StoryEditor
Biznisenergetska politika

Davor Škrlec: S Bidenovim planom za klimu i energiju, Europska unija dobiva snažnog partnera

25. studenog 2020. - 23:59
Dr. Davor Škrlec: Iako bi Njemačka teoretski mogla tužiti SAD ako nametnute sankcije prekinu izvođenje projekta, takav scenarij se vjerojatno neće dogoditi zbog afere Navalny.PRIVATNI ALBUM

S dr. Davorom Škrlecom, bivšim zastupnikom u Europskom parlamentu, razgovarali smo o energetskoj politici novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena, koji je najavio radikalno drukčiju viziju od one što ju je provodio njegov rival Donald Trump.

Kakva će biti sudbina plinovoda Sjeverni tok 2, koji je trebao direktno povezati Njemačku i Rusiju, te kako se Bidenova energetska politika može odraziti na Hrvatsku, odnosno cijelu Europsku uniju, neka su od pitanja koja smo postavili nekadašnjem članu Odbora za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta.

Aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je sankcije izvođačima završnih radova na projektu Sjeverni tok 2, na kojem inzistira Njemačka. U kojoj je fazi izgradnja tog plinovoda? Hoće li i novi američki predsjednik Joe Biden pokušati zaustaviti izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2?

- Može se reći da je izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 trenutačno zaustavljena u vodama Danske, nekih 160 kilometara prije njegova kraja u Njemačkoj, nakon što su se iz posla povukle kompanije angažirane na projektu zbog prijetnji SAD-a sankcijama, odnosno blokiranju njihova poslovanja. Zbog povlačenja švicarske kompanije "Allseas", koja je polagala podmorski plinovod, za nastavak posla se čeka odobrenje za ruske brodove koji za taj poslao trebaju dobiti dozvolu za rad. Međutim, SAD je poduzeo dodatne aktivnosti, i budući da je početkom studenoga postignut dogovor između Senata i Kongresa SAD-a u proširivanju sankcija, završetak projekta postaje toliko administrativno kompliciran pa je velika vjerojatnost da se neće dovršiti. Upravo zbog tog dogovora, koji je zapravo dogovor između Demokrata i Republikanaca u SAD-u, može se reći da novi američki predsjednik Joe Biden neće mijenjati stav Sjedinjenih Država prema projektu Sjeverni tok 2.

Politički motivi

Može li se očekivati nekakva reakcija Njemačke u slučaju da nametnute sankcije prekinu izvođenje tog projekta koji je izazvao podjele u Europskoj uniji?

- Iako bi Njemačka teoretski mogla tužiti SAD ako nametnute sankcije prekinu izvođenje projekta, takav scenarij se vjerojatno neće dogoditi zbog afere Navalny. Za Njemačku bi pak to bio politički elegantan način izlaska iz projekta koji je dugo branila. Kao kratki podsjetnik, već od najave izgradnje, projekt plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi direktno povezao Rusiju s Njemačkom, uzrokovao je podjele u Europskoj uniji. Početkom izgradnje te podjele su se još više produbile. Europski parlament i Europska komisija su rezolucijama i tumačenjima kako je projekt u suprotnosti s Trećim energetskim paketom i pravilima unutarnjeg tržišta EU-a nastojali zaustaviti projekt. Ključnu ulogu u njegovu nastavku je odigralo Europsko vijeće, odnosno njegova pravna služba koja je opovrgla tvrdnje Parlamenta i Komisije. U nastojanjima da se zaustavi projekt udružili su se razni politički motivi: od stava da se plin ne može smatrati zamjenskim gorivom za ugljen u energetskoj tranziciji, što potvrđuju današnji stavovi EU-a, do stava kako će se tim plinovodom zapravo smanjiti sigurnost opskrbe energijom EU-a i oslabiti načelo solidarnosti kao jedan od stupova Energetske unije.

image
Izgradnja plinovoda Sjeverni tok je zaustavljena nakon što su se iz posla povukle kompanije angažirane na projektu zbog prijetnji SAD-a sankcijama
AFP

Što je još navedeno kao moćan argument protiv tog projekta?

