Što mislite, koliko Hrvat radi za stotinu kvadrata? Treba nam više prosječnih plaća nego Dancima, ali ima i gorih od nas

Kad se usporede cijene nekretnina u 62 zemlje u svijetu u odnosu na prosječne lokalne plaće, stambeni prostor najjeftinije je kupiti u jednoj europskoj zemlji koja je po svemu ostalome među najskupljima u Europi – Danskoj, donosi Euronews u tekstu o zanimljivom istraživanju websitea BestBrokers.com.

Website koji se bavi pomaganjem u donošenju dobro informiranih odluka pri odabiru platforme za trgovanje istražio je koliko za prosječnu cijenu nekretnine od 100 četvornih metara treba prosječnih (lokalnih) neto plaća.

Na upravo te parametre odlučili su se budući da se cijene i prihodi značajno razlikuju od jedne do druge zemlje. Poredak pristupačnosti kupnje nekretnine temelji se na podacima koji ispituju cijene kuća, prosječni neto mjesečni prihod, inflaciju i hipotekarne kamatne stope usklađene s inflacijom.

U Danskoj je, dakle – prema podacima MMF-a, stručnjaka za cijene nekretnina Numbeo i TradingEconomics koje je koristio BestBrokers.com. – za 100 stambenih kvadrata potrebno 114 prosječnih neto plaća. To je, inače, zemlja koja je 2023. godine u EU-u rangirana kao najskuplja (cijene roba i usluga bile su, prema podacima Eurostata, 43 posto iznad prosjeka EU-a), s prosječnom godišnjom plaćom sedmom najvećom u Europi.

Među sveukupno 62, BestBrokers.com. donosi podatke za 34 europske zemlje. Irska i Švedska su druga i treća najpovoljnija zemlja u Europi, sa 123, odnosno 129 mjesečnih neto plaća (ili desetak godišnjih), potrebnih za kupnju nekretnine.

Na dnu ljestvice u Europi su Češka i Slovačka. U prvoj trebaju 274, a u drugoj, na samom dnu liste, 297 prosječnih mjesečnih plaća za "sto kvadrata", ili oko 25 godina da se skupi dovoljno novca.

Ali... račun je teoretski; praktično, potrebno je nešto novca odvojiti i za življenje – hranu, režije, odijevanje, školovanje, itd., što sliku prilično mijenja. Ako Slovak 25 godina štedi odvajajući pola plaće, za kupnju onih sto kvadrata trebat će mu pola stoljeća.

A gdje je Hrvatska? Eno je u drugoj polovini, odnosno trećoj trećini popisa od 36 europskih zemalja, na 26. mjestu, između Portugala i Poljske. Portugalcima trebaju 234, Poljacima 242, a Hrvatima, prema ovoj računici, 238 cijelih prosječnih neto plaća, ili malo manje od dvadeset godina pa da se skuće u sto kvadrata.

Evo još par pozicija: Njemačka je na 13. mjestu (185 plaća), Francuska na 15. (197), BiH na 30. (255), Crna Gora na 31. (256) i Slovenija na 32. mjestu (261 plaća).