Turizam
Viganj, 23072020.<br />
Raj za surfere na plazi Punta (Ponta). Viganj unatoc krizi i problemima u turizmu zbog koronavirusaima biljezi prebacaj u turistickim nocenjima u odnosu na proslu godinu zbog specificnosti destinacije koja godinam jedna od omiljenih destinacija za surfere.<br />
Na fotografiji:Pogled na Korculu sa plaze Punta.<br />
RIJEČ UREDNIKA

Daljine nas zovu

Piše Saša Ljubičić
Foto Bozidar Vukicevic/Cropix
28. rujna 2021. - 15:20

Hrvatska je bolesno ovisna o turizmu; rečenica je to koja se stalno repetira i kojom nam se upozorava da se domaća ekonomija svela na "minjanje lancuna i kuvanje kava". Pri tome se navode brojke koje pokazuju da turizam čini faktički četvrtinu našeg BDP-a, što je, upozoravaju ekonomski analitičari, alarmantno.


Sve stoji, da i u globaliziranom svijetu u kojem živimo također nije tako. Jedan New York, najpoznatija turistička destinacija na kugli zemaljskoj, zbog pandemije je skoro krahirao. Velika Italija je u težoj gospodarskoj situaciji zbog posne turističke 2020. nego mala Hrvatska; posljedice zbog propuštene skijaške sezone 2020./2021. itekako trpi i bogata Austrija i na sve načine gleda kako ove godine namamiti goste u Alpe. Riječju, nema u svijetu low coast letova i kruzera, u kojem je svaki građanin planeta postao turist, one ekonomije koja nije snažno osjetila posljedice lockdowna i osvijestila da je turizam postao jedna od vodećih gospodarskih grana, a ne tek usputni posao, kao što je to bio u predinternetsko doba.


Od turizma, unosnije su tek industrija nafte i plina, jači su i farmaceutski divovi i veliki proizvođači oružja, ali pitanje je dana kad će se to promijeniti jer putovanje je suvremenom čovjeku nasušna potreba poput kruha i vode.


Sama činjenica da danas zrakoplovom možete s kraja na kraj Europe za sto kuna, naravno, ako na vrijeme rezervirate kartu za jeftini let, govori o tome da je svijet postao selo kojim će se ljudi i robe kretati više nego ikada do sada, pa će turizam, koji povezuje i druge gospodarske grane, postati sve ne samo nama u Hrvatskoj, nego i ostalima.


Stoga, ne treba kukati da smo postali zemlja konobara i sobarica; kao da tim zanimanjima nešto fali, već se zapitati kako to da je turizam u pretpandemijskim godinama rastao po dvoznamenkastim stopama, za razliku od ostalih gospodarskih djelatnosti? Zašto su to dionici u turizmu uspjeli iskoristiti sve naše komparativne prednosti, pa im je mediteranska konkurencija i ove godine gledala u leđa, a drugi propadaju ili stoje u mjestu?


Turizam je lokomotiva, on cijele države i društva može povući za sobom jer je po svojoj prirodi uključiv, spaja ljude, poslove i širi vidike, i to treba iskoristiti. S obzirom na ono što je Hrvatska postigla i postići će na ovom polju, jer je baš svi vide kao europsku Floridu, red je svečano obilježiti 27. rujna - Svjetski dan turizma. Sretno, putnici; sretno, dragi gosti. Daljine nas zovu...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 09:47