StoryEditor
Crna kronikaKARTA KANTA

U zakonu ne postoje ‘elementi terorizma‘. Terorizam ili jest ili nije

21. listopada 2020. - 15:12
Damjan Tadić/Cropix

Kad je glavni ravnatelj policije stao pred novinare i nedavni šokantni pohod mladića iz okolice Kutine koji je, naoružan kalašnjikovom, pokušao ubiti trojicu policajaca pred zgradom Vlade, on je, zacijelo ne hoteći, otvorio i pitanje definicije terorizma u našem Kaznenom zakonu.

Naime, ravnatelj Nikola Milina kazao je kako se radilo o "elementima kaznenog djela teškog ubojstva, ali način izvršenja nam daje za pravo da dalje istražujemo radi li se i o terorizmu. Sam način izvršenja ukazuje na terorizam. Ne radi se tu samo o tome što je došao pred Vladu..."

No kako je naoružani mladić nakon pohoda u kojem je ranio jednog policajca izvršio samoubojstvo, kvalifikacije njegovih djela danas su praktički nevažne jer Danijel Bezuk nikad neće biti optužen i nikad neće stati pred sudsko vijeće i odgovarati ni za što. On je, kao i mnogi "pravi" teroristi širom svijeta, izabrao smrt.

No što bi bilo da je Bezuk preživio? Bi li i u tom slučaju bilo riječi o "elementima terorizma" ili bi se njegov čin glatko podveo pod kaznenopravni opis toga teškog zločina, pogotovo što naše zakonodavstvo ne poznaje pokušaj teškog ubojstva s "elementima terorizma". Terorizam ili jest ili nije, no kako je terorizam ne samo pravni nego i društveni fenomen, to se većina zemalja, pa i Hrvatska, još uvijek trsi kako ga definirati.

Navodno, danas na svijetu postoji više od 250 različitih, ali međusobno sličnih, definicija terorizma, a naš Kazneni zakon, pojednostavljeno govoreći, definira terorizam kao nasilni čin koji ima cilj zastrašiti veći broj ljudi i ozbiljno narušiti ili uništiti temelje ustavnog, političkog, gospodarskog i društvenog ustroja, kao i napasti državne ili javne objekte, javno mjesto ili privatnu imovinu te ugroziti živote ljudi ili prouzročiti znatnu štetu, a sve iz motiva koji su politički, vjerski, svjetonazorski... Ukratko, Danijel Bezuk, da je ostao živ, trebao bi razotkriti svoje motive ili bi se do njegovih motiva moralo doći posredno te na osnovi toga odrediti i kvalifikaciju djela.

No Bezuk nije živ, što, međutim, ne znači da se o njegovu činu ne može raspravljati pa i analizirati ga i u smislu posrednog otkrivanja njegovih motiva. U tom pogledu, zacijelo će i uhićenje određenog broja ljudi iz Bezukova sela ponešto otkriti o kontekstu u kojem je 22-godišnji mladić izgradio odluku da naoružan krene na Markov trg.

Ta saznanja zacijelo će ostati u povjerljivom krugu istražitelja, no ono o čemu govori Protuteroristička strategija Europske unije koja, između ostaloga, terorizam opisuje i kao "posljedicu uvjeta koji uključuju loše ili autokratsko upravljanje te nedostatak političke ili ekonomske perspektive i obrazovnih prilika", tema je za ozbiljnu društvenu, ali i političku raspravu.

Taj dokument EU-a kaže i da je "terorizam rezultat propagiranja određenih ekstremističkih ideologija kojima je cilj navesti pojedince da opravdavaju i koriste nasilje". Danijel Bezuk jest mrtav, no oni koji u Hrvatskoj propagiraju ekstremističke ideologije i pravdaju nasilje... Oni su itekako živi i opasni u smislu inspiracije budućim "pravim" teroristima, koliko god mi šutjeli o tom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. studeni 2020 05:16