Navike se ipak mijenjaju.
Neradna nedjelja ovoga je ljeta izazvala puno polemika. Trgovci su strahovali od gubitaka, obrti od zatvaranja, a građani od toga da će biti trajno osuđeni nedjeljom jesti stari kruh. Valjalo je iz korijena promijeniti navike, spizu obavljati dan ili dva ranije, a slobodnu nedjelju, umjesto u šoping-centru, provesti na nekom drugom mjestu.
U siječnju je, pola godine nakon uvođenja ove kontroverzne mjere, promet u trgovini u odnosu na siječanj 2023. narastao za 12,37 posto. Odnosno, čak za 140 milijuna eura. Ukupno su trgovci u siječnju “okrenuli” 1,3 milijarde eura. Unatoč poslovično “štedljivom” siječnju, i unatoč činjenici da je blagdan Tri kralja padao u subotu, inače najsnažniji tržni dan.
Za sada je još uvijek teško reći je li to definitivna potvrda da su se Hrvati naviknuli na neradnu nedjelju, pa kupnju obavljaju drugim danima, jačim intenzitetom nego u doba kad se nedjeljom moglo normalno raditi. Ili su ove izdašne brojke tek posljedica nešto debljih bušti u prosincu, kad su građanima i umirovljenicima sjedale božićnice.
Veliki se snašli
Hrvoje Bujas iz “Glasa poduzetnika” upozorava, međutim, na to da ove brojke ne znače automatski da su sve trgovine izašle na kraj s problemom koji im je zadala zabrana rada nedjeljom.
– Trgovački centri rekli su da su našli modalitet za neradnu nedjelju. Oni imaju opcija zato što mogu raditi 16 nedjelja, pa im jedan centar radi jednu, drugi drugu, a treći treću nedjelju. Možda im ukupna suma i jest nešto manja, ali kod njih definitivno nije drama. Najviše su pod udarom mali trgovci, kojima je neradna nedjelja donijela pad prodaje od 15 do 20 posto – ističe Bujas u izjavi za Slobodnu Dalmaciju. U Dalmaciji je taj pad posebno izražen.
U posljednjem tjednu siječnja, u nedjelju 28. siječnja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u trgovinama se utržilo 1,6 milijuna eura. Dan prije, u subotu, promet je iznosio 9,3 milijuna eura.
– U Dalmaciji trgovci većinom ne rade zimi kako bi imali tih 16 dopuštenih radnih nedjelja ljeti. Tu se taj pad prelijeva i na male trgovce i na male dobavljače – naglašava Bujas. Na kontinentu, pak, trgovci više nedjelja rade u prosincu, pa je kod njih veći pad u prometu tijekom ljeta.
Ključno je da ima pada kod malih trgovaca. I da, tvrdi Bujas, nije zanemariv.
– Nama od početka smeta ta diskriminacija, jer ako nedjeljom u Dalmaciji ne možete kupiti kruh u pekarnici, možete ga praktički kupiti na benzinskoj crpki. Zašto pekar, koji ima minimalne tehničke uvjete, na ovaj način dobiva nelojalnu konkurenciju? Govoriti da se treba kod kuće mijesiti kruh ili jesti tri dana stari kruh su nebuloze. Ljudi danas odu na benzinsku i kupe kruh iz Njemačke, koji ima trajanje mjesec dana i nije hrvatski proizvod – navodi Bujas.
Muke kvartovskih dućana
Takav je pristup diskriminacija, uvjeren je predsjednik “Glasa poduzetnika”, prema kvartovskim trgovinama, pekarnicama, cvjećarnicama i suvenirnicama.
– Trgovački centri koji u nekom gradu imaju više lokacija našli su model i nemaju tako velike posljedice. Naš je stav da ovakav zakon treba ukinuti, a najmanje što se može napraviti je da se izađe ususret onima koji su najviše na udaru, a to su male obiteljske tvrtke koje nemaju alternativu niti imaju toliko dućana da si mogu priuštiti da svaki put radi drugi. One su kolateralne žrtve ovakvog zakona – zaključuje Bujas.•
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....