učenika porastao je za 5,22 posto (s 4,09 prije desetak godina na prošlogodišnjih 4,30).
Broj superodlikaša s 5.0 povećan je u tih desetak godina za 2587 ili 3,54 posto (sa 73.140 na 75.727). Istovremeno, za čak 45,12 posto narastao je ukupan prosječni broj izostanaka po učeniku (tada 60 sati, danas 87 sati), dok nevjerojatno zvuči i podatak da je za 50,66 posto porastao prosječan broj opravdanih (?!) izostanaka po učeniku, a prosječan broj neopravdanih sati smanjio se za čak 53,52 posto (s 3,19 na 1,48). Treba li bolji komentar na ove brojke?