- Upitna ekonomska isplativost projekta bio je još jedan od čvrstih argumenata protiv. Naime, postojeći plinovod Sjeverni tok 1, kapaciteta 55 kubičnih metara (bcm) iskorišten je s 50 posto kapaciteta. Dodavanje novog kapaciteta od 55 bcm je upitno iz više razloga, a pogotovo kad sam Gazprom predviđa za razdoblje od 2020. do 2030. isporuku oko 200 bcm godišnje za EU, a postojeći kapaciteti omogućavaju transport 270 bcm. Nažalost, početak zaustavljanja projekta može se zahvaliti aktivnim uključivanjem SAD-a i predsjednika Trumpa koji su se protivili projektu plinovoda i uveli prvi skup sankcija, a ne promjenom stava Europskog vijeća. Naravno da je to angažiranje potaknuto geopolitičkim razlozima, uključujući i izvoz američkog plina iz škriljevaca, a ne brigom za sigurnost opskrbe EU-a.

Uspješniji prodor ruskog plina je s juga EU-a, jer se na Turski tok priključio Balkanski tok (Bugarska, Srbija, Mađarska) i upravo je ovih dana u pogon ušao i Trans-jadranski plinovod (TAP) prema Italiji preko Grčke i Albanije, i čiji bi se krak trebao odvojiti kao Jadransko-jonski plinovod i spojiti na hrvatski plinski prijenosni sustav. Međutim, kapaciteti tih plinovoda su značajno manji od Sjevernog toka 1 i 2, te ne ugrožavaju američke interese u vezi LNG-a. Kao što je već navedeno, EU čini zaokret u odnosu na prirodni plin kao tranzicijsko gorivo i sve više se zalaže za zeleni vodik kao okolišno prihvatljivu zamjenu, a čak je i u Hrvatskoj snažna promocija vodika kao goriva budućnosti. Izgrađeni plinovodi možda će se već za desetak godina koristiti za transport vodika, a ne prirodnog plina.

Devet ključnih mjera

Predsjednik Biden svojim je pristašama najavio potpuno drukčiju viziju američke energetske politike u odnosu na onu što je provodio Trump. Koje su glavne razlike u njihovoj politici?

- Novi američki predsjednik Biden u svojim izbornim nastupima se vrlo kritički odnosio na politiku Donalda Trumpa, koji je u potpunosti negirao problem klimatskih promjena. Međutim Trump nije mogao zaustaviti zamašnjak promjena, samo je malo usporio promjene jer je uspio u provedbi plana da SAD izađe iz Pariškog sporazuma. Biden je najavio da će provesti plan za "Clean Energy Revolution and Environmental Justice“ i predstavio ga je u devet ključnih mjera.

Prva mjera je svakako povratak Sjedinjenih Država u Pariški sporazum, a to znači da će mjere i polučeni rezultati SAD-a postati mjerljivi i usporedivi s ostalim državama zbog mehanizma izvještavanja, ali i da će siromašne države u svijetu moći računati na financijsku i tehničku pomoć Amerike. Upravo u ovom posljednjem je poveznica prema jednoj od mjera, a to je ulaganje u inovacije i nove tehnologije, otvaranje novih radnih mjesta i postavljanje gospodarstva SAD-a kao svjetskog lidera u tehnološkim rješenjima ispred EU-a i Kine te je to njegov drukčiji pristup sloganu "Make America great again!“.

Neke od navedenih mjera kompatibilne su s mjerama koje je EU zacrtala u europskom Zelenom dogovoru, poput "Renovation wave“ – masovne obnove zgrada s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, elektrifikacije transporta, što mu uz podršku automobilske industrije na čelu s Teslom neće biti teški zadatak, te podršku regijama koje su orijentirane na proizvodnju fosilnih goriva za provedbu reformi i energetske tranzicije.

