StoryEditor
Bizniszastoj na tržištu

Hoće li epidemija zaustaviti divljanje cijena nekretnina? U Splitu ‘kvadrat‘ skočio na 3000 eura, stanovi se prodaju i prije nego što se počnu graditi

Piše Jadranka Matić
14. ožujka 2020. - 12:15
Joško Ponoš/Hanza media

Pandemija koronavirusa utječe i na ponašanje na hrvatskom tržištu nekretnina. Stranci su počeli otkazivati dolaske najavljene radi razgledavanja nekretnina za koje su zainteresirani, posebno onih na obali. Izgleda da su pali pod psihozu.

Ako se to bude događalo privremeno, neće ostaviti veće posljedice, ali potraje li, smanjit će se potražnja, što će utjecati i na cijene, na njihov pad.

Riječi su to Borislava Vujovića, vlasnika agencije “Opereta” iz Zagreba, ujedno dopredsjednika Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji podsjeća da su trendovi na tržištu takvi da cijene rastu.

– Rast su uzrokovali realni faktori, povećana je cijena gradnje, nedostaje radnika, skupa su građevinska zemljišta. Sve to utječe na rast cijena u novogradnji. Uz to su niske bankarske kamate na stambene kredite, a od 2017. imamo i subvencionirane stambene kredite koji također pridonose da cijene konstantno rastu – nabraja Vujović.

Prema njegovim riječima, prosječna cijena stambenog kvadrata u Zagrebu je oko 2000 eura. Cijena, naravno, ovisi ponajprije o lokaciji, no, kako kaže, cijene u centru Zagreba jesu više, ali je promet manji, za razliku od Novog Zagreba ili Španskog, primjerice, gdje su cijene niže, ali je zato više kupoprodaja.

Iz internetskog oglasnika za nekretnine Njuškalo uzeli smo primjere cijena u Zagrebu, pa se tako u Sveticama za stan od 40 kvadrata traži 50.000 eura (1250 eura m²), na Medveščaku za 67 kvadrata 220.000 eura (3283 eura m²), na Kvaternikovu trgu za stan od 83 kvadrata 210.000 eura (2530 eura m²) ili u Borovju za 70 kvadrata 150.000 eura (2142 eura m²).

Mala ponuda

Na Jadranu su, naglašava Vujović, cijene više, posebno u većim županijskim središtima, Splitu i Dubrovniku. U Splitu je prosječna cijena dosegnula gotovo 3000 eura po kvadratu, a one dubrovačke su još i više.

U Dubrovniku je iz ponude na Njuškalu lako iščitati da se u novogradnji u uvali Lapad za stan od 48 kvadrata traži 210.000 eura (4375 eura m²). Također u Lapadu se za garsonijeru od 25 kvadrata u stambenoj zgradi traži 91.000 eura, ili 3640 eura za metar četvorni.

Na Pločama se, međutim, za stan od 40 kvadrata traži 280.000 eura, što je 7000 eura po kvadratu. Nijansu niža cijena, 6977 eura po kvadratu, u Starom je gradu, gdje se za stan od 86 kvadrata traži 600.000 eura. U oba slučaja hrvatski građanin sa svojom prosječnom plaćom ne bi mogao “pokriti” ni cijenu kvadrata takvog stana.

Informacije iz splitske agencije “Benefit” potvrđuju nam da su cijene stambenih kvadrata u Splitu uistinu poletjele u nebo, uglavnom nerealno.

Razlog je “klasika”, odnos ponude i potražnje. Potražnja višestruko nadmašuje ponudu, koja i nije baš kvalitetna jer Split, za razliku od Zagreba, a to traje već nekoliko godina, oskudijeva u novogradnjama.

Naravno, riječ je o traženim cijenama koje su u pravilu niže od realiziranih. Nije rijetka pojava, međutim, da prodavatelj ne želi spustiti cijenu pa nekretnina ostaje neprodana i po dvije-tri godine. U Splitu, primjerice, kupca još čeka stan u Istarskoj površine 66 kvadrata s cijenom od 250.000 eura.

Split je turistička zona i uvijek će to biti, kažu nam u “Benefitu”, i to je u redu, ali nije u redu da zbog turizma rastu cijene nekretnina i običnim smrtnicima koji traže krov nad glavom. Zajednica, kažu, jednostavno ne vodi računa o tome da bi trebalo graditi stanove za prosječnog stanovnika grada.

Iz razgovora sa splitskim investitorima doznajemo da se stanovi u Splitu u novogradnji prodaju bez problema, u fazi kad gradnja još nije ni počela.

