Iako je na nedavnom Eurosongu prvo mjesto ispred hrvatskog predstavnika Baby Lasagne zauzeo švicarski pjevač Nemo s pjesmom ‘The Code‘, to je ipak najbolji plasman Hrvatske na tom natjecanju od osamostaljenja. Sve je to Hrvatskoj donijelo veliku medijsku pažnju. Prilika je to koju Hrvatska sada može prigrliti i za rast ekonomije, prvenstveno turizma, ali i drugih sektora, pita se portal Lider.
- Hrvatska je, dakle, zahvaljujući Eurosongu opet ‘in‘, ali ovaj put po srijedi za to nisu zaslužni turizam ili sport, konstatira Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije na Veleučilištu Edward Bernays i vanjski suradnik Odsjeka za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. S obzirom na to da se naš predstavnik, pravim imenom Marko Purišić, u Hrvatskoj i ostatku Europe smatra pobjednikom jer je osvojio najveći broj glasova publike (čak 337 od ukupno osvojenih 547 bodova), kao i finski predstavnik Käärijä prošle godine, može se očekivati pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.
– Finska je lani bila na drugom mjestu, ali je pjesma i nastup njihovog izvođača ostvarila upečatljiv dojam i doprinijela jačanju pozitivne percepcije Finske, ali i neke druge benefite. Stoga, već sad se mogu vidjeti pozitivni pomaci – kaže Gluvačević.
Međutim, dodaje da dobar plasman na Eurosongu može imati ‘značajan, ali ne i trajan utjecaj na ekonomiju zemlje‘.
– Dok sam po sebi ne predstavlja dugoročno rješenje, visoki plasman može poslužiti kao katalizator za jačanje međunarodne promocije i privlačenja investicija. To potvrđuju i brojna istraživanja i primjeri iz prakse. Portugal je, na primjer, pobjedom na Eurosongu 2017. zabilježio 10 posto godišnji rast broja turista, što je dovelo do višestrukih benefita za portugalski turizam. S druge strane, Liverpool, domaćin Eurosonga 2023. godine, iako Ujedinjeno Kraljevstvo nije pobijedilo 2022., ostvario je značajnu financijsku dobit od oko 54 milijuna funti kroz promociju destinacije. Ukratko, postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a – kaže za Lider Gluvačević.
Ipak, ključ za dugoročni uspjeh je, napominje Gluvačević, aktivno iskorištavanje postignute međunarodne pažnje.
– Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet. Za maksimiranje koristi, ključan je holistički pristup brendiranju koji uključuje sve relevantne dionike. To znači suradnju između vlade i pojedinih državnih institucija, privatnog sektora, medija i glazbenih djelatnika – objašnjava Gluvačević.
Budući da Eurosong prati oko 160 milijuna gledatelja, Hrvatska turistička zajednica u stalnoj je komunikaciji s direktorom Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju, Vedranom Sušićem, ali i s partnerima na tom tržištu koji ukazuju na pojačano pretraživanje i interes za Hrvatskom iz Švedske. Naime, kako je Sušić ranije danas izjavio za Hinu, u Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘.
– Također, u dosadašnjem dijelu godine iz Švedske je, u odnosu na isto razdoblje lani, ostvareno +7 posto u dolascima te +12 posto u noćenjima, pa očekujemo nastavak ovih pozitivnih trendova turističkog prometa s navedenog tržišta – dodaje Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Za promociju Hrvatske na Eurosongu HTZ je ove godine potrošio tek 15 tisuća eura, ponajviše na aktivnosti na društvenoj mreži X. Iako se rezultati na društvenim mrežama tek zbrajaju, na X-u je do sada ostvareno 33,3 milijuna impresija, dok Instagram profil HTZ-a posljednjih tjedan dana bilježi 32 posto veći doseg.
– Naglasak smo stavili na Švedsku gdje se održavalo natjecanje, ali i na tržišta poput Slovenije, Poljske, Njemačke, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i drugih. U središtu promocije bili su turistički gradovi Istre, s naglaskom na Umag, budući da je ovogodišnji izvođač iz Umaga, a promovirali su se i drugi segmenti hrvatske turističke ponude, poput kulture, eno-gastronomije i aktivnog odmora. Također, za brojne fanove na društvenoj mreži X organizirana je i nagradna igra u sklopu koje je glavna nagrada putovanje u Umag – kaže Staničić.
Kako za Lider objašnjava Domagoj Bebić, predstojnik Odsjeka za stratešku komunikaciju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prošle godine s Letom 3 i ove godine s Baby Lasagnom ‘konačno smo shvatili zadatak‘ ovakvog natjecanja.
– Eurosong je globalni brend koji ima svoju publiku i veliku povijest, no i uspješno se transformirao nekoliko puta te je sad svojevrsna otvorena scena za različitost u globalnoj kulturi. Mislim da kolega Purišić stvarno ima lijepi poguranac, no treba stvarati i materijal. Sjetimo se Marca Mengonija koji je prošle godine nakon relativnog uspjeha na Eurosongu odmah krenuo na europsku turneju da ‘naplati‘ sedmo mjesto. No, nije nužno usporedivo jer je Mengoni imao dosta glazbenog materijala, a i bio je pobjednik X Factora u Italiji i San Remu dok je iza sebe imao karijeru dugu deset godina. Baby Lasagna možda nema toliku karijeru, no svakako je mobilizirao našu kulturnu javnost, ali i prostor bivše Jugoslavije s kojim dijelimo kulturni prostor – smatra Bebić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....