Najavljene su promjene u poreznoj politici, što će sigurno pogoditi sektor gospodarstva koji je glavni izvor onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova, ali će puniti federalni proračun za provedbu najavljene energetske revolucije. Predložene socijalne mjere, koje su do sada bile nepoznate u SAD-u, mogu se usporediti s mjerama koje EU provodi u smanjivanju energetskog siromaštva, uz njihovo proširenje na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena i smanjivanje svih vrsta zagađenja za siromašne i, kako je u planu naveo, "obojane“ lokalne zajednice. Plan je po svojim ambicijama usporediv s ambicijama EU-a, ali uz napomenu da na obje strane postoji još uvijek značajan broj protivnika koji će se maksimalno zalagati za njihovo smanjenje kod donošenja zakonodavnih rješenja.

Ima li predsjednik Joe Biden manevarski prostor za veći utjecaj na energetski sektor s obzirom na to da demokrati ne kontroliraju Senat?

image
AFP

- Biden je iskusan i realan političar, tako da se iz njegovih poruka da pročitati kako se on najviše oslanja na podršku Kongresa, gdje Demokrati imaju većinu, i da mu je namjera do kraja "prvog mandata“ napraviti kvalitetna zakonodavna rješenja koja će omogućiti punu realizaciju predloženih mjera kroz idući mandat. U rukama ima iste alate kao što ih je imao njegov prethodnik, odnosno da određene odluke može donositi mimo Senata pa čak i Kongresa, za što je Biden kao iskusni političar sigurno sposoban. Jedna od važnih poruka u njegovu energetsko-klimatskom planu je da uz ulaganje javnog novca očekuje značajno veća ulaganja privatnog kapitala. Ako uspije pokrenuti taj investicijski ciklus i pokazati da je smjer njegove politike ostvariv i daje rezultate, lobisti će uvjeriti republikanske senatore da dignu ruke za promjene zakona. Ipak "novac pokreće svijet“.

Privlačenje kapitala

Kako se Bidenova energetska politika može odraziti na Hrvatsku, odnosno cijelu Europsku uniju?

- S ovako ambicioznim Bidenovim planom za klimu i energiju, Europska unija sigurno dobiva snažnog partnera s kojim može utjecati na ambiciozniju promjenu istih politika u Kini i Rusiji, ali i u ostatku svijeta. Međutim, s obzirom na predviđena ulaganja u inovacije, nove tehnologije i promociju američkih rješenja, gospodarstvo Europske unije dobiva i snažnu globalnu konkurenciju u područjima gdje je već dominantna ili namjerava to postati. Zato se neki procesi i donošenje odluka u EU-u moraju ubrzati usprkos pandemiji, koja isto tako pogađa i SAD, jer ćemo inače doživjeti sudbinu koju već imamo djelomično u IT sektoru.

Što se tiče Hrvatske, mi ćemo dijeliti sudbinu EU-a, ali ako se pokažemo kao kvalitetni partneri, možda uspijemo novac iz fondova EU-a iskoristiti za privlačenje ulagačkog kapitala iz SAD-a u proizvodnju za kojom toliko vapimo u Hrvatskoj. Ostvarivanje kvalitetnog partnerskog odnosa EU - SAD, koji je Trump ozbiljno narušio, zahtijeva pregovore i potpisivanje jednog sveobuhvatnog trgovačkog sporazuma, a sjetimo se koliko je trajalo posljednje pregovaranje oko TTIP-a i kako je na kraju završilo. Možda svijest da nam klimatske promjene svima pušu za vratom poluči da se u pregovaračkim stavovima obje strane teme poput klime, energetske tranzicije i zaštite okoliše više ne postavljaju kao problemi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. travanj 2021 16:18