Potražnja je velika, kupci su, kao i proteklih nekoliko godina, najčešće sportaši, poduzetnici, pomorci. Prosječna cijena stana je oko 3000 eura po četvornome metru.

Jedan od investitora u Splitu priprema gradnju objekta sa stotinjak stanova na atraktivnoj lokaciji, sto metara od mora, s tim da četvrtina stanova spada u kategoriju luksuznih.

Prosječna cijena je već spomenutih 3000 eura po kvadratu, početak gradnje planiran je za rujan ove godine, a za polovinu stanova su već potpisane rezervacije, dok za drugu polovinu broj interesenata višestruko nadmašuje broj stanova.

Stabilizacija cijena

Tvrtka “Dalkoning” Zvonka Kotarca u ovom trenutku gradi zgradu s 15-ak stanova na Žnjanu i svi su već prodani.

– Stanovi su prodani 2019. godine, nekoliko dana nakon što je objekt dobio građevinsku dozvolu – kazao nam je Željko Krstičević, direktor u “Dalkoningu”, po cijenama koje su se kretale od 2200 do 2800 eura po kvadratu.

Krstičević je naglasio i da “Dalkoning” ima u pripremi gradnju zgrade u blizini već spomenute s 35 stanova.

– Interes kupaca je ogroman, “teka” je puna predbilježbi, a cijena će biti definirana kad počne prodaja – najavio je Krstičević.

Ako se cijene u novogradnjama čine visokima, evo za usporedbu traženih cijena za rabljene stanove.

Na Mertojaku se za garsonijeru od 27,32 kvadrata traži 75.000 eura, što je 2745 eura za kvadrat. Na Bolu se za stan od 60 kvadrata traži 156.000 eura, ili 2600 eura za kvadrat, a na Bačvicama za stan od 43,51 kvadrat 145.000 eura, ili 3332 eura za kvadrat.

Na Ravnim njivama se, primjerice, za kvadrat stana koji je potrebno renovirati traži 1700 eura.

Zadar i Šibenik imaju, kao i do sada, niže cijene u odnosu na Dubrovnik i Split. Tako se, po oglasima na Njuškalu, u Šibeniku za stan od 98 kvadrata u staroj gradskoj jezgri traži 199.000 eura (2030 eura m²), a u centru za stan od 85 kvadrata 180.000 eura (2117 eura m²).

Za stan u kući od 80 kvadrata traži se 200.000 eura (2495 eura m²), a na Šubićevcu za stan od 55 kvadrata traži se 180.000 eura (2117 eura m²).

U Zadru je velika ponuda novogradnji, a cijena je oko 2500 eura za kvadrat. Na lokaciji Plovanija se za rabljeni stan od 100 kvadrata traži 195.000 eura, a na Voštarnici za stan od 75,47 kvadrata 125.000 eura.

Na pitanje što će se na tržištu nekretnina događati u skoro vrijeme, Borislav Vujović kaže:

– Sve ovo oko koronavirusa dovest će do stabilizacije cijena.

Stranci traže kuće

 

Što se otoka tiče, promjena nema, a to znači da stranci i dalje traže kuće s okućnicom na dobrim lokacijama i ako im se svide, plaćaju koliko god treba, odnosno koliko prodavatelj traži.

Primjerice, na otoku se kuća od 85 do 100 kvadrata s okućnicom, ako je na dobroj lokaciji, može prodati za 300 do 400 tisuća eura.

Sve više stanova za najam

Kad se govori o najmu u Splitu, prema informacijama iz agencije "Benefit", trend se mijenja. Obiteljima koje traže dugoročnije podstanarstvo lakše je pronaći stan jer su se vlasnici stanova za najam počeli voditi jednostavnom računicom.

Iznajmljivanje stana dva do tri mjeseca očito ne donosi zaradu koja bi pokrila cjelogodišnje troškove, u koje često treba ubrojiti i rate kredita kojim je stan kupljen.

Tomu se ne treba čuditi ako se ima na umu koliko je proteklih godinu-dvije porasla ponuda za turistički najam, što je donijelo i pad cijene turističkog najma te slabiju popunjenost.

Obiteljski podstanari susreću se, međutim, s drugim problemom – cijenom najma.

Za prosječan stan mjesečni najam se kreće od 400 do 500 eura. A tu su i početni troškovi u koje spada provizija agenciji koju plaća najmoprimac umjesto najmodavca, i to u visini jednomjesečnog najma, koliko valja dati i za polog.

Tako potencijalni podstanari za prvi mjesec najma trebaju iskeširati 1200 ili 1500 eura, po cijeni najma koju smo naveli.

#KORONAVIRUS#TRŽIŠTE NEKRETNINA

Izdvojeno

04. srpanj 2020 07:52