StoryEditor
Hrvatskaporažavajuća istina

Godine prolaze, ljudi nam odlaze: od ulaska u Europsku uniju iz Hrvatske se odselilo 230.000 građana. Njemačka i dalje najprimamljivija

Piše Sandi Vidulić
21. studenog 2020. - 17:43
Nijemci tvrde da se zadnjih godina kod njih nastanilo čak 150.000 bivših građana HrvatskePaun Paunović/Cropix

U prošloj godini 53 grada su imala pozitivan ukupan migracijski saldo, što znači da se u njih više ljudi doselilo nego odselilo, objavio je portal Gradonačelnik.hr.

Prednjače mali gradovi, uspoređuju li se brojevi pridošlica s brojem stanovnika. Tako je i 2019., kao i prethodnih godina, najbolja situacija u Novalji, koja u čitavom prošlom desetljeću od 2011. do 2019. predvodi kao destinacija za doseljavanje. Slijede gradovi Krk, Poreč, Vis, Nin, Cres, Novigrad, Supetar, Donja Stubica i Sveta Nedelja.

U apsolutnim brojkama, izuzme li se Grad Zagreb koji je u hrvatskim razmjerima fenomen za sebe, najbolji migracijski priljev imao je Varaždin, ove godine je s vodeće pozicije maknuo Dubrovnik. U Varaždinu je pozitivna razlika doseljenih i odseljenih bila 497. Na drugo mjesto u Hrvatskoj probio se Zadar (+452), koji je ujedno ostvario najbolji demografski rezultat u Dalmaciji. Iza njega slijede Dubrovnik (+395), Poreč (+351), Samobor (+312), Pula (+262), Sveta Nedelja (+228), Kaštela (+213), Krk (+179) i Solin (+153).

Lani se iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana, a doselilo se 37.726 ljudi. Podaci govore da je sve više stranih doseljenika, ali da se taj priljev uglavnom odnosi na stranu radnu snagu, a ne na povratnike. Također, analiza govori da je značajan broj onih građana koji su svoje stanove u unutrašnjosti zamijenili onima na obali. Sve u svemu, nikad nije bilo više doseljavanja i odseljavanja, s time da je ukupna statistika u minusu za oko dvije i pol tisuće.

Njemačka i Hrvati

Prema analizi podataka Državnog zavoda za statistiku, koje je obradio Gradonačelnik.hr u razdoblju od 2011. do 2019., pozitivan migracijski saldo imalo je 35 gradova. Najviše se to odnosi na gradove uz obalu.

Prema podacima DZS-a, od ulaska Hrvatske u EU iz nje se iselilo oko 230.000 ljudi. Prema njemačkim statistikama, kod njih se doselilo oko 152.000 naših građana samo u periodu između 2016. i 2018..

Međutim, kad se pogleda evidencija koja je objavljena na stranicama DZS-a, ispada da je broj odseljenih u Njemačku u istom periodu bio dvostruko manji nego kod njemačkih statističara, i da je iznosio 71.217 odseljenih građana. Oko ovako velike razlike postoje nesuglasice među demografima, a pravo stanje pokazat će vrlo skoro popis stanovništva koji se provodi dogodine.

Demograf Tado Jurić, koji je radio ankete s iseljenicima u Njemačkoj, a objavio ih je prošle godine u knjizi "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", objavio je da su ispitanici kao glavni razlog svog iseljavanja navodili nepravdu koja vlada u Hrvatskoj, odnosno slabost institucija i nemoral političkih elita.

Korumpirano društvo je navedeno kao veći problem nego socijalni uvjeti, a ispitanici nisu iskazali želju da se vrate na rodnu grudu.

Zanimljiv je slučaj Splita. To je grad u koji se najviše ljudi doselilo iz inozemstva u prošloj godini. Došlo ih je 1027, a u inozemstvo se odselilo njih 764. Dapače, usporedi li se odlazak u inozemstvo i dolazak stranaca, ispada da u Split dolaze više negoli u Zagreb. Pa opet, Split je crna rupa demografska, jer, kao što smo pisali u Slobodnoj Dalmaciji, u 30 godina izgubio je oko 30 tisuća stanovnika. Najviše ih se svake godine odseli u neko mjesto ili grad unutar iste županije, pa dakle Split ima prirast od stranaca, a raseljavanje vlastitih građana.

Djeca Zadra

Prema nekim teorijama, područje od Marine do Omiša je konurbacija i granice su administrativne pa se, kažu zastupnici takvih teorija, ne radi o gubitku stanovništva jer su (mahom zbog nabujale bespravne gradnje) međe između gradova i općina na tom području nevidljive budući da se ne vidi u prostoru gdje počinje ili prestaje neka teritorijalna jedinica. Ali, to je sociološko i lokalpatriotsko pitanje – žele li u Solinu i Kaštelima prihvatiti da dijele identitet sa Splitom?

Što se tiče podataka o tome koliko je djece upisano u škole, Gradonačelnik.hr je proveo anketu po kojoj ispada da je u plusu tek trećina ispitanih gradova. Najveći porast broja prvašića u apsolutnim brojkama u ovoj školskoj godini je u Petrinji, Zadru, Vinkovcima, Bakru i Samoboru, dok je prošle godine najveći plus zabilježen u Samoboru.

Ukupan broj učenika od 2018. godine u porastu je samo u 12 gradova. Najveći rast bilježe Zadar, Samobor i Poreč.

Što se tiče ove školske godine, najbolji je Samobor s porastom od 129 učenika, dok je drugi u Hrvatskoj i prvi u Dalmaciji Grad Zadar, gdje se upisalo 115 učenika osnovnih škola više nego lani. Nakon njega je Dubrovnik, koji je u plusu sa 78 učenika. Slijede zatim Osijek (+68), Dugo Selo (+54), Varaždin (+44), Poreč (+34), Šibenik i Vodnjan (+31) te Zaprešić (+27).

SEMAFOR

+497
migracijski priljev je vodećega Varaždina
+452
rezultat je drugoplasiranog Zadra
+395
treći je Dubrovnik
+351
četvrtoplasirani je Poreč
+312
peti je Samobor

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. studeni 2020 